.jpg)
Kako klimatske promene utiču na zdravlje Novosađana?
Klimatske promene sve su vidljivije i u Novom Sadu, pa se samim tim postavlja i pitanje na koji način one utiču na zdravlje građana.

Foto: 021.rs
Gradske vlasti razvile su Akcioni plan za održivu energiju i klimu (SECAP), a u okviru ovog dokumenta nalaze se i podaci o stanju klime u Novom Sadu i načinima na koje klimatske promene mogu uticati na građane.
Kako se navodi, izmenjeni klimatski uslovi utiču na globalno stanovništvo, biodiverzitet, prirodne resurse, infrastrukturu, kao i privredne i društvene delatnosti. S obzirom da odgovor na rizike nije struktuiran, potrebno ga je prilagoditi regionalnom i lokalnom nivou.
Isto tako, ističe se da klimatske promene pre svega predstavljaju negativne posledice uticaja čovečanstva na činioce klimatskog sistema.
Kakva je klima u Novom Sadu?
Kako je 021.rs ranije pisao, u poslednjoj deceniji prosečna temperatura bila je gotovo 13 stepeni Celzijusa, RHMZ je većinu godina označio kao ekstremno tople.
U Programu zaštite životne sredine Novog Sada za period od 2015. do 2024. godine navodi se da najveći vojvođanski grad ima umereno-kontinentalnu klimu, što podrazumeva kišovita proleća, topla i suva leta, suvlje jeseni od proleća i hladne zime sa malo snega. Navodi se i da je, prema dugogodišnjim merenjima u Meteorološkoj stanici na Rimskim šančevima, srednja godišnja temperatura 11 stepeni Celzijusa.
Međutim, u periodu od 2014. do 2023, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, pet godina u Novom Sadu je imalo središnju temperatura vazduha iznad 12 stepeni, a ostalih pet iznad 13. Najtoplija je bila upravo prethodna, 2023, kada je srednja godišnja temperatura vazduha bila čak 13,9 stepeni Celzijusa.
U protekloj deceniji u Novom Sadu su zabeleženi najtopliji mart, jul, septembar i oktobar, drugi najtopliji jul, kao i prva zima u kojoj nije bilo ledenih dana. To su samo neke od stavki koji se mogu naći u godišnjim izveštajima RHMZ-a.
Kako se navodi u tekstu SECAP-a, učestaliji i intenzivniji ekstremni događaji na lokalu se događaju usled klimatskih promena, odnosno povećanja temperature na globalnom nivou.
U Srbiji se to u proteklim decenijama odnosi pre svega na povećanje broja letnjih dana i tropskih noći, trajanja toplih talasa, kao i povećanje dužine vegetacionog perioda, smanjenje broja mraznih i ledenih dana, ali i povećanje indeksa jakih i ekstremnih padavina.
"Na području Novog Sada prisutna je pojava bujičnih tokova i erozije, pri čemu se, usled klimatskih prilika i prirodnih karakteristika javlja vodna erozija - karakteristično za područje velikih reka i ostalih tokova na području Srema i Fruške gore", piše u dokumentu.

Kakvi su klimatski scenariji?
U posebnom delu Akcionog plana navedene su i projekcije klime, odnosno mogući klimatski scenariji u budućnosti, sve do narednog veka.
Kako piše, "analiza scenarija koristi se za suočavanje sa nesigurnom budućnošću". Za potrebe izrade procena, dodaje se, korišćeni su podaci iz mreže meteoroloških stanica kojom upravlja Republički hidrometeorološki zavod Srbije.
Prikazana su dva moguća scenarija budućih klimatskih uslova, jedan srednji i jedan ekstremni, koji ukazuju na mogući porast temperatura u budućnosti.
Kada je reč o periodu od 2011. do 2040. godine se prema prvom scenariju očekuje porast temperature između 0,5 i 0,9 stepeni Celzijusa, dok je prema drugom porast očekivan između 0,3 i 0,7 stepeni.
Prema projekcijama za period između 2041. i 2070. godine, prvi scenario predviđa porast temperature od 1,8 do dva stepena, a drugi od 1,6 isto do dva.
Do kraja veka, odnosno 2100. godine, očekivana promena po drugom scenariju je 3,6 do četiri stepena Celzijusa, a prema prvom između 3,2 i 3,6 stepeni. Dodaje se i da bi najizraženije zagrevanje moglo da bude tokom letnje i jesenje sezone.
Pri klimatskim promenama, većina sektora života ljudi su ugroženi. Tako su, osim javnog zdravlja, u opasnosti i vodni resursi i kvalitet vode, šume i biološka raznovrsnost, infrastruktura, poljoprivreda, kao i turizam i ekonomija. Sve ovo utiče i na život i bezbednost ljudi.

Kako klimatske promene utiču na građane?
Kako piše u Akcionom planu, uslovi života kako u urbanom području tako i u ruralnim krajevima zavise, između ostalog, i od kvaliteta životne sredine i od klimatskih uslova.
Dodaje se da je stanovništvo u gradskoj sredini, uz izloženost klimatskim promenama koje se tokom letnjih meseci najviše ogledaju u pojavi toplotnih talasa, tropskih dana i noći, izloženo i povećanom riziku od smrti usled hroničnih nezaraznih bolesti, pre svega kardiovaskularnog i respiratornog sistema.
"Usled povećanja temperature tokom leta javlja se česta iscrpljenost, a ona može dovesti do povećanog rizika od srčanog udara i smrti. Istovremeno, toplotni talasi mogu uticati na stvaranje uslova za širenje vektorskih i zaraznih bolesti, zbog izmenjenih alergijskih obrazaca", piše u ovom dokumentu.
Isto tako, moguće su i bolesti povezane sa povećanom temperaturom, kao što su sunčanica, toplotni udar ili bubrežni kamenci.
Pri povećanju prosečne temperature može se desiti i porast zaraznih bolesti koje se prenose putem hrane, kao što je na primer trovanje salmonelom. Dodatno, može doći i do porasta zaraznih bolesti kao što su virus Zapadnog Nila, encefalitis, Lajmska bolest, ali i povećan pritisak na regionalne zalihe vode za piće i ugroženost od požara i zagađenja vazduha.
Takođe, usled sušnih perioda beleži se i povećan nivo alergena u vazduhu, "a kako je polenska alergija okarakterisana kao oboljenje koje u poslednjih nekoliko godina gotovo da poprima epidemijski karakter, veoma je značajan njihov uticaj na javno zdravlje". Uticaj na ovo ima svakako i loš kvalitet vazduha, odnosno zagađenje.
Na nemogućnost snabdevanja hranom mogu da utiču suše, odnosno na promenu useva i nestašicu vode. Takođe je moguća i pojava zaraznih bolesti koje se prenose vodom i hranom.
Ekstremna hladnoća takođe ima uticaj na javno zdravlje i ogleda se kroz smanjenje radne produktivnosti, a povišen je i rizik od smrzavanja. Tokom ovog perioda se zbog provođenja većine vremena u zatvorenim prostorijama kao posledica javljaju i učestale respiratorne infekcije, pre svega virusi, koji se prenose kapljičnim putem.
Ističe se i da poplave, kao posledica većih padavina, mogu dovesti i do potencijalne kontaminacije površinskih i podzemnih voda i okolnih zemljišta opasnim materijama i kanalizacijom.
Kada je reč o uticaju ovih pojava na zdravlje, navodi se da se mogu pojaviti u vidu povreda ili smrti usled davljenja, ali i povećanje učestalosti zaraznih bolesti koje se prenose putem vode ili kanalizacije.
"Klimatske promene će sigurno dovesti do promene rasprostranjenosti i povećanja učestalosti vektorski prenosivih zaraznih bolesti, kao što u malarija, denga groznica, Virus Zapadnog Nila i slično, ali i širenje zaraznih bolesti koje se prenose putem vode, kao što su kolera i dijareja", piše u SECAP-u.
Loš kvalitet vazduha, odnosno zagađenje, utiču na povećanje pojave astme ili hroničnih opstruktivnih bolesti pluća i drugih respiratornih oboljenja.
Požari, svakako, utiču na to da se ljudi povrede ili da preminu od opekotina i inhalacije dimom, a moguća su i oboljenja oka i respiratornog takta usled izloženosti dimu.
Akcionim planom predviđaju se mere kojim će se smanjiti emisija ugljen-dioksida u Novom Sadu, a problemi koji se mogu pojaviti pri povećanoj temperaturi i porastu nivoa ugljen-dioksida jeste porast alergija uzrokovanih polenom, kao i broja slučajeva sa osipom kože i alergijskim reakcijama na biljke i drveće.
Na zdravlje stanovništva, naročito na najosetljivije grupe (stari, ljudi sa hroničnim bolestima, ljudi koji rade na otvorenom), najizraženiji uticaj imaju ekstremno visoke i ekstremno niske temperature.
Kako Grad Novi Sad Akcionim planom za održivu energiju i klimu planira da smanji emisiju ugljen-dioksida, prilagođavanje klimatskim promenama i smanjenje energetskog siromaštva pročitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
FOTO Prvi maj u Novom Sadu u fotografijama: Šest meseci od tragedije i "praznik" rada
01.05.2025.•
0
Prvi maj obeležen je u Novom Sadu.
Bravo: Vratite ih u pritvor
01.05.2025.•
3
Građanski pokret Bravo osudio je odluku suda da meru pritvoru zameni kućnim pritvor za trojicu osumnjičenih za napad na građane kod Futoške pijace.
Vučić o padu nadstrešnice: Država je preduzela sve što je mogla
01.05.2025.•
17
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Majamija, gde trenutno boravi, osvrćući se i na pola godine od pada nadstrešnice.
Spisak SNS afera koje su studenti istakli na bilbordima u Novom Sadu
01.05.2025.•
7
Studenti u blokadi su tokom današnjeg protesta u Novom Sadu, povodom pola godine od pada nadstrešnice Železničke stanice, istakli su, kako su naveli, SNS afere iz proteklih godina.
Deo profesora Pravnog fakulteta u Novom Sadu: Ne optužujte naše studente da su sajber kriminalci
01.05.2025.•
3
Grupa profesora i saradnika Pravnog fakulteta u Novom Sadu izrazila je zabrinutost zbog natpisa u pojedinim medijima u kojima se njihovi studenti tretiraju kao "sajber kriminalci".
FOTO, VIDEO Završen skup "Novi Sad pamti": Neki roštiljaju negde drugde, ovde počinje prženje
01.05.2025.•
13
Protestne aktivnosti u Novom Sadu povodom pola godine od pada nadstrešnice počele su šetnjama učesnika zborova mesnih zajednica ka Železničkoj stanici.
Mićin protiv spomen-ploče koju su postavili studenti: Pokrenuće svoju inicijativu, sa Vučićem
01.05.2025.•
52
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin ocenio je da način na koji je kod Železničke stanice postavljena spomen-ploča predstavlja zloupotrebu nesreće.
FOTO, VIDEO: Vozač pokušao automobilom da prođe kroz protestnu kolonu u Novom Sadu, pa priveden
01.05.2025.•
11
Tokom protestne šetnje u Novom Sadu do Mosta slobode, vozač je pokušao automobilom da prođe kroz kolonu građana, ali je zaustavljen.
Brnabić o događajima ispred DIF-a: Policija nije smela da dopusti da dekan bude gonjen kao zver
01.05.2025.•
3
Predsednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da je razgovor koji premijer Đuro Macut vodi sa rektorom Beogradskog univerziteta Vladanom Đokićem težak i mučan.
Đajić: Kineska firma dostavlja dokumentaciju na kašičicu ili daje pogrešne podatke o rekonstrukciji
01.05.2025.•
9
Inženjer geologije Zoran Đajić izjavio je danas da je, tokom pet saslušanja u tužilaštvu, saznao da kineska firma "CRIC", iako je izvođač radova, izbegava da dostave potrebnu dokumentaciju.
Roditelji Jovinih đaka ponovo traže razrešenje direktora: Škola nije poligon za demonstraciju moći
01.05.2025.•
0
Savet roditelja Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" uputio je novom ministru prosvete Dejanu Vuku Stankoviću zahtev za hitno razrešenje direktora te škole Radivoja Stojkovića.
Profesorka Milinkov o ponašanju policije ispred DIF-a: Ponižavajuće prema nama kao ljudskim bićima
01.05.2025.•
10
Profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Smiljana Milinkov koju je u ponedeljak ispred DIF-a policajac bacio na zemlju kaže da je njena obaveza bila da stane između studenata i policije.
Pola godine od pada nadstrešnice: Rane u kojima cveta hiljade "prkosa"
01.05.2025.•
4
Prošlo je šest meseci od dana kada je pod ruševinama betonske nadstrešnice u Novom Sadu ugašeno 14 života.
Kako će izgledati današnji protest u Novom Sadu: Šest meseci od tragedije i Dan rada
01.05.2025.•
29
Studenti, profesori i građani koji učestvuju na zborovima objavili su svoje planove protesta za Prvi maj, šest meseci nakon tragedije na Železničkoj stanici.
Austrijska ministarka pozdravila studente, Đurić je optužio za mešanje u unutrašnje odnose u Srbiji
30.04.2025.•
20
Ministarka spoljnih i evropskih poslova Austrije Beate Majnl-Rajzinger večeras je u Beču poželela dobrodošlicu studentima maratoncima iz Srbije koji štafetno trče do Brisela.
FOTO, VIDEO: Dočekani studenti koji su peške iz Pomoravlja došli u Novi Sad na sutrašnji protest
30.04.2025.•
1
Studenti i građani koji su pešačili iz Pomoravlja stigli su u Novi Sad pred veliki protest 1. maja.
FOTO, VIDEO: Studenti maratonci stigli u Beč
30.04.2025.•
2
Studenti koji trče štafetni maraton do Brisela stigli su u Beč.
"Zelenilo" pred 1. maj: Koristite isključivo pripremljena ložišta u Kameničkom parku
30.04.2025.•
2
Kamenički park je pripremljen za sutrašnji piknik, kažu u "Gradskom zelenilu".
Studenti u blokadi DIF-a: Tražimo ostavku dekana Patrika Drida
30.04.2025.•
10
Studenti u blokadi Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja zatražili su ostavku dekana Patrika Drida.
Slobodan univerzitet: Zabrinuti smo zbog zloupotrebe ličnih podataka građana
30.04.2025.•
1
Akademska mreža "Slobodan univerzitet" izrazila je zabrinutost zbog objavljivanja ličnih podataka građana u tabloidima nakon nasilnog postupanja policije u ponedeljak ispred DIF-a.
EU komesarka poručila studentima u Novom Sadu: Čujem vas, iskoristite mogućnosti EU
30.04.2025.•
15
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je studentima u Novom Sadu da ih čuje, a da je najvažnije da iskoriste mogućnosti koje nudi EU.
Komentari 8
Saša
A kako ste vi Dušane?
Aleksej
Konkretno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar