Kao na Islandu pre nekoliko nedelja, aktivisti su u Švajcarskoj obeležili dugim posmrtnim maršom na planini nestanak jednog od najviše proučavanih alpskih glečera, Pizol, koji se topi usled klimatskog zagrevanja.
Oko 250 ljudi, među kojima su neki bili obučeni u crno, posle dva sata hoda stiglo je do starog glečera koji se nalazi blizu Lihtenštajna i Austrije, na visini od oko 2.700 metara.
"Tu smo da kažemo zbogom Pizolu", rekao je okupljenima Matijas Hus, stručnjak za glečere iz Savezne politehničke škole u Cirihu, dok je sveštenik Erik Petrini pozvao božju pomoć u suprotstavljanju ogromnom izazovu klimatskih promena.
Ceremonija se održava dan uoči specijalnog samita UN o klimi u Njujorku, kome će prisustvovati više šefova vlada i država. Oni se pozivaju da pojačaju angažovanje da se ograniči zagrevanje planete na 1,5 ili dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru u 19. veku.
"U Švajcarskoj Pizol je toliko izgubio od svoje supstance da sa naučne tačke gledišta više uopšte nije glečer", rekla je Alesandra Deđakomi iz Švajcarskog udruženja za zaštitu klime, nevladine organizacije koja je organizovala ovu ceremoniju.
Učesnici, među kojima je bilo i dece, položili su cveće ali nisu stavili nikakvu spomen ploču za razliku od onog što su uradili Islanđani 18. avgusta, kada su se oprostili od svog prvog nestalog glečera Okjokula. Međutim, u Švajcarskoj kao i na Islandu, dve zemlje poznate po svojim glečerima, naučnici su podjednako zabrinuti zbog klimatskog zagrevanja.
"Od 1850. godine procenjujemo da je oko 500 švajcarskih glečera potpuno nestalo od kojih je samo 50 imalo ime", rekao je Hus nekoliko dana pre ceremonije.
Prema tome, kako je rekao, Pizol nije prvi koji je nestao, ali može se smatrati da je to prvi švajcarski glečer koji nestaje i koji je bio dobro proučen i to od 1893. godine. Nesporno je konstatovano da je od 2006. glečer izgubio između 80 i 90 odsto svog volumena. Ostalo je samo 26.000 kvadratnih metara leda, što je manje od četiri fudbalska terena, rekao je Hus.
Prema švajcarskoj Mreži za glaciološka istraživanja Pizol spada u kategoriju vrlo malih glečera, koji predstavljaju gotovo 80 odsto ukupnog broja švajcarskih glečera. Nalazi se na relativno niskoj nadmorskoj visini, (između 2.630 i 2.780 metara) i zavisio je od količine snega akumuliranih tokom zime.
Poput Pizola, oko 4.000 alpskih glečera pod pretnjom je da se istope za više od 90 odsto do kraja veka ako se ništa ne uradi da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte, odgovornih za klimatsko zagrevanje, pokazuje studija Savezne politehničke škole u Cirihu. Najveći alpski glečer Aleč, koji se nalazi u Švajcarskoj, tako bi mogao da nestane do 2100. godine ako se ništa ne uradi da se zaustavi zagrevanje planete.
Sahrana Pizola je za nevladine organizacije koje su organizovale taj događaj, među kojima i Grinpis, bila način da podsete da klimatske promene takođe ugrožavaju naša sredstva za opstanak i prete ljudskoj civilizaciji kakvu znamo. Zbog toga je Švajcarsko udruženje za zaštitu klime pokrenulo organizovanje referenduma, nazvanog "Inicijativa za glečere", kojim se traži da se neto emisija štetnih gasova u Švajcarskoj smanji na nulu najkasnije do 2050. godine.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
ChatGPT i ostali alati veštačke inteligencije omogućili su dekodiranje delova pisma, ali sada je nemoguće pronaći Lindu, koja je tražila odgovor od onoga ko bocu s porukom pronađe.
Novo uputstvo Ministarstva prosvete Albanije koje je stupilo na snagu, zabranjuje upotrebu mobilnih telefona i povezanih uređaja učenicima i nastavnicima u svim preduniverzitetskim ustanovama u zemlji.
Ministarka unutrašnjih poslova Albanije Albana Kočiu je potvrdila da je smenila svog zamenika zbog nepoštovanja zabrane pušenja u jednom restoranu u SAD.
U Srbiji je tokom leta prošle godine zbog vrućine umrlo više od 2.500 ljudi, dok je u Evropi gotovo 63.000 smrtnih slučajeva povezano sa rekordnim temperaturama, procena je Instituta za globalno zdravlje Barselona.
Prirodni fenomen u Južnoj Koreji, poznat kao "Čudo Džindoa", dešava se samo dvaput godišnje. Tada se more "razdvoji", na oko sat vremena, a scena podseća na onu iz biblijske.
Skupština grada Tojoake u Japanu danas je usvojila uredbu kojom preporučuje svim stanovnicima da ograniče korišćenje pametnih telefona i drugih digitalnih uređaja na dva sata dnevno van posla i škole.
Prema izveštaju o nacionalnoj proceni klimatskog rizika, milion i po Australijanaca koji žive u priobalnim područjima biće ugroženi porastom nivoa mora do 2050. godine.
Kokain koji kruži Hrvatskom često je "sečen" raznim supstancama kao što su fenacetin, lidokain i levamisol - lek protiv parazita koji se koristi kod svinja i ovaca, a može biti izuzetno opasan po ljude.
Ekstremni vremenski uslovi tokom leta prouzrokovali su štetu od 43 milijarde evra u EU, a najveću štetu od vrućine, suše i poplava imali su Kipar, Grčka, Malta i Bugarska, navodi se u studiji Univerziteta u Manhajmu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar