Kao na Islandu pre nekoliko nedelja, aktivisti su u Švajcarskoj obeležili dugim posmrtnim maršom na planini nestanak jednog od najviše proučavanih alpskih glečera, Pizol, koji se topi usled klimatskog zagrevanja.
Oko 250 ljudi, među kojima su neki bili obučeni u crno, posle dva sata hoda stiglo je do starog glečera koji se nalazi blizu Lihtenštajna i Austrije, na visini od oko 2.700 metara.
"Tu smo da kažemo zbogom Pizolu", rekao je okupljenima Matijas Hus, stručnjak za glečere iz Savezne politehničke škole u Cirihu, dok je sveštenik Erik Petrini pozvao božju pomoć u suprotstavljanju ogromnom izazovu klimatskih promena.
Ceremonija se održava dan uoči specijalnog samita UN o klimi u Njujorku, kome će prisustvovati više šefova vlada i država. Oni se pozivaju da pojačaju angažovanje da se ograniči zagrevanje planete na 1,5 ili dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru u 19. veku.
"U Švajcarskoj Pizol je toliko izgubio od svoje supstance da sa naučne tačke gledišta više uopšte nije glečer", rekla je Alesandra Deđakomi iz Švajcarskog udruženja za zaštitu klime, nevladine organizacije koja je organizovala ovu ceremoniju.
Učesnici, među kojima je bilo i dece, položili su cveće ali nisu stavili nikakvu spomen ploču za razliku od onog što su uradili Islanđani 18. avgusta, kada su se oprostili od svog prvog nestalog glečera Okjokula. Međutim, u Švajcarskoj kao i na Islandu, dve zemlje poznate po svojim glečerima, naučnici su podjednako zabrinuti zbog klimatskog zagrevanja.
"Od 1850. godine procenjujemo da je oko 500 švajcarskih glečera potpuno nestalo od kojih je samo 50 imalo ime", rekao je Hus nekoliko dana pre ceremonije.
Prema tome, kako je rekao, Pizol nije prvi koji je nestao, ali može se smatrati da je to prvi švajcarski glečer koji nestaje i koji je bio dobro proučen i to od 1893. godine. Nesporno je konstatovano da je od 2006. glečer izgubio između 80 i 90 odsto svog volumena. Ostalo je samo 26.000 kvadratnih metara leda, što je manje od četiri fudbalska terena, rekao je Hus.
Prema švajcarskoj Mreži za glaciološka istraživanja Pizol spada u kategoriju vrlo malih glečera, koji predstavljaju gotovo 80 odsto ukupnog broja švajcarskih glečera. Nalazi se na relativno niskoj nadmorskoj visini, (između 2.630 i 2.780 metara) i zavisio je od količine snega akumuliranih tokom zime.
Poput Pizola, oko 4.000 alpskih glečera pod pretnjom je da se istope za više od 90 odsto do kraja veka ako se ništa ne uradi da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte, odgovornih za klimatsko zagrevanje, pokazuje studija Savezne politehničke škole u Cirihu. Najveći alpski glečer Aleč, koji se nalazi u Švajcarskoj, tako bi mogao da nestane do 2100. godine ako se ništa ne uradi da se zaustavi zagrevanje planete.
Sahrana Pizola je za nevladine organizacije koje su organizovale taj događaj, među kojima i Grinpis, bila način da podsete da klimatske promene takođe ugrožavaju naša sredstva za opstanak i prete ljudskoj civilizaciji kakvu znamo. Zbog toga je Švajcarsko udruženje za zaštitu klime pokrenulo organizovanje referenduma, nazvanog "Inicijativa za glečere", kojim se traži da se neto emisija štetnih gasova u Švajcarskoj smanji na nulu najkasnije do 2050. godine.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Grad Loni udaljen je manje od sat vremena vožnje od Delhi, ali ova brzo rastuća industrijska baza nadmašuje indijsku prestonicu kada je u pitanju jedna nezavidna titula.
U kontekstu rastuće energetske krize i nestabilnih cena i zaliha nafte, institucije EU sve glasnije pozivaju vozače da smanje brzinu na auto-putevima za svega 10 kilometara na sat.
Džon Meklin, urednik časopisa "Bilten atomskih naučnika", koji objavljuje "Sat sudnjeg dana", ocenio je rat protiv Irana kao "apsolutno idiotski" i upozorio da se sat pomerio sa 89 na 85 sekundi do ponoći.
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je odlučilo da odgovori na kritike mađarskog premijera Viktora Orbana tako što je osnovalo "Mađarski radio Ukrajine".
Meksička slikarka Frida Kalo ostaje najskuplja umetnica sveta, a njena slika "San" iz 1940. godine prodata je u oktobru 2025. za 54,7 miliona dolara, što je desetostruko više od vrednosti te slike iz 2000, prenosi RTVE.
Sud u španskom gradu Santa Kruz de Tenerife dosudio je odštetu od 5.000 evra vlasniku psa zbog pretrpljenog duševnog bola nakon što je njegov ljubimac pregažen, a vozač pobegao sa mesta nesreće.
Bela kuća je danas zatražila 152 miliona dolara kako bi ponovo vratila u funkciju zatvorsko ostrvo Alkatraz, nakon što je predsednik SAD Donald Tramp to već najavio prošle godine.
Osuđenici Kazneno-popravnog zavoda u Požarevcu (Zabeli) izveli su predstavu kojom su obeležili nepunih godinu dana rada dramske sekcije, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
Italijanski senatori predstavili su nacrt zakona kojim se povećava odgovornost digitalnih platformi za način na koji distribuiraju sadržaj korisnicima, u okviru borbe protiv zavisnosti od društvenih mreža.
Nemačka organizacija za prava životinja PETA pozvala je nemačke crkvene starešine da odbiju da daju tradicionalni uskršnji blagoslov za nevegansku hranu u svojim eparhijama.
Australijska agencija za bezbednost na internetu razmatra tužbu protiv Fejsbuka, Instagrama, Snepčeta, Tiktoka i Jutjuba, jer ne preduzimaju dovoljno koraka da spreče australijsku decu da imaju naloge.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar