Istraživači zbunjeni: Mikroplastika prodire čak i u drevne stene
Sićušni delovi plastike ne pronalaze svoj put samo do životinja, snežnih pokrivača, okeana, pa čak i naših tela.
Foto: Pixabay
Oni takođe prodiru kroz slojeve stena, otežavajući arheolozima i drugim istraživačima da utvrđuju činjenice o ljudskoj istoriji, a naročito da koriste markere starosti.
U novoj studiji analizirani su uzorci sedimenata iz tri različita jezera u Letoniji - Seksu, Pinku i Usmasu - kako bi se videlo koliko je zapravo daleko otišla mikroplastika. Rezultati su pokazali da manje čestice mogu da putuju dublje u zemlju, dostižući slojeve koji su nastali pre nego što se proizvodnja plastike ubrzala početkom 1950-ih.
Zato prisustvo plastike u slojevima stena njih čini nepouzdanim pokazateljem prilikom ispitivanja i raznih analiza, kaže ekološkinja Inta Dimante-Dejmantovika sa Letonskog instituta za ekologiju vode koja je članica međunarodnog tima istraživača.
Neki geolozi su predložili ovo prisustvo plastike kao odgovarajuću geološku polaznu tačku za definisanje zvaničnog početka ljudskog oblikovanja površine planete, poznatog kao antropocen.
S druge strane, u novom naučnom radu se ipak navodi: "Zaključujemo da je tumačenje distribucije mikroplastike u proučavanim profilima sedimenata dvosmisleno i ne mora da ukazuje striktno na početak epohe antropocena."
Rezultati su bili relativno slični u svim jezerima, uprkos varijacijama u pogledu toga koliko su udaljena od urbanizovanih područja i nivoa pristupa javnosti - što je još više dokaza o tome koliko je mikroplastika sve prisutnija.
Svaki uzorak stena iz jezera je podvrgnut datiranju (moderno doba uzeto je kao kontrolna vrednost), a potom se otišlo sve do početka 18. veka.
Mikroplastične čestice pronađene su u uzorcima sa svih lokacija, i identifikovano je ukupno 14 različitih vrsta plastike tokom istraživanja. Tipovi mikroplastičnih čestica uključuju poliamid (koji se koristi u najlonu), polietilen (često se nalazi u ambalaži), poliuretan (koji se koristi u peni i vlaknima) i polivinil acetat (koji se nalazi u lepkovima).
Izgleda da se od plastike ne može pobeći
Razne vrste faktora mogu uticati na ovo kretanje, kažu istraživači, od vrste sedimentnog materijala, preko vrste mikroplastike, do okolnih uslova životne sredine, što je izazovan teren za proučavanje.
Ono što se čini jasnim je to da smo u fazi u kojoj ne možemo da pobegnemo od mikroplastike. Stručnjaci još pokušavaju da shvate šta ona čini našem zdravlju, ali postaje jasno da su čestice daleko prodornije nego što smo mislili da je moguće.
"Procenjuje se da se samo oko devet procenata sve proizvedene plastike reciklira, a 12 procenata spaljuje, što dovodi do zaključka da preko 6.000 miliona metričkih tona otpadne plastike ima potencijal da iscuri u životnu sredinu i da se uključi u prirodne cikluse i lance ishrane", zaključuju istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science Advances".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Svakog dana 2.600 novih milionera: Globalno bogatstvo oborilo višegodišnji rekord
30.06.2026.•
0
Prema godišnjoj analizi švajcarske banke UBS, globalno bogatstvo je tokom 2025. godine raslo najbržom stopom u poslednjih nekoliko godina, zbog čega se u svetu svakodnevno stvaralo oko 2.600 novih milionera.
Mali vodič kroz muški stil: Kako odabrati košulju koja savršeno pristaje svakoj prilici?
30.06.2026.•
0
Bilo da se pripremate za važan poslovni sastanak, svečani događaj, ili jednostavno želite da izgledate doterano u opuštenoj večernjoj šetnji, jedan komad garderobe igra ključnu ulogu u svakoj kombinaciji - košulja.
Na današnji dan: Huligani nasilno sprečili Prajd u Beogradu, ukinut poslednji paket sankcija SRJ
30.06.2026.•
3
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 30. jun, u svetu i kod nas.
Boostovanje bussiness efficiency-a: Razumete li pidžin jezik?
29.06.2026.•
4
U marketingu, prodaji i IT-ju sve češće se komunicira jezikom koji nije ni engleski, ni srpski, već nešto između. Takav jezik se u lingvistici zove pidžin.
Na današnji dan: Rođeni Petar Kočić i Sent Egziperi, Ana Brnabić postala premijerka
29.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 29. jun, u svetu i kod nas.
Koja je najbolja zaštita vozila od toplote?
28.06.2026.•
1
Postoje različite metode koje se mogu koristiti za sprečavanje preteranog zagrevanja unutrašnjosti automobila od sunčeve svetlosti.
Zbog klimatskih promena: Bakterija koja izjeda meso mogla bi da se proširi evropskim plažama
28.06.2026.•
1
Sada kada je leto zvanično počelo, milioni turista s nestrpljenjem očekuju svoje odmore i, u mnogim slučajevima, odlaze na plažu kako bi uživali.
Češka planira da potpuno zabrani mobilne telefone u školama od 2027. godine
28.06.2026.•
3
Češka vlada podnela je predlog zakona o zabrani korišćenja mobilnih telefona u školama, počev od septembra 2027. godine.
Britanski sudovi imaju toliko zaostalih predmeta - rešavanje bi moglo da traje 300 godina
28.06.2026.•
0
Zaostali predmeti krivičnih sudova u Engleskoj i Velsu mogli bi da budu rešeni tek za gotovo 300 godina ukoliko ne budu sprovedene reforme kojima bi se smanjio broj suđenja pred porotom.
Australija udvostručuje kazne za platforme koje krše zabranu društvenih mreža maloletnicima
28.06.2026.•
0
Australijska vlada saopštila je danas da će udvostručiti maksimalnu kaznu za platforme koje krše zakone o minimalnoj starosti za korišćenje društvenih mreža na 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona evra).
Najduža italijanska reka počela je da presušuje
28.06.2026.•
5
Najduža italijanska reka Po počinje da presušuje, a poljoprivrednici strahuju od suše, preneli su evropski mediji.
VIDEO Testira se "pametan auto-put" u Kaliforniji: Čekate duže da biste stigli brže
28.06.2026.•
0
Saobraćajne gužve problem su sa kojim se bore gradovi širom sveta, a vlasti u Kaliforniji sada testiraju neobično rešenje koje bi moglo da promeni način upravljanja saobraćajem.
Odlomci iz Biblije postaju deo obavezne školske lektire u Teksasu
28.06.2026.•
5
Državni odbor za obrazovanje savezne američke države Teksas izglasao je da odlomci iz Biblije postanu deo obavezne školske lektire u javnim školama.
Na današnji dan: Ubistvo Franca Ferdinanda, Kosovska bitka, Vidovdanski ustav, izručenje Miloševića
28.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 28. jun, u svetu i kod nas.
Švajcarski glečeri se tope velikom brzinom zbog toplotnog talasa
27.06.2026.•
0
Sneg i led na švajcarskim glečerima tope se alarmantnom brzinom zbog toplotnog talasa u Evropi, upozorili su danas stručnjaci iz švajcarske službe za praćenje glečera GLAMOS.
U Nemačkoj juče izmerena rekordna temperatura od 41,3 stepena Celzijusa
27.06.2026.•
0
Prema podacima Nemačke meteorološke službe (DWD) juče je bio najtopliji dan ikada zabeležen u toj zemlji, sa rekordnih 41,3 stepena Celzijusa, koliko je izmereno na meteorološkoj stanici u Sarbrikenu, na jugozapadu.
Na današnji dan: Prvi ženski časopis, prva nuklearna elektrana, Tadić na čelu Srbije i zakon o samoupravljanju
27.06.2026.•
1
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 27. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Streljan Apis
26.06.2026.•
2
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 26. jun.
Kratke pantalone na poslu i spavanje u parkovima: Toplotni talas menja svakodnevicu Pariza
25.06.2026.•
2
U Parizu je 20 tona leda spremno za pomoć žrtvama vrućine i stavljeno na raspolaganje službi prve pomoći, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske.
Razlika u sunčanju nekad i danas: Kako su se promenile navike i svest o zaštiti od sunca?
25.06.2026.•
1
Generacije koje su letovale šezdesetih i sedamdesetih godina odrastale su u potpuno drugačijoj kulturi sunčanja.
U EU sve više ljudi koji žive sami
25.06.2026.•
4
U Evropskoj uniji je postotak ljudi koji su živeli u jednočlanim domaćinstvima prošle godine iznosio 16,5 odsto, a srazmerno najveći broj ljudi koji žive sami bio je u skandinavskim i baltičkim zemljama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar