"Crna rupa" u ledu Antarktika ponekad se otvara: Napokon rešena misterija ove pojave
U ledenoj kori iznad antarktičkog Vedelovog mora, u blizini potopljenog vrha po imenu Mod rajz, ponekad se otvara i zjapi ogromna rupa.
Prvi put je primećena 1974. godine. Ne pojavljuje se svake godine, što je navelo naučnike da se zapitaju o specifičnim uslovima koji dovode do ovog fenomena, prenosi RTS.
Od ponovnog pojavljivanja rupe 2016. i 2017. godine, naučnici su uspeli da polako sklope slagalicu.
Kombinujući satelitske snimake, plutajuće autonomne instrumenate, računarske modele i najviše, podatke koje su sakupile foke koje su nosile ogrlice za praćenje, odgovori su konačno stigli, a u njima se javlja i pojava poznata kao Ekmanova spirala.
"Ekmanov transport", kaže okeanograf Alberto Naveira Garabato sa Univerziteta Sautempton u Velikoj Britaniji, "bio je ključni element koji je nedostajao, a koji je bio neophodan za povećanje salaniteta vode i održavanje podizanja soli i toplote prema površinskoj vodi".
Rupe u antarktičkom morskom ledu, poznate kao polinije, često se vide u blizini obale, koje morski sisari kao što su foke i kitovi koriste kao prozore da dođu do daha.
Dalje od kopna, one su mnogo ređe. U stvari, rupa koja se stalno otvarala, poznata kao polinija Mod rajz, otkako je prvi put primećena na satelitskom snimku pre pola veka, naterala je naučnike da se zamisle.
Pola veka zbunjuje naučnike
Godine 1974. džinovska rupa je bila veličine Novog Zelanda. Ponovo se pojavila 1975. i 1976. godine, a nakon toga se vraćala samo nakratko i mnogo manja, sve dok naučnici nisu pomislili da je možda nestala zauvek.
Zatim se 2016. i 2017. osvetnički pojavila ponovo i to veličine američke države Mejn (91.646 km²).
Polinija Mod rajz iz 2017. godine označila je najveći i najdugovečniji primer ovog fenomena od sedamdesetih, pa su naučnici prionuli na posao.
Kompilacija podataka, koje su prikupili iz pomenutih izvora, otkrila je da je veliki broj različitih faktora doprineo, i da su svi morali da se postave na pravo mesto da bi nastala polinija.
Jedan od faktora je bila kružna struja oko Vedelovog mora koja je bila posebno jaka 2016. i 2017. godine, što je dovelo do toga da se toplija voda, posebno slana, podigne na površinu.
"Ovo uzdizanje pomaže da se objasni kako se morski led može otopiti. Ali kako se morski led topi, to dovodi do osvežavanja površinske vode, što bi zauzvrat trebalo da zaustavi mešanje. Dakle, mora da se desi još jedan proces da bi polinija opstala. Mora da postoji dodatni unos soli odnekud", objašnjava okeanograf Fabijen Roke sa Univerziteta u Geteborgu.
Ekmanova spirala
So može značajno da snizi tačku smrzavanja vode, tako da ako je voda u poliniji posebno slana, to bi moglo da objasni uporno opstajanje rupe.
Tako se tim vratio na podatke, kao i na računarske modele okeana, kako bi otkrio odakle dolazi dodatna so.
Utvrdili su da turbulentni vrtlozi koji nastaju dok Vedelova struja teče oko Mod rajza iskaču na vrh.
Odatle ih preuzima Ekmanov transport. Ovo se dešava kada vetar duva po površini okeana, stvarajući otpor. Voda se ne samo povlači, već se i odbija u stranu, uzrokujući da se voda spiralno vrti poput šrafa. Kako se gornji sloj vode udaljava sa vetrom, voda izlazi odozdo da bi ga zamenila.
U slučaju polinije Mod rajz, ova voda koja se uzdiže donosi sa sobom nakupljanje soli koja lebdi oko ove okeanske visoravni, sprečavajući da se rupa zamrzne.
Polinije i klimatske promene
Ovaj ključ može pomoći naučnicima da predvide šta će se desiti sa antarktičkim morskim ledom u budućnosti, što je veoma važno pitanje vezano za globalnu klimu.
Klimatolozi već predviđaju da će antarktički zimski vetrovi postajati sve jači i češći, što znači da bi u narednim godinama moglo da dođe sve češćih ogromnih polinija.
Isto tako, ovo bi moglo imati implikacije na svetske okeane.
"Polinija može opstati u vodi više godina nakon što se formira. One mogu da promene način na koji se voda kreće okolo i kako struje prenose toplotu ka kontinentu. Gustina vode koje se ovde formira može da se proširi preko svetskog okeana", kaže klimatolog Sara Džajl sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođena Greta Garbo, umro Džimi Hendriks
18.09.2026.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 18. septembar, u Srbiji i svetu.
Velike izmene u novoj sezoni Potere: Četiri epizode nedeljno, novi tragač i Slobodan Šarenac
17.09.2026.•
6
Kviz "Potera" emituje se 14 godina i najnovija sezona, 14. po redu, emitovaće se na RTS-u od 5. oktobra uz velike izmene.
EU će zabraniti društvene mreže mlađima od 13 godina
17.09.2026.•
4
Evropska komisija predložila je zabranu pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 13 godina i obavezni roditeljski nadzor za korisnike uzrasta od 13 do 15 godina.
Uhapšen poštar iz Čapljine koji je utekao sa tuđim penzijama ka Tajlandu
17.09.2026.•
3
Nakon boravka u mostarskom hotelu, puta preko Sarajeva i Turske do Bangkoka, kao i snimka sa devojkom objavljenog na Tiktoku, priča o poštaru iz Višića kod Čapljine dobila je novi nastavak.
Na današnji dan: Napravljena prva long-plej gramofonska ploča, ubijen Bris Taton
17.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 17. septembar, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Rođeni Mihailo Obrenović i Kutuzov, umrli Dušan Ivković, Farenhajt i Marija Kalas
16.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 16. septembar, u Srbiji i svetu.
Broj stogodišnjaka u Japanu premašio 100.000
15.09.2026.•
4
Broj osoba starih 100 ili više godina u Japanu dostigao je u septembru rekordnih 107.677, beležeći rast 56. godinu zaredom, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Na današnji dan: Rođena Agata Kristi, umrla Orijana Falači, počeo rad Saveta za štampu
15.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 15. septembar.
Na današnji dan: Umrli Dante Aligijeri, Isidora Dankan i Grejs Keli, počela svetska ekonomska kriza
14.09.2026.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja na današnji dan, 14. septembar, u svetu i kod nas.
Naučnici upozoravaju: Sušne oblasti bi do 2100. mogle da pokriju više od 40 odsto kopna
13.09.2026.•
1
Kako svet postaje topliji, očekuje se da će mnogi od najsušnijih regiona postati još sušniji, a granice takvih područja postepeno će se širiti.
VIDEO: Dečak spasen nakon što je nekoliko dana plutao na čamcu u ledenom Beringovom moru
13.09.2026.•
3
Američki tinejdžer spasen je nakon što je nekoliko dana plutao na čamcu koji se prevrnuo u ledenim vodama Beringovog mora na Aljasci, saopštila je američka obalska straža.
Na pojedinim putevima u EU morate da pazite: Ako ste sami u vozilu, zabranjene su vam određene trake
13.09.2026.•
4
Jedan putnik u automobilu u pojedinim evropskim gradovima više nije samo pitanje saobraćajne gužve.
Verovao da je u emotivnoj vezi sa Selin Dion - prevaren za 10.000 evra
13.09.2026.•
2
Jedan Belgijanac je potrošio oko 10.000 evra verujući da je u emotivnoj vezi sa kanadskom pevačicom Selin Dion, dok je zapravo bio žrtva ljubavne prevare na internetu.
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Mađar menja zakon kojim je, praktično, gej parovima zabranjeno usvajanje dece
12.09.2026.•
3
Mađarski premijer Peter Mađar je danas izjavio da će njegova vlada promeniti zakon kojim je, praktično, gej parovima zabranjeno usvajanje dece.
Virus Zapadnog Nila potvrđen kod uginulih vrana u Sloveniji
12.09.2026.•
1
Nacionalni veterinarski institut u Sloveniji potvrdio je virus Zapadnog Nila kod uginulih sivih vrana pronađenih na području Ljubljane i obližnjeg Grosuplja.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Hajle Selasije
12.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
Švajcarska objavila dosije od 200 strana o Mengeleu
11.09.2026.•
2
Švajcarska obaveštajna služba objavila je dosije od 200 stranica o nacističkom zločincu Jozefu Mengeleu, lekaru poznatom kao "Anđeo smrti" zbog sprovođenja užasnih medicinskih eksperimenata nad zatvorenicima u Aušvicu.
Na današnji dan: Srušene "Kule bliznakinje" u terorističkom napadu
11.09.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji datum, 11. septembar.
Avgust je bio najtopliji mesec na svetu u istoriji merenja
10.09.2026.•
0
Avgust 2026. godine bio je najtopliji mesec na svetu u istoriji merenja, saopštila je Evropska klimatska opservatorija Kopernikus.
Na današnji dan: Umro Rade Marković, prestala da postoji Austrougarska, Kvisling osuđen na smrt
10.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. septembar.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar