Objavljeno kojih 10 aerodroma najviše doprinose zagađenju

Novi podaci su otkrili uticaj 1.300 svetskih aerodroma na klimu i kvalitet vazduha - i to su loše vesti za Evropu.
Objavljeno kojih 10 aerodroma najviše doprinose zagađenju
Foto: Pixabay
Tri evropska aerodroma su imenovana među najvećim zagađujućim čvorištima u svetu, uprkos tome što su tvrdili da su posvećeni postizanju neto nulte emisije do 2050. godine.
 
Novo istraživanje globalnog analitičkog centra ODI Global, u partnerstvu sa organizacijom Transport and Environment (T&E), otkrilo je 10 najzagađenijih aerodroma analizirajući uticaj 1.300 međunarodnih čvorišta na klimu i kvalitet vazduha.
Analiza, koja koristi podatke iz 2023. godine koje je obezbedio Međunarodni savet za čist transport, pokazala je da bi sektor avijacije bio peti najveći emiter kada bi bio zemlja, prenosi Euronews Srbija.
 
Aerodrom u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji služi kao glavno transferno čvorište, proglašen je za najzagađeniji aerodrom od svih, emitujući 23,2 miliona tona emisije ugljen-dioksida.
Londonski aerodrom Hitrou u Velikoj Britaniji zauzeo je drugo mesto, emitujući 21 milion tona emisije ugljen-dioksida, a sledi ga Los Anđeles (18,8 miliona).
 
Zajedno, ova tri aerodroma su odgovorna za tri puta više emisija ugljen-dioksida nego ceo grad Pariz - isključujući emisije iz avijacije.
 
Aerodrom Seul Inčon u Koreji je bio na četvrtom mestu, a slede ga aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku. Zatim su bili Hong Kong, Šarl de Gol u Francuskoj i Frankfurt u Nemačkoj.
 
Globalno, samo 100 aerodroma je odgovorno za približno dve trećine ukupne emisije CO2 od putničkih letova, dok evropski aerodromi proizvode više emisija CO2 nego čvorišta u Latinskoj Americi, na Bliskom istoku i u Africi zajedno.
 
T&E tvrdi da nova istraživanja pokazuju da avijacija i dalje "kaska" ka ostvarivanju ciljeva neto nulte emisije.
 
"Dozvoljavanje sektoru koji zavisi od fosilnih goriva da nastavi da se širi povećanjem kapaciteta aerodroma samo pojačava najveću ranjivost avijacije", kaže Deniz Okler iz T&E.
 
"U većini evropskih prestonica i regiona, ekonomski razlozi za proširenje aerodroma više nisu potkrepljeni najnovijim dokazima. Krajnje je vreme da damo prioritet našoj energetskoj nezavisnosti i zdravlju građana."
Sem Pikard, istraživački saradnik u ODI Global, upozorava da, iako su mnogi sektori postepeno smanjivali svoje emisije od Pariskog sporazuma 2015. godine, uticaj avijacije stalno raste.
 
"Pored toga, i dalje redovno čujemo o planovima proširenja aerodroma koji ignorišu status autsajdera ovog sektora kada je u pitanju emisija", dodaje Pikard.
 
"Ovo više ne bi trebalo da se zakopava pod tepih sa polupečenim obećanjima o povećanju potrošnje skupih takozvanih održivih avionskih goriva ili slabim mehanizmima kompenzacije. Prava strategija i plan koji uključuju upravljanje potražnjom su preko potrebni."
 
Londonski Hitrou kaže: "Imamo jasan plan da postignemo neto nultu emisiju, a planovi proširenja moraju da ispune pravno obavezujuće ciljeve Velike Britanije u vezi sa ugljenikom, kvalitetom vazduha i bukom koje je postavila vlada."
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Bane

    25.05.2026 10:50
    pojednostavljeno
    Dubai International Airport — 23,2 miliona tona CO₂
    London Heathrow Airport — 21,0 miliona tona CO₂
    Los Angeles International Airport — 18,8 miliona tona CO₂
    Incheon International Airport — 16,8 miliona tona CO₂
    John F. Kennedy International Airport — 16,8 miliona tona CO₂
    Hong Kong International Airport — 15,1 miliona tona CO₂
    Charles de Gaulle Airport — 14,7 miliona tona CO₂
    Frankfurt Airport — 14,4 miliona tona CO₂
    Singapore Changi Airport — 14,3 miliona tona CO₂
    Hamad International Airport — 14,0 miliona tona CO₂

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Putovanja

Vize za Japan poskupele prvi put nakon skoro 50 godina

Vlada Japana saopštila je da su vize za strane državljane poskupele sa 3.000 jena (oko 19 dolara) na 15.000 jena (oko 95 dolara), dok će višekratna viza ubuduće umesto 6.000 koštati 30.000 jena (oko 190 dolara).

Treće najveće jezero u Mađarskoj umire

Nivo vode u trećem po veličini jezeru u Mađarskoj ovog leta bi mogao da padne na rekordno nizak nivo zbog klimatskih promena i decenija lošeg upravljanja vodnim resursima.