Prema procenama stručnjaka 2016. godine u Australiji je bilo više od 300.000 koala. Tri godine kasnije, "Australijska fondacija koala", iznela je podatak da je u zemlji ostalo samo 43.000 koala.
Neka od istraživanja pokazuju da je ukupan broj populacije koala u Novom Južnom Velsu oko 36.000, ali neki misle da su ti podaci zastareli i nepouzdani i da bi stvaran broj mogao biti upola manji. Zbog toga je odlučeno da se u kontrolu populacije koala uvede nadgledanje bespilotnim letelicama.
Istraživači sa Univerziteta u Njukastlu već su testirali dronove u saradnji sa Odjeljenjem za planiranje, industriju i životnu sredinu Novog Južnog Velsa.
Tim sa dronom uspeo je da uoči koale efikasnije i jeftinije od tima koji koristi tradicionalnije metode traženja tragova koala po šumi ili osvetljavanja drveća tokom noći kako bi spazili sjaj očiju koala okačenih po drveću.
"Na području koje smo mi osmatrali dronom uspevali smo da nađemo koalu svaka dva sata, dok timovi koji su radili sa reflektorima to uspeju na svakih pet do sedam sati. Izviđači pak uspeju da nađu tragove u šumi tek na svaka 43 sata", naglašava vođa projekta, dr Rajan Vit.
Ekipa doktora Vita nadletala je dronovima pred zoru. Na snimcima napravljenim infracrvenim kamerama koale su izgledale kao mutne bele mrlje i bilo ih je teško razlikovati od krošnje drveta. Kako bi utvrdili da li se radi o koalama istraživači su isključili kamere za noćno snimanje kako bi proverili dobijene rezultate.
"Čak i tokom zime stene su emitovale toplotu i bilo je zaista teško vizuelno utvrditi da li je u pitanju kamen ili koala", navodi Vit.
Mada njihovi snimci imaju nedostatke, Vit veruje da oni ipak najavljuju veliku promenu – i to ne samo u zaštiti koala.
Dronovi opremljeni veštačkom inteligencijom
Planira se da bespilotne letelice budu opremljene softverima veštačke inteligencije koji će automatski razvrstavati koja vrsta životinja je snimljena. Tako bi se prikupili tačni podaci o brojnosti i drugih životinjskih vrsta, od letećih lisica do oposuma.
Ova tehnologija već postoji, ali još ne radi u realnom vremenu. Istraživači su već koristili letelice sa ovim softverom posle šumskih požara koji su buktali širom Australije krajem "Crnog leta 2020" da bi procenili broj preživelih koala.
Oni su unosili podatke u softver kako bi ga "naučili" da razlikuje oposuma od koale, odnosno da naprave bazu podataka o celokupnom biodiverzitetu.
Mane trenutnih metoda
Za uobičajenu, tradicionalnu tehniku brojanja koala potreban je tim od bar šestoro ljudi koji provode nekoliko noći štetajući kroz šumu duž nekoliko paralelnih pravaca i reflektorima osvetljavaju drveće. Ova metoda zahteva mnogo živog rada i podrazumeva visoke nadnice za tragače.
Budući da su ovakve potrage spore i skupe, procene populacije koala se i dalje veoma razlikuju i otuda se pojavljuju različite brojke.
Tokom prošlogodišnje debate u parlamentu Novog Južnog Velsa, iznet je podatak da bi koale mogle da nestanu sa ovih prostora "znatno pre" 2050. godine.
Nekoliko meseci kasnije, u novembru, savezna ministarka zaštite životne sredine, Suzan Li, najavila je dva miliona dolara za nacionalni popis broja koala.
"Bila sam toliko frustrirana jer niko nije mogao da mi dâ podatke koji su mi bili potrebni...Jednostavno ih nema", istakla je ministarka.
Dronovi su budućnost
Upotreba bespilotnih letelica bila bi od velike koristi, ali sami dronovi su skupi - oni koji se koriste za istraživanje koštaju oko 20.000 američkih dolara.
"Najveći izazov biće pokretanje ovog sistema dronova u realnom vremenu, tako da ne morate da se oslanjate na procene nekoga ko gleda u ekran i nagađa da li je to koala ili nije. Možemo da 'podučavamo' softver da prepoznaje šta je koala, šta je stena, šta je oposum i tako dalje", smatra dr Vit.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Zajedničke posude sa vodom koje se tokom leta često postavljaju ispred kafića, prodavnica ili kuća mogu predstavljati zdravstveni rizik za pse, upozorava veterinarska tehničarka.
Bračnom paru iz mesta Diping Sent Džejms u engleskoj grofoviji Linkolnšir lokalne vlasti zabranile su da svog papagaja drže u zajedničkom dvorištu stambenog kompleksa, nakon što su se stanari žalili da je ptica bučna.
Zlatni šakal Vasa, koga su pratili stručnjaci sa Biološkog fakulteta, proputovao je za tri meseca kroz šest evropskih država i iz Srema stigao do nemačke savezne države Hesen.
Najveća velika bela ajkula ikada zabeležena u Atlantskom okeanu ponovo se pojavila na radaru naučnika, izazvavši zabrinutost da bi mogča da se uputi ka popularnim letovalištima Kejp Koda ili obalama atlantske Kanade.
Policija okruga Prins Džordž u američkoj državi Merilend saopštila je da su njeni službenici uhapsili muškarca osumnjičenog da je ukrao mačku, a zatim je poveo sa sobom u filijalu PNC banke da opljačka tu ustanovu.
Porodica iz okruga Harford u američkoj saveznoj državi Merilend pokušava da se oporavi nakon što je njihov udomljeni pas, prema svemu sudeći, slučajno izazvao požar u kući.
Šta može biti slađe od dve mačke koje se međusobno ližu? Prema novom istraživanju iz Belgije, taj prizor nije uvek znak nežnosti - ponekad može predstavljati oblik zastrašivanja ili maltretiranja.
Japanske vlasti tragaju za medvedom koji je upao u kuću starijeg bračnog para i ispraznio njihov frižider, dok se sumnja da je ista životinja odgovorna za čak 14 provala u gradu Šizukuiši tokom protekle dve nedelje.
Ženka belousne bambusove zmije (Trimeresurus albolabris) u zoološkom vrtu Pakavi park u belgijskom Olmenu donela je na svet 12 mladunaca, iako je godinama bila držana bez mužjaka, što je izuzetno redak slučaj.
Argentinski sud doneo je presudu kojom su dve zlatne ribice, Fede i Magi, proglašene svesnim bićima sa pravima, nakon što je utvrđeno da su godinama bile držane u neadekvatnim uslovima u izlogu restorana u Buenos Ajresu.
Potraga za pumom koja je primećena u šumama u okolini mesta Karsinka u poljskom vojvodstvu Zapadna Pomeranija konačno je završena, a životinja je bez povreda uhvaćena, saopštile su lokalne vlasti.
U izveštaju za period od 2017. do 2023. godine zabeleženo je preko 1.600 slučajeva nezakonitog lova, hvatanja, trovanja posedovanja i trgovine divljim pticama.
Kada većina ljudi pomisli na otrovnog gmizavca, zamisli zmiju koja izbacuje očnjake unapred i munjevito napada. To je jasna, gotovo "hirurška" slika u kojoj se otrov koristi kao precizno oružje.
Novo istraživanje analiziralo je maksimalnu brzinu trčanja 258 različitih vrsta pauka, a najbrži među njima bez problema može da prestigne čoveka koji hoda.
Čiji je otisak veći - slonov ili ljudski? Zavisi od toga kako ga merite. Kako čovečanstvo ostavlja sve veći trag na afričkoj savani, tako sve češće stajemo na put divljim slonovima.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar