Plavi pingvini masovno umiru od gladi

Poslednjih nedelja stručnjaci na plažama severne obale Novog Zelanda nalaze sve više uginulih malih plavih pingvina; već ih je pronađeno na stotine.
Korora pingvin, poznat i kao mali plavi pingvin, poreklom je s Novog Zelanda, ali je sada u opasnoj situaciji. Osim što im prete grabljivice poput pasa i tvorova, stradaju na putevima i suočavaju se s uništavanjem staništa i klimatskim promenama.
Ekolozi pokušavaju da otkriju zašto pingvini masovno umiru od početka maja, kada su stanovnici prvi put uočili mrtve pingvine na plažama. Grejem Tejlor, glavni naučni savetnik za morske ptice na Odeljenju za zaštitu prirode Novog Zelanda, rekao je da preliminarna laboratorijska ispitivanja pokazuju da je između 200 i 500 pingvina uginulo zbog pothranjenosti.
"Izgleda da najviše umiru zbog nemogućnosti pronalaženja hrane, odnosno da umiru od gladi", rekao je Tejlor za CNN.
 
Naime, pingvinima je zbog morskog toplotnog talasa u severnim vodama i ciklusa La Niana sve teže da dođu do hrane. Ove male, bučne ptice s bledoplavim ili indigo perjem obično jedu inćune i sardine i rone do dubine od 30 metara kako bi uhvatile plen. Međutim, s porastom temperature vode, ove manje ribe se sve više sele u hladnije vode na većim dubinama, do kojih pingvini teško dolaze.
 
Prvi nalazi pokazuju da su pingvini izgubili masne naslage na stomaku i da su bili lošijeg zdravlja pre nego što su stigli na obalu.
 
Na Novom Zelandu 2021. bila je najtoplija godina u istoriji merenja, prosečna godišnja temperatura je bila za 0,5 do 12 stepeni viša od normalne. Priobalne vode su bile i do tri stepena toplije od proseka.
 
La Nina je okeanski i atmosferski fenomen koji se odnosi na periodično hlađenje temperatura okeana u središnjem do istočno-središnjem ekvatorijalnom Tihom okeanu. Trenutna faza ciklusa donosi topliju vodu na severno područje Novog Zelanda što malim plavim pingvinima otežava pristup hrani, rekao je Tejlor.
 
Stanje bi moglo da se pogorša?
 
Ekolog Dejv Hjuston sa Odeljenja za zaštitu prirode rekao je da ovo nije prvi put da dolazi do masovnog pomora ptica.
 
"U 1970-im, 80-im i 90-im dešavalo se da ugine i po 5.000 ptica. U poređenju s tim, ovo nije tako strašno. Međutim, klimatske promene su pogoršale situaciju. Znamo da mali plavi pingvini mogu da prežive u toplijim vodama, ali ovo im je otežalo preživljavanje", rekao je.
 
Brus Mekinli, predsednik organizacije "Birds New Zealand", rekao je da bi zbog klimatskih promena i zagađenja u budućnosti situacija mogla i dase pogorša.
 
"Ovaj događaj je sam po sebi prirodan i događao se i ranije. Ipak, mogao bi se menjati u obrascu ili intenzitetu zbog zagrevanja okeana usled klimatskih promena. Za sada ne znamo sa sigurnošću", rekao je Mekinli.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Pavlov ne bi bio iznenađen: Psi nas razumeju

Nova studija o moždanim talasima, objavljena u časopisu "Current Biology", ukazuje na to da slušanje imena njihovih omiljenih igračaka kod pasa aktivira memoriju za objekte sa kojima su povezani.