Drugi svedoče o tome da se izlet u parku pretvorio u zasedu, kada je "banda" crno-belih životinja, u Nemačkoj poznatih kao Waschbären, počela da krade hranu. Izgleda da skoro svi imaju komšiju koji ih hrani, zbog čega su ostali ljuti.
"Naš grad je grad rakuna. Svuda su. Kada malo padne mrak, izaći će. Ovde, u svojoj bašti, sedim noću i rakuni dolaze. Ako vam je torba tu, ukrašće bananu ili nešto slično. Za njih ne postoje predatori, tako da su oni glavni. Mogu da rade šta žele. Volimo ih, ali ih i mrzimo", naveo je Lars, stanovnik Kasela, brinući se za svoju baštu, prenosi Klix.ba.
Niko ne zna koliko je tačno ovih životinja u Nemačkoj. Procjena je da ih je u Kaselu, centralnom delu zemlje s 1,5 miliona stanovnika, nekoliko hiljada. Poreklo ovog sisara svaštojeda je iz Severne Amerike, a 1930-ih je doveden u Nemačku zbog uzgoja krzna. Time je nastala njihova velika populacija.
Sve češće se viđaju širom Evrope - Francuskoj, Danskoj, Poljskoj, Italiji, Austriji i drugim državama.
"Jasno je da se rakun vrlo brzo širi zapadnom Evropom. Biće vrlo teško kontrolisati ga, ali to ne znači da ne bi trebalo pokušati", istakao je Danijel Viloks iz Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Mnogi u Kaselu su prihvatili rakune. Naime, nekoliko sportskih timova je sebe nazvalo po ovoj životinji i stanovnici proveravaju da li se ispod njihovih automobila nalazi rakun. Evropska unija je rakune 2016. klasifikovala kao invazivnu vrstu zbog pretnje koju predstavljaju po druge životinje.
"Uticaj rakuna je široko rasprostranjen. Mogu da se penju, što je potpuno nova ekološka niša za ovakvu vrstu u Evropi. Jedu gotovo sve - ptice koje se gnezde na tlu, šišmiše u pećinama, vodozemce", podsetio je Marten Vinter iz Nemačkog centra za integrativna istraživanja biodiverziteta (iDiV).
Jednom studijom u Brandenburgu je utvrđeno da rakuni lako love ptice koje se gnezde na tlu, a čija se populacija širom Evrope značajno smanjuje. Dalje, istraživanjem u Poljskoj je utvrđeno da u ekstremnoj količini jedu ugrožene školjke.
Vinter je naglasio da su rakuni u delovima Evrope postali toliko rašireni da su verovatno trajno postali deo ekosistema. Verovatno je da će se njihova populacija ubrzano širiti po kontinentu, a ekolozi su podeljeni oko toga šta dalje činiti.
"Postoje određene domaće vrste koje će zaista biti osetljive na predatorstvo rakuna. Moraju postojati programi kontrole. Na kontinentu ne postoji ekološki ekvivalent rakunima i to nije nešto što bi trebalo tolerisati", ocijenio je Vilkoks.
Predlaže strože programe širom EU kako bi se ograničilo njihovo širenje, što je slično učinjeno u Australiji i na Novom Zelandu. Ipak, pojedini pozivaju na oprez. Vinter je napomenuo na to da su potrebna dalja istraživanja o uticaju rakuna na evropski biodiverzitet i naveo je da oni nisu jedini koji predstavljaju problem po ostale životinjske vrste.
Lovci u Nemačkoj su samo prošle godine ubili 200.000 rakuna. Jedan mesar je počeo da pravi kobasice i ćufte od njihovog mesa, piše list Gardijan.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Više od pola godine nakon što objavljeno da je orao krstaš Feliks otet u regionu Bliskog istoka, nakon višemesečne epopeje međunarodnih pregovora, ovaj mladunac konačno se vratio kući.
Orao krstaš nazvan Feliks, čija je sudbina poslednjih meseci privukla pažnju javnosti, trebalo bi da specijalnim avionom Vojske Srbije bude donet iz Libana na vojni aerodrom u Batajnici.
Ribari širom Grčke pokrenuli su nacionalnu akciju i prvo takmičenje u lovu na "ribu zec", u pokušaju da smanje njenu brojnost i ublaže posledice koje ova vrsta ima po morski ekosistem, ribarstvo i turizam.
Organizacija "People's Dispensary for Sick Animals" (PDSA), najveće britansko veterinarsko udruženje, upozorila je da internet "trikovi" i kućni tretmani mogu ugroziti živote kućnih ljubimaca.
S 29 gnezdećih parova i 25 do sada odnegovanih mladunaca ovo je najuspešnija gnezdeća sezona orlova krstaša (Aquila heliaca), kritično ugrožene i strogo zaštićene grabljivice.
Srbija je uvrštena na listu trećih zemalja za koje prilikom nekomercijalnog kretanja pasa, mačaka i krznašica u države članice EU više nije potrebno serološko ispitivanje na besnilo (titar antitela).
Više od 400 mačaka namenjenih za nelegalno klanje i ljudsku ishranu u Vijetnamu spaseno je nakon što su vlasti razbile lanac kradljivaca mačaka, saopštila je grupa za zaštitu životinja Humani svet za životinje.
Nadležni organi u Grčkoj i grčke ekološke organizacije potvrdili su da su poslednjih nekoliko dana tri medveda pronađena mrtva na severozapadu te zemlje.
Da ste šetali poplavnim ravnicama Zemlje pre 415 miliona godina, ne biste naišli ni na jednog sisara, ali biste morali da se čuvate džinovske škorpije duže od jednog metra.
Otrovna srebrnoobrazna riba naduvača, poznata kao "lagocefalus", širi se iz južnih delova Grčke ka vodama u blizini Atine i centralne Grčke, što izaziva zabrinutost zbog mogućih posledica.
U jugoistočnom delu Indijskog okeana zapadno od Australije, pronađeno je "groblje kitova" koje se smatra najstarijim, najdubljim i najobimnijim, a u njemu su pronađeni fosili stariji više od pet miliona godina.
Smrtonosne poplave i klizišta na indonežanskoj Sumatri prošle godine uništili su najmanje sedam odsto ukupne populacije kritično ugroženih tapanuli orangutana, pokazuje novi izveštaj.
Japanske vlasti uhvatile su crnog medveda koji je nekoliko dana lutao gradom Ucunomija severno od Tokija, nakon što je uspavan strelicama sa sedativom, saopštila je policija.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar