Svako u nemačkom Kaselu ima priču o rakunima. Neki se bore s onima koji su ispod krovova njihovih domova jer jednostavno ne žele da odu.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Drugi svedoče o tome da se izlet u parku pretvorio u zasedu, kada je "banda" crno-belih životinja, u Nemačkoj poznatih kao Waschbären, počela da krade hranu. Izgleda da skoro svi imaju komšiju koji ih hrani, zbog čega su ostali ljuti.
"Naš grad je grad rakuna. Svuda su. Kada malo padne mrak, izaći će. Ovde, u svojoj bašti, sedim noću i rakuni dolaze. Ako vam je torba tu, ukrašće bananu ili nešto slično. Za njih ne postoje predatori, tako da su oni glavni. Mogu da rade šta žele. Volimo ih, ali ih i mrzimo", naveo je Lars, stanovnik Kasela, brinući se za svoju baštu, prenosi Klix.ba.
Niko ne zna koliko je tačno ovih životinja u Nemačkoj. Procjena je da ih je u Kaselu, centralnom delu zemlje s 1,5 miliona stanovnika, nekoliko hiljada. Poreklo ovog sisara svaštojeda je iz Severne Amerike, a 1930-ih je doveden u Nemačku zbog uzgoja krzna. Time je nastala njihova velika populacija.
Sve češće se viđaju širom Evrope - Francuskoj, Danskoj, Poljskoj, Italiji, Austriji i drugim državama.
"Jasno je da se rakun vrlo brzo širi zapadnom Evropom. Biće vrlo teško kontrolisati ga, ali to ne znači da ne bi trebalo pokušati", istakao je Danijel Viloks iz Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Mnogi u Kaselu su prihvatili rakune. Naime, nekoliko sportskih timova je sebe nazvalo po ovoj životinji i stanovnici proveravaju da li se ispod njihovih automobila nalazi rakun. Evropska unija je rakune 2016. klasifikovala kao invazivnu vrstu zbog pretnje koju predstavljaju po druge životinje.
"Uticaj rakuna je široko rasprostranjen. Mogu da se penju, što je potpuno nova ekološka niša za ovakvu vrstu u Evropi. Jedu gotovo sve - ptice koje se gnezde na tlu, šišmiše u pećinama, vodozemce", podsetio je Marten Vinter iz Nemačkog centra za integrativna istraživanja biodiverziteta (iDiV).
Jednom studijom u Brandenburgu je utvrđeno da rakuni lako love ptice koje se gnezde na tlu, a čija se populacija širom Evrope značajno smanjuje. Dalje, istraživanjem u Poljskoj je utvrđeno da u ekstremnoj količini jedu ugrožene školjke.
Vinter je naglasio da su rakuni u delovima Evrope postali toliko rašireni da su verovatno trajno postali deo ekosistema. Verovatno je da će se njihova populacija ubrzano širiti po kontinentu, a ekolozi su podeljeni oko toga šta dalje činiti.
"Postoje određene domaće vrste koje će zaista biti osetljive na predatorstvo rakuna. Moraju postojati programi kontrole. Na kontinentu ne postoji ekološki ekvivalent rakunima i to nije nešto što bi trebalo tolerisati", ocijenio je Vilkoks.
Predlaže strože programe širom EU kako bi se ograničilo njihovo širenje, što je slično učinjeno u Australiji i na Novom Zelandu. Ipak, pojedini pozivaju na oprez. Vinter je napomenuo na to da su potrebna dalja istraživanja o uticaju rakuna na evropski biodiverzitet i naveo je da oni nisu jedini koji predstavljaju problem po ostale životinjske vrste.
Lovci u Nemačkoj su samo prošle godine ubili 200.000 rakuna. Jedan mesar je počeo da pravi kobasice i ćufte od njihovog mesa, piše list Gardijan.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Broj kritično ugroženih crnih nosoroga je blago porastao, dok su populacije drugih vrsta nosoroga u svetu zabaležile pad prema globalnom popisu koji je objavila Međunarodna fondacija za nosoroge.
Petunija, dvogodišnja mešanka francuskog buldoga bez dlake, proglašena je pobednicom izbora za najružnijeg psa na svetu održanog na sajmu okruga Sonoma u kalifornijskom gradu Santa Rosi.
Osoblje zoološkog vrta u Nirnbergu saopštilo je da je dobilo pretnje smrću nakon što su krajem jula usmrtili 12 zdravih gvinejskih babuna zbog prenatrpanosti u predviđenom prostoru.
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je počelo izradu nacrta Zakona o dobrobiti životinja, kojim će sistem zaštite životinja, kako navode, biti znatno unapređen.
Četiri mladunčeta retke vrste berberskog lava nedavno su došla na svet u češkom zoo-vrtu "Dvur Kralove", dajući doprinos koji je od vitalnog značaja za opstanak populacije ove ugrožene vrste koja je izumrla u divljini.
U udaljenoj prašumi severnog Kvinslenda u Australiji, naučnici su identifikovali novu vrstu štapićastog insekta Acrophylla alta, za koju kažu da je najteži insekt ikada pronađen u Zemlji.
Zoološki vrt u Olborgu, na severu Danske, uputio je javni apel građanima da doniraju neželjene kućne ljubimce koji bi služili kao prirodna ishrana za grabljivice, posebno za risa.
Retka vrsta meduze Depastrum cyathiforme, koja nije viđena gotovo 50 godina i za koju se strahovalo da je globalno izumrla, ponovo je otkrivena na škotskom ostrvu Južni Jujst u arhipelagu Spoljni Hebridi.
Petogodišnji lav po imenu Blondi, koji je bio deo naučnog projekta Univerziteta Oksford i nosio je prepoznatljivu GPS ogrlicu, ubijen je u blizini Nacionalnog parka Hvange.
Policija je u naselju Polihni u Solunu otkrila 11 ježeva u napuštenoj prikolici, za koje se sumnja da su bili namenjeni za ljudsku ishranu, uprkos tome što je ta vrsta zaštićena zakonom.
Vlasti Havaja su tokom juna i jula ispustile desetine hiljada biograzdradivih kapsula s komarcima iznad havajskih šuma kako bi spasile autohtonu vrstu ptice.
Zoološki vrt u Nirmbergu na jugu Nemačke saopštio je danas da je pogubio 12 majmuna - pavijana navodeći kao razlog prenaseljenost, uprkos upadu nezadovoljnih aktivista za prava životinja.
Vlasti u Amsterdamu izgradiće posebne stepenice na često visokim i klizavim zidovima gradskih kanala kako bi omogućili mačkama da se spasu nakon što padnu u vodu, objavio je dnevni list Het Parool.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar