Svako u nemačkom Kaselu ima priču o rakunima. Neki se bore s onima koji su ispod krovova njihovih domova jer jednostavno ne žele da odu.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Drugi svedoče o tome da se izlet u parku pretvorio u zasedu, kada je "banda" crno-belih životinja, u Nemačkoj poznatih kao Waschbären, počela da krade hranu. Izgleda da skoro svi imaju komšiju koji ih hrani, zbog čega su ostali ljuti.
"Naš grad je grad rakuna. Svuda su. Kada malo padne mrak, izaći će. Ovde, u svojoj bašti, sedim noću i rakuni dolaze. Ako vam je torba tu, ukrašće bananu ili nešto slično. Za njih ne postoje predatori, tako da su oni glavni. Mogu da rade šta žele. Volimo ih, ali ih i mrzimo", naveo je Lars, stanovnik Kasela, brinući se za svoju baštu, prenosi Klix.ba.
Niko ne zna koliko je tačno ovih životinja u Nemačkoj. Procjena je da ih je u Kaselu, centralnom delu zemlje s 1,5 miliona stanovnika, nekoliko hiljada. Poreklo ovog sisara svaštojeda je iz Severne Amerike, a 1930-ih je doveden u Nemačku zbog uzgoja krzna. Time je nastala njihova velika populacija.
Sve češće se viđaju širom Evrope - Francuskoj, Danskoj, Poljskoj, Italiji, Austriji i drugim državama.
"Jasno je da se rakun vrlo brzo širi zapadnom Evropom. Biće vrlo teško kontrolisati ga, ali to ne znači da ne bi trebalo pokušati", istakao je Danijel Viloks iz Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Mnogi u Kaselu su prihvatili rakune. Naime, nekoliko sportskih timova je sebe nazvalo po ovoj životinji i stanovnici proveravaju da li se ispod njihovih automobila nalazi rakun. Evropska unija je rakune 2016. klasifikovala kao invazivnu vrstu zbog pretnje koju predstavljaju po druge životinje.
"Uticaj rakuna je široko rasprostranjen. Mogu da se penju, što je potpuno nova ekološka niša za ovakvu vrstu u Evropi. Jedu gotovo sve - ptice koje se gnezde na tlu, šišmiše u pećinama, vodozemce", podsetio je Marten Vinter iz Nemačkog centra za integrativna istraživanja biodiverziteta (iDiV).
Jednom studijom u Brandenburgu je utvrđeno da rakuni lako love ptice koje se gnezde na tlu, a čija se populacija širom Evrope značajno smanjuje. Dalje, istraživanjem u Poljskoj je utvrđeno da u ekstremnoj količini jedu ugrožene školjke.
Vinter je naglasio da su rakuni u delovima Evrope postali toliko rašireni da su verovatno trajno postali deo ekosistema. Verovatno je da će se njihova populacija ubrzano širiti po kontinentu, a ekolozi su podeljeni oko toga šta dalje činiti.
"Postoje određene domaće vrste koje će zaista biti osetljive na predatorstvo rakuna. Moraju postojati programi kontrole. Na kontinentu ne postoji ekološki ekvivalent rakunima i to nije nešto što bi trebalo tolerisati", ocijenio je Vilkoks.
Predlaže strože programe širom EU kako bi se ograničilo njihovo širenje, što je slično učinjeno u Australiji i na Novom Zelandu. Ipak, pojedini pozivaju na oprez. Vinter je napomenuo na to da su potrebna dalja istraživanja o uticaju rakuna na evropski biodiverzitet i naveo je da oni nisu jedini koji predstavljaju problem po ostale životinjske vrste.
Lovci u Nemačkoj su samo prošle godine ubili 200.000 rakuna. Jedan mesar je počeo da pravi kobasice i ćufte od njihovog mesa, piše list Gardijan.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Prvi put od kako su dabrovi istrebljeni u 16. veku, u okrugu Norfolk na istoku Engleske primećen je i snimljen divlji dabar kako vuče balvane i granje da napravi branu i svoju jazbinu na reci Vensum kod Penstorpa.
Bolesni mladi mravi ispuštaju miris koji poručuje radilicama da ih unište kako bi zaštitile koloniju od infekcije, saopštili su naučnici, dodajući da kraljice ne rade to i ne prave ovu žrtvu.
Kafić sa mačkama "Purrfect Bean" u Ričmondu u Virdžiniji privremeno se zatvara do kraja godine nakon što je jedno mače izazvalo poplavu i veliku štetu u prostoru, saopštili su vlasnici.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Maskirani provalnik je u ranim jutarnjim satima u subotu provalio u zatvorenu prodavnicu alkohola u Virdžiniji i odmah se zaputio ka donjoj polici, gde su bile smeštene flaše škotskog viskija.
Da bi spasila povređenog psa, nemačka policija je nakratko zatvorila obe trake auto-puta 93 u okrugu Regensburg, u Bavarskoj, i uz pomoć vatrogasaca odbegli mešanac je sa povredama, ali živ, vraćen kući.
Brazilski Institut za forenzičku policiju (IPC) identifikovao je mladića starog 19 godina koji je u nedelju preminuo nakon što ga je napala lavica u zoološkom vrtu.
Postoji mnogo više hiljada jedinki afričkih šumskih slonova nego što se do sada smatralo, pokazali su statistički podaci urađeni uz pomoć novog načina brojanja te ugrožene vrste.
Zoološki vrt u San Dijegu saopštio je da je uginula Gramma (na engleskom Baka), džinovska kornjača s Galapagosa koja je bila stara više od 140 godina i koja je bila njegova najstarija stanovnica.
Kineska ambasada u Parizu obećala je danas da će druge džinovske pande biti poslate u Francusku posle repatrijacije Huan Huan i Juan Zija, zvezda zoološkog vrta Boval, jugozapadno od Pariza.
Više od 200 ljudi je uprkos hladnoći i kiši došlo da vidi par džinovskih pandi čuven u Francuskoj, koje će u utorak napustiti zoološki vrt u selu Bovalu, radi prevremenog povratka u Kinu.
Kada divlji vuk naiđe na potencijalni plen, njegov instinkt obično je da skoči - ali istraživači na zapadu Kanade zabeležili su bar jednog vuka koji je primenio zapanjujuće drugačiji pristup.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar