Svako u nemačkom Kaselu ima priču o rakunima. Neki se bore s onima koji su ispod krovova njihovih domova jer jednostavno ne žele da odu.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Drugi svedoče o tome da se izlet u parku pretvorio u zasedu, kada je "banda" crno-belih životinja, u Nemačkoj poznatih kao Waschbären, počela da krade hranu. Izgleda da skoro svi imaju komšiju koji ih hrani, zbog čega su ostali ljuti.
"Naš grad je grad rakuna. Svuda su. Kada malo padne mrak, izaći će. Ovde, u svojoj bašti, sedim noću i rakuni dolaze. Ako vam je torba tu, ukrašće bananu ili nešto slično. Za njih ne postoje predatori, tako da su oni glavni. Mogu da rade šta žele. Volimo ih, ali ih i mrzimo", naveo je Lars, stanovnik Kasela, brinući se za svoju baštu, prenosi Klix.ba.
Niko ne zna koliko je tačno ovih životinja u Nemačkoj. Procjena je da ih je u Kaselu, centralnom delu zemlje s 1,5 miliona stanovnika, nekoliko hiljada. Poreklo ovog sisara svaštojeda je iz Severne Amerike, a 1930-ih je doveden u Nemačku zbog uzgoja krzna. Time je nastala njihova velika populacija.
Sve češće se viđaju širom Evrope - Francuskoj, Danskoj, Poljskoj, Italiji, Austriji i drugim državama.
"Jasno je da se rakun vrlo brzo širi zapadnom Evropom. Biće vrlo teško kontrolisati ga, ali to ne znači da ne bi trebalo pokušati", istakao je Danijel Viloks iz Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Mnogi u Kaselu su prihvatili rakune. Naime, nekoliko sportskih timova je sebe nazvalo po ovoj životinji i stanovnici proveravaju da li se ispod njihovih automobila nalazi rakun. Evropska unija je rakune 2016. klasifikovala kao invazivnu vrstu zbog pretnje koju predstavljaju po druge životinje.
"Uticaj rakuna je široko rasprostranjen. Mogu da se penju, što je potpuno nova ekološka niša za ovakvu vrstu u Evropi. Jedu gotovo sve - ptice koje se gnezde na tlu, šišmiše u pećinama, vodozemce", podsetio je Marten Vinter iz Nemačkog centra za integrativna istraživanja biodiverziteta (iDiV).
Jednom studijom u Brandenburgu je utvrđeno da rakuni lako love ptice koje se gnezde na tlu, a čija se populacija širom Evrope značajno smanjuje. Dalje, istraživanjem u Poljskoj je utvrđeno da u ekstremnoj količini jedu ugrožene školjke.
Vinter je naglasio da su rakuni u delovima Evrope postali toliko rašireni da su verovatno trajno postali deo ekosistema. Verovatno je da će se njihova populacija ubrzano širiti po kontinentu, a ekolozi su podeljeni oko toga šta dalje činiti.
"Postoje određene domaće vrste koje će zaista biti osetljive na predatorstvo rakuna. Moraju postojati programi kontrole. Na kontinentu ne postoji ekološki ekvivalent rakunima i to nije nešto što bi trebalo tolerisati", ocijenio je Vilkoks.
Predlaže strože programe širom EU kako bi se ograničilo njihovo širenje, što je slično učinjeno u Australiji i na Novom Zelandu. Ipak, pojedini pozivaju na oprez. Vinter je napomenuo na to da su potrebna dalja istraživanja o uticaju rakuna na evropski biodiverzitet i naveo je da oni nisu jedini koji predstavljaju problem po ostale životinjske vrste.
Lovci u Nemačkoj su samo prošle godine ubili 200.000 rakuna. Jedan mesar je počeo da pravi kobasice i ćufte od njihovog mesa, piše list Gardijan.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Foka Bert koji je svojim akrobacijama u bazenu privlačio veliki broj posetilaca u Zoo vrt u Beogradu, uginula je u 16. godini života, a pravi uzrok smrti trebalo bi da pokaže obdukcija.
Mnogi stranci zbog rata na Bliskom istoku napuštaju Dubai, zbog čega sve više kućnih ljubimaca ostaje napušteno, a azili za životinje suočavaju se sa velikim pritiskom i finansijskim problemima.
Mnogi vlasnici smatraju mačke kućnim ljubimcima koji ne zahtevaju mnogo brige, ali u jednoj evropskoj državi zanemarivanje mačke tokom dana sada može dovesti do ozbiljnih posledica.
Lov na vukove biće dozvoljen u Nemačkoj prema zakonu koji je usvojio donji dom parlamenta kao odgovor na brzo rastuću populaciju vukova i nagli porast broja napada na stoku.
Mačke u proseku spavaju otprilike 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano s njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom za obnavljanjem energije.
Riči Brenson, bivši developer popularne igre Fortnite, predstavio je Zoo Fighter, besplatnu video igru inspirisanu viralnom pričom o Panču, mladom majmunu makakiju iz japanskog zoološkog vrta Ičikava.
Nesvakidašnja priča sa Žabljaka. A junak te priče nije čovek nego životinja, i to vuk, koga su radnici jedne farme u Tmajevcima pronašli među stokom, kako leži pored teladi.
Dvadeset kamila diskvalifikovano je sa takmičenja lepote u Omanu nakon što su veterinarski pregledi otkrili da su životinje bile podvrgnute kozmetičkim zahvatima, uključujući botoks i filere.
Dok u panici tražite izgubljene ključeve, vaš pas bi mogao dotrčati kako bi "pomogao", a mačka će vas verovatno samo nezainteresovano posmatrati s kauča.
Dani neumorne kiše, među najobilnijim godinama unazad, pokrenuli su teške poplave širom indonežanskog turističkog ostrva Balija, potapajući naselja i prisiljavajući na evakuacije.
Toksini i hemikalije iz električnih uređaja poput televizora, računara i pametnih telefona pronađeni su u mozgu i telima ugroženih kineskih delfina i pliskavica u Južnom kineskom moru.
Kapiten jednog od timova na amaterskoj fudbalskoj utakmici u Istanbulu spasao je galeba koji je izgubio svest nakon što ga je pogodila lopta pruživši mu reanimaciju na terenu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar