Svako u nemačkom Kaselu ima priču o rakunima. Neki se bore s onima koji su ispod krovova njihovih domova jer jednostavno ne žele da odu.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Drugi svedoče o tome da se izlet u parku pretvorio u zasedu, kada je "banda" crno-belih životinja, u Nemačkoj poznatih kao Waschbären, počela da krade hranu. Izgleda da skoro svi imaju komšiju koji ih hrani, zbog čega su ostali ljuti.
"Naš grad je grad rakuna. Svuda su. Kada malo padne mrak, izaći će. Ovde, u svojoj bašti, sedim noću i rakuni dolaze. Ako vam je torba tu, ukrašće bananu ili nešto slično. Za njih ne postoje predatori, tako da su oni glavni. Mogu da rade šta žele. Volimo ih, ali ih i mrzimo", naveo je Lars, stanovnik Kasela, brinući se za svoju baštu, prenosi Klix.ba.
Niko ne zna koliko je tačno ovih životinja u Nemačkoj. Procjena je da ih je u Kaselu, centralnom delu zemlje s 1,5 miliona stanovnika, nekoliko hiljada. Poreklo ovog sisara svaštojeda je iz Severne Amerike, a 1930-ih je doveden u Nemačku zbog uzgoja krzna. Time je nastala njihova velika populacija.
Sve češće se viđaju širom Evrope - Francuskoj, Danskoj, Poljskoj, Italiji, Austriji i drugim državama.
"Jasno je da se rakun vrlo brzo širi zapadnom Evropom. Biće vrlo teško kontrolisati ga, ali to ne znači da ne bi trebalo pokušati", istakao je Danijel Viloks iz Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Mnogi u Kaselu su prihvatili rakune. Naime, nekoliko sportskih timova je sebe nazvalo po ovoj životinji i stanovnici proveravaju da li se ispod njihovih automobila nalazi rakun. Evropska unija je rakune 2016. klasifikovala kao invazivnu vrstu zbog pretnje koju predstavljaju po druge životinje.
"Uticaj rakuna je široko rasprostranjen. Mogu da se penju, što je potpuno nova ekološka niša za ovakvu vrstu u Evropi. Jedu gotovo sve - ptice koje se gnezde na tlu, šišmiše u pećinama, vodozemce", podsetio je Marten Vinter iz Nemačkog centra za integrativna istraživanja biodiverziteta (iDiV).
Jednom studijom u Brandenburgu je utvrđeno da rakuni lako love ptice koje se gnezde na tlu, a čija se populacija širom Evrope značajno smanjuje. Dalje, istraživanjem u Poljskoj je utvrđeno da u ekstremnoj količini jedu ugrožene školjke.
Vinter je naglasio da su rakuni u delovima Evrope postali toliko rašireni da su verovatno trajno postali deo ekosistema. Verovatno je da će se njihova populacija ubrzano širiti po kontinentu, a ekolozi su podeljeni oko toga šta dalje činiti.
"Postoje određene domaće vrste koje će zaista biti osetljive na predatorstvo rakuna. Moraju postojati programi kontrole. Na kontinentu ne postoji ekološki ekvivalent rakunima i to nije nešto što bi trebalo tolerisati", ocijenio je Vilkoks.
Predlaže strože programe širom EU kako bi se ograničilo njihovo širenje, što je slično učinjeno u Australiji i na Novom Zelandu. Ipak, pojedini pozivaju na oprez. Vinter je napomenuo na to da su potrebna dalja istraživanja o uticaju rakuna na evropski biodiverzitet i naveo je da oni nisu jedini koji predstavljaju problem po ostale životinjske vrste.
Lovci u Nemačkoj su samo prošle godine ubili 200.000 rakuna. Jedan mesar je počeo da pravi kobasice i ćufte od njihovog mesa, piše list Gardijan.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tokom ceremonijalnog ispaljivanja počasne paljbe u londonskom Hajd parku, britanski vojnici intervenisali su kako bi bezbedno sklonili patku i njene pačiće koji su se slučajno našli na putu vojnoj jedinici.
Na obali mora u Bašaniji, naselju u Umagu, pronađen je upuceni delfin, a zbog sumnje da je počinjeno krivično delo policija će podneti krivičnu prijavu protiv nepoznate osobe.
Grbavi kit Timi, koji je privukao svetsku pažnju nakon što se nasukao u nemačkim vodama, najverovatnije je uginuo pošto je pušten sa barže u otvoreno more, dok se dovodi u pitanje i način na koji je sprovedeno spasavanje
Istraživači Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije zabeležili su na Sjeničko-pešterskoj visoravni crnokrilog zijavca (Glareola nordmanni), pticu koja se u Srbiji beleži tek treći put i to nakon skoro 40 ggodina.
Carinski službenici iz nemačkog grada Braunšvajga pronašli su u jednom automobilu 16 jazavičara, nakon čega se rutinska kontrola pretvorila u operaciju spasavanja pasa, preneo je Bild.
Organizacija za prava životinja PETA nazvala je "mudrog" bika ser Atenbulok, jedinstveni omaž za proslavu predstojećeg 100. rođendana prirodnjaka i voditelja emisija o prirodi ser Dejvida Atenboroa 8. maja.
Američka biotehnološka kompanija "Colossal Biosciences" najavila je da planira da oživi izumrlu plavu antilopu koristeći tehnologije slične onima iz filma Park iz doba Jure.
Veliki podivljali slon bacao je automobile i dvotočkaše nakon što se otrgao sa lanca kod hrama Kidangur Mahavišnu u Angamaliju, na jugu Indije, pri čemu je usmrtio 40-godišnjeg muškarca.
Divlji papagaji u urbanim sredinama u Australiji koriste socijalno učenje i kopiraju ponašanje drugih jedinki prilikom odlučivanja da li da probaju novu hranu, pokazuje novo naučno istraživanje.
Sumatranski orangutan je po prvi put snimljen kako prelazi most u krošnjama drveća napravljen od strane ljudi, konstruisan da pomogne ugroženim životinjama da zaobiđu asfaltirani put na indonežanskom ostrvu.
Najnovija naučna studija je pokazala da su mozgovi pasa počeli da se smanjuju pre najmanje 5.000 godina, ali to ne znači da su psi postali manje inteligentni od svojih predaka vukova.
Grbavi kit koji je nedeljama bio nasukan u plitkim vodama Baltičkog mora na obali Nemačke, uspešno je prebačen na baržu i trenutno plovi ka Severnom moru.
Carinici na aerodromu Šeremetjevo zadržali su 52-godišnjeg stranog državljanina zbog pokušaja krijumčarenja 930 koža tvora u Kinu, saopštila je Federalna carinska služba Rusije.
Indijski milijarder Anant Ambani ponudio je da u svom centru za zaštitu životinja u Gudžaratu primi 80 nilskih konja iz Kolumbije, koje vlasti planiraju da ubiju zbog širenja invazivne vrste.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar