Drugi svedoče o tome da se izlet u parku pretvorio u zasedu, kada je "banda" crno-belih životinja, u Nemačkoj poznatih kao Waschbären, počela da krade hranu. Izgleda da skoro svi imaju komšiju koji ih hrani, zbog čega su ostali ljuti.
"Naš grad je grad rakuna. Svuda su. Kada malo padne mrak, izaći će. Ovde, u svojoj bašti, sedim noću i rakuni dolaze. Ako vam je torba tu, ukrašće bananu ili nešto slično. Za njih ne postoje predatori, tako da su oni glavni. Mogu da rade šta žele. Volimo ih, ali ih i mrzimo", naveo je Lars, stanovnik Kasela, brinući se za svoju baštu, prenosi Klix.ba.
Niko ne zna koliko je tačno ovih životinja u Nemačkoj. Procjena je da ih je u Kaselu, centralnom delu zemlje s 1,5 miliona stanovnika, nekoliko hiljada. Poreklo ovog sisara svaštojeda je iz Severne Amerike, a 1930-ih je doveden u Nemačku zbog uzgoja krzna. Time je nastala njihova velika populacija.
Sve češće se viđaju širom Evrope - Francuskoj, Danskoj, Poljskoj, Italiji, Austriji i drugim državama.
"Jasno je da se rakun vrlo brzo širi zapadnom Evropom. Biće vrlo teško kontrolisati ga, ali to ne znači da ne bi trebalo pokušati", istakao je Danijel Viloks iz Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Mnogi u Kaselu su prihvatili rakune. Naime, nekoliko sportskih timova je sebe nazvalo po ovoj životinji i stanovnici proveravaju da li se ispod njihovih automobila nalazi rakun. Evropska unija je rakune 2016. klasifikovala kao invazivnu vrstu zbog pretnje koju predstavljaju po druge životinje.
"Uticaj rakuna je široko rasprostranjen. Mogu da se penju, što je potpuno nova ekološka niša za ovakvu vrstu u Evropi. Jedu gotovo sve - ptice koje se gnezde na tlu, šišmiše u pećinama, vodozemce", podsetio je Marten Vinter iz Nemačkog centra za integrativna istraživanja biodiverziteta (iDiV).
Jednom studijom u Brandenburgu je utvrđeno da rakuni lako love ptice koje se gnezde na tlu, a čija se populacija širom Evrope značajno smanjuje. Dalje, istraživanjem u Poljskoj je utvrđeno da u ekstremnoj količini jedu ugrožene školjke.
Vinter je naglasio da su rakuni u delovima Evrope postali toliko rašireni da su verovatno trajno postali deo ekosistema. Verovatno je da će se njihova populacija ubrzano širiti po kontinentu, a ekolozi su podeljeni oko toga šta dalje činiti.
"Postoje određene domaće vrste koje će zaista biti osetljive na predatorstvo rakuna. Moraju postojati programi kontrole. Na kontinentu ne postoji ekološki ekvivalent rakunima i to nije nešto što bi trebalo tolerisati", ocijenio je Vilkoks.
Predlaže strože programe širom EU kako bi se ograničilo njihovo širenje, što je slično učinjeno u Australiji i na Novom Zelandu. Ipak, pojedini pozivaju na oprez. Vinter je napomenuo na to da su potrebna dalja istraživanja o uticaju rakuna na evropski biodiverzitet i naveo je da oni nisu jedini koji predstavljaju problem po ostale životinjske vrste.
Lovci u Nemačkoj su samo prošle godine ubili 200.000 rakuna. Jedan mesar je počeo da pravi kobasice i ćufte od njihovog mesa, piše list Gardijan.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
U metro stanici na Trgu Lajoša Košuta u Budimpešti tokom subotnjeg prepodneva odigravala se scena koju mađarski mediji ocenjuju kao dosad neviđenu u glavnom gradu.
Međunarodni dan mačaka obeležava se 8. avgusta, a cilj ovog dana je da se skrene pažnja na dobrobit mačaka, odgovorno vlasništvo i važnost brige o životinjama.
Belgijska nevladina organizacija APOPO saopštila je da već više od 25 godina obučava pacove koji širom sveta pomažu u otkrivanju nagaznih mina i dijagnostikovanju tuberkuloze.
U akcijama spasavanja životinja pogođenih velikim požarima u francuskom departmanu Žironda, volonteri su pronašli mačka Mocarta, starog 18 godina, koji je nestao još 2009. godine u Bordou.
Fondacije koje su osnovali ili sufinansirali Leonardo Dikaprio i Džef Bezos pokrenule su inicijativu za očuvanje 100 najugroženijih životinjskih vrsta na svetu, a vrednost projekta iznosi 200 miliona dolara.
Ozloglašena divlja mačka, koja je dobila nadimak "Devet života" jer je pune tri godine uspevala da izbegne lovce, uhvaćena je i ubijena na Novom Zelandu, čime je okončan njen pohod na retku populaciju pataka.
Kazahstan je prvi put posle više od 70 godina pustio tigra u prirodno stanište, čime je započeta praktična faza dugogodišnjeg programa obnove populacije ove velike mačke u delti reke Ili.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar