Velikim belim ajkulama rastu novi tipovi zuba kako stare
Velika bela ajkula je remek-delo evolutivnog inženjeringa.
Foto: Pixabay
Ovi prelepi predatori klize bez napora kroz vodu, pri čemu svaki spor, promišljen zamah snažnog repa pokreće telo specijalizovano za prikrivenost, brzinu i efikasnost.
Gledano odozgo, njena tamna leđa stapaju se sa duboko plavom vodom, dok se odozdo njen svetli stomak gubi u osvetljenoj površini.
U deliću sekunde, mirno klizanje pretvara se u napad, ubrzavajući na više od 60 kilometara na sat, dok elegantna, torpedolika forma seče kroz vodu uz minimalan otpor. Tada se otkriva njen najprepoznatljiviji element: redovi oštrih zuba, savršeno izbrušeni za život na vrhu lanca ishrane.
Naučnici su dugo bili fascinirani zubima bele ajkule. Fosilizovani primerci se skupljaju vekovima, a široka nazubljena struktura zuba lako se prepoznaje u vilicama i ugrizima savremenih ajkula, piše ScienceAlert.
Ali do sada se iznenađujuće malo znalo o jednom od najfascinantnijih aspekata ovih savršeno oblikovanih struktura: kako se menjaju duž vilice i prilagođavaju promenama u ishrani tokom životnog veka životinje. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu "Ecology and Evolution", imalo je cilj da odgovori na to pitanje.
Od igličastih zuba do nazubljenih sečiva
Različite vrste ajkula evoluirale su zube u skladu sa svojim prehrambenim potrebama, poput igličastih zuba za hvatanje klizavih lignji; širokih, spljoštenih kutnjaka za drobljenje školjki; i nazubljenih sečiva za sečenje mesa i sala morskih sisara.
Zubi ajkula su takođe potrošni - neprestano se zamenjuju tokom celog života, poput pokretne trake koja svakih nekoliko nedelja gura novi zub napred.
Bele ajkule su najpoznatije po svojim velikim, trouglastim, nazubljenim zubima, koji su idealni za hvatanje i konzumaciju morskih sisara kao što su foke, delfini i kitovi.
Ali većina mladih jedinki ne započinje život loveći foke. U stvari, uglavnom se hrane ribom i lignjama, i obično ne počinju da uključuju sisare u svoju ishranu dok ne dostignu dužinu od oko tri metra.
Ovo postavlja fascinantno pitanje: da li zubi koji izlaze sa "pokretne trake" menjaju oblik kako bi se suočili sa specifičnim izazovima ishrane u različitim razvojnim fazama, baš kao što evolucija stvara zube prilagođene ishrani različitih vrsta?
Prethodne studije su uglavnom bile fokusirane na mali broj zuba ili na jednu životnu fazu. Ono što je nedostajalo bio je kompletan pogled na vilicu - kako se oblik zuba menja ne samo između gornje i donje vilice, već i od prednjeg dela usta do zadnjeg, i od mladunčeta do odrasle jedinke.
Zubi se menjaju tokom života
Naučnici su ispitali zube gotovo 100 belih ajkula, pa su primećeni jasni obrasci.
Prvo, oblik zuba se drastično menja duž vilice. Prvih šest zuba sa svake strane su relativno simetrični i trouglasti, dobro prilagođeni za hvatanje, probijanje ili sečenje plena.
Međutim, posle šestog zuba, oblik se menja. Zubi postaju više kao sečiva, bolje prilagođeni za kidanje i sečenje mesa. Ova promena označava funkcionalnu podelu unutar vilice, gde različiti zubi imaju različite uloge tokom ishrane - slično kao što ljudi imaju sekutiće napred i kutnjake pozadi.
Još upečatljivije su promene koje se dešavaju kako ajkule rastu. Kada dostignu oko tri metra dužine, bele ajkule prolaze kroz veliku dentalnu transformaciju. Zubi mladih jedinki su uži i često imaju male bočne izbočine pri osnovi zuba, koje se zovu kuspule, a koje pomažu u hvatanju malog, klizavog plena poput riba i lignji.
Kako ajkule dostižu tri metra, te kuspule nestaju, a zubi postaju širi, deblji i nazubljeni.
Na mnogo načina, ova promena odražava ekološku prekretnicu. Mlade ajkule se oslanjaju na ribu i manji plen koji zahteva preciznost i sposobnost hvatanja manjih tela. Veće ajkule sve više ciljaju morske sisare: velike, brze životinje koje zahtevaju snagu sečenja, a ne samo hvatanje.
Kada velike bele ajkule dostignu ovu veličinu, razvijaju potpuno nov tip zuba sposoban da seče gusto meso pa čak i kost.
Neki zubi se posebno izdvajaju. Prva dva zuba sa svake strane vilice, dakle četiri centralna zuba, značajno su deblja u osnovi. Čini se da su to primarni zubi za "udar", koji trpe silu prvog ugriza.
U međuvremenu, treći i četvrti zubi u gornjoj vilici su nešto kraći i nagnuti, što ukazuje na specijalizovanu ulogu u zadržavanju borbenog plena. Njihova veličina i položaj mogu takođe biti pod uticajem strukture lobanje i položaja ključnih senzorskih tkiva uključenih u miris.
Naučnici su takođe otkrili dosledne razlike između gornje i donje vilice. Donji zubi su oblikovani za hvatanje i držanje plena, dok su gornji zubi dizajnirani za sečenje i raskidanje - koordinisan sistem koji ugriz bele ajkule čini izuzetno efikasnim oruđem za ishranu.
Životna priča u zubima
Zajedno, ova otkrića pričaju snažnu priču.
Zubi belih ajkula nisu statična oružja, već živi zapisi o promenama u načinu života ajkule. Kontinuirana zamena nadoknađuje izgubljene i oštećene zube, ali jednako važno, omogućava promene u dizajnu koje prate promene u ishrani tokom razvoja.
Ovo istraživanje pomaže da bolje razumemo kako bele ajkule uspevaju kao vrhunski predatori i kako je njihov sistem ishrane fino podešen tokom celog života.
Takođe naglašava važnost proučavanja životinja kao dinamičnih organizama, oblikovanih i biologijom i ponašanjem. Na kraju, zubi bele ajkule ne otkrivaju samo kako se hrani - već i ko je ona, u svakoj fazi svog života.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Sprema se "rat" između ljudi i slonova u južnoj Africi
13.07.2026.•
0
Čiji je otisak veći - slonov ili ljudski? Zavisi od toga kako ga merite. Kako čovečanstvo ostavlja sve veći trag na afričkoj savani, tako sve češće stajemo na put divljim slonovima.
Ukradene dve malene bebe carskog tamarina iz zoo vrta u Francuskoj: Mogli bi da uginu bez mame
13.07.2026.•
0
Dve bebe carskih tamarina ukradene su tokom noći između subote i nedelje iz zoološkog vrta La Palmir u departmanu Šarant-Maritim na zapadu Francuske, saopštila je francuska žandarmerija.
Postoji biljka koju mačke vole čak i više od mačje metvice
12.07.2026.•
0
Godinama je mačja metvica bila pravi "magični trik" za vlasnike mačaka, pretvarajući čak i najlenje ljubimce u razigrane, preduće lopte energije.
VIDEO: Hiljade otrovnih zmija nakon poplave preplavile ulice kineskog grada
12.07.2026.•
0
Zvuči kao scenario niskobudžetnog horor filma - grad pod opsadom hiljada zmija. Međutim, u Hengdžouu, gradu na jugu Kine sa oko milion stanovnika, upravo je to postala stvarnost nakon velikih poplava.
VIDEO: Porodični pas odbranio dečaka od malog medveda
12.07.2026.•
0
Porodični pas izveo je tokom prošlog vikenda hrabar podvig, skočivši između malog medveda koji je jurišao i malog dečaka.
Puma primećena na severu Poljske, formiran tim za njeno hvatanje
12.07.2026.•
2
Stanovnicima malog grada na severu Poljske, Polanova, naloženo je da izbegavaju obližnje šume nakon što je u tom području primećena životinja za koju se sumnja da je puma.
VIDEO: Prvi put snimljena čudna riba sa zlatnom krljušti i providnom glavom
12.07.2026.•
0
Duboko ispod uzburkane površine okeana krije se svet koji izgleda neuporedivo neobičnije od svega što većina ljudi može da zamisli.
Uginula najstarija ženka polarnog medveda u zatočeništvu
12.07.2026.•
0
Larisa, najstarija ženka polarnog medveda u zatočeništvu na svetu, uginula je u petak u zoološkom vrtu na severu Nemačke, u dobi od 36 godina.
FOTO, VIDEO: Patuljasti nilski konj Mu Deng napunio dve godine
12.07.2026.•
0
Tajlandska zvezda među životinjama, patuljasti nilski konj Mu Deng, proslavila je 10. jula svoj drugi rođendan, a zoološki vrt "Kao Kjeo" tim povodom organizovao je veliku proslavu.
Po golmanu Zelenortskih Ostrva nazvana novootkrivena vrsta morskog puža
10.07.2026.•
0
Golman reprezentacije Zelenortskih Ostrva Vozinja dobio je neobično priznanje nakon sjajnih partija na Svetskom prvenstvu - po njemu je nazvana nova životinjska vrsta.
Jedna od najređih morskih životinja viđena kod Budve: Ronilac snimio sredozemnu morsku medvedicu
09.07.2026.•
1
Ronilac Martin Beier zabeležio je svoj susret sa sredozemnom morskom medvedicom, jednom od najugroženijih vrsta na svetu.
Rode u Evropi, pa i one u Novom Sadu, sve se više hrane na deponijama - ali postoje posledice
09.07.2026.•
0
Bele rode u Evropi sve češće se hrane na deponijama, gde lakše dolaze do hrane, ali u novim istraživanjima se upozorava da takva ishrana može da ima negativne posledice po njihovo zdravlje.
Istraživanje pokazalo šta mačkama može da produži život
08.07.2026.•
3
Mačke koje ne izlaze bez nadzora ređe stradaju u saobraćaju, manje obolevaju i u proseku žive nekoliko godina duže.
Naučnici: Proučavanje polarnih veverica moglo bi da pomogne i astronautima
06.07.2026.•
0
Nijedan sisar ne može da preživi niže telesne temperature od polarne veverice, koja ima tu posebnu sposobnost.
Orlovi krstaši Jelena, Princ, Mišel i Atila: Obeleženi kritično ugroženi mladunci
06.07.2026.•
4
Drštvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije obeležilo je četiri mladunca kritično ugrožene vrste orla krstaša, postavivši satelitske uređaje za praćenje njihovog kretanja.
Jedna vrsta otrovnog pauka pronađena na tlu Evrope - što je veoma redak slučaj
05.07.2026.•
0
Nova vrsta otrovnog pauka, čileanski pustinjak, naučno poznat kao Loxosceles laeta, otkrivena je u gradu Portu na severu Portugala.
Otkrivena nova vrsta ajkule duha
05.07.2026.•
0
Kostarikanski istraživači saopštili su da su u vodama Tihog okeana verovatno otkrili novu vrstu takozvane ajkule duha, odnosno himere.
VIDEO: Omiljena australijska foka stalno uništava saobraćajne čunjeve - i sve je veća
05.07.2026.•
1
Zove se Nil, a ove godine postao je apsolutni gigant - i po veličini i po popularnosti.
Retka ajkula pronađena mrtva na plaži u Italiji
05.07.2026.•
0
Ajkula duga oko četiri metra, teška približno 400 kilograma, pronađena je mrtva na plaži kod Folonike u Toskani, a uzrok smrti za sada nije poznat, saopštili su italijanski mediji.
Kako prepoznati znakove toplotnog udara kod mačaka
05.07.2026.•
0
Stručnjaci upozoravaju da toplotni udar kod mačaka može biti veoma opasan, a izdvojili su nekoliko saveta za prevenciju koje bi svaki vlasnik kućnog ljubimca trebalo da zna.
Grinje žive na našem licu i počinju da se stapaju sa nama
05.07.2026.•
1
Većina ljudi na Zemlji predstavlja stanište za grinje koje najveći deo svog kratkog života provode zabijene glavom napred u naše folikule dlake, prvenstveno na licu.
Komentari 1
Blago njima
Blago njima.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar