VIDEO: Populacija jedne od najugroženijih vrsta majmuna utrostručila se u Vijetnamu
Između grana širokolisnog zimzelenog drveća, par očiju okruženih plavim prstenovima posmatra krošnje krečnjačke šume Kau Ka.
Foto: 021.rs (AI)
To je redak prizor jednog od najugroženijih majmuna na svetu - i prizor u kom terenski konzervacionista Kan Suan Ču posebno uživa.
Tonkinški prćastonosi majmuni endemski su za Vijetnam i mogu se pronaći samo u fragmentisanim delovima šuma u dve najsvernije provincije zemlje, uz granicu sa Kinom.
Populacija od samo 50 jedinki otkrivena je u Kau Ka 2002. godine, pridružujući se malom broju lokacija na kojima je vrsta ponovo otkrivena krajem osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, nakon što se smatralo da je izumrla.
Danas su majmuni gotovo nestali iz tih drugih staništa. Ali novi popis neprofitne organizacije "Fauna & Flora International" pokazao je da se populacija u Kau Ka više nego utrostručila od 2002. godine, sa 160 kritično ugroženih majmuna - procenjenih 80 odsto cele vrste - koji sada žive u rezervatu.
"To je jedno od naših najuspešnijih istraživanja", kaže Ču, menadžer projekta programa za tonkinške prćastonose majmune organizacije "Fauna & Flora", prenosi CNN.
Nalazi istraživanja daju ovoj krhkoj vrsti nadu za opstanak - i mogli bi predstavljati model za druge šume u Vijetnamu kako da obnove populacije tonkinških prćastonosih majmuna.
"Značajan porast"
Uprkos svojim neobičnim oznakama na licu, ovi majmuni su stidljivi i povučeni, izbegavaju ljude i često nestaju pri svakom neobičnom zvuku, kaže Ču. To je deo razloga zbog kojih ih je tako teško prebrojati, problem koji traje decenijama.
Lovljeni intenzivno zbog upotrebe u tradicionalnoj medicini, a ponekad i zbog mesa, tonkinški prćastonosi majmuni bili su toliko retko viđani da su do osamdesetih godina mnogi mislili da su izumrli.
Ubrzo nakon otkrivanja populacije u Kau Ka, "Fauna & Flora" je postavila terensku konzervacionu stanicu i osnovala timove za zaštitu zajednice kako bi štitili i patrolirali šumom, pomažući uklanjanje zamki i prijavljivanje znakova ilegalne seče šuma ili lova.
Kako bi podržao zajednice koje bi inače zarađivale od poljoprivrede ili sakupljanja u šumi, projekat takođe stvara nove izvore prihoda, poput patrolnih grupa. Drugi partneri u zaštiti prirode, poput "New Nature Foundation" i "Denver Zoo", takođe rade na smanjenju pritiska na šumu, deleći energetski efikasne peći koje smanjuju potrebu za ogrevnim drvetom za 50 odsto.
Tran Van On, član tima za zaštitu zajednice organizacije "Fauna & Flora", primetio je značajan porast svesti zajednice o zaštiti tonkinškog prćastonosog majmuna.
"Ljudi sada ne samo da su svesniji potrebe zaštite ove endemske vrste Vijetnama, već su i više svesni važnosti očuvanja šumskih staništa i drugih vrsta divljih životinja", rekao je On.
Nedavno istraživanje, sprovedeno u oktobru i novembru 2025. godine, najobuhvatnije je i najpotpunije do sada, kaže Ču.
Više od 30 ljudi iz konzervacione jedinice i lokalne zajednice podelilo se u 10 grupa, kampujući u šumi 10 dana kako bi sproveli istraživanje na području parka od 1.000 hektara. To je deo nove metodologije, objašnjava Ču: sa mapom rezervata podeljenom na sektore, svaka grupa odgovorna je za jednu "ćeliju", kako bi se izbeglo dupliranje i poboljšala efikasnost.
Timovi su takođe koristili dronove sa termalnim snimanjem, kamere-zamke i "audiomoths", pametne akustične senzore koji se koriste za praćenje divljih životinja i korisni su za detektovanje jedinstvenih poziva majmuna.
Za Čua, međutim, koji radi na projektu sedam godina, lako je da prepozna pojedinačne majmune.
"Toliko su različiti: vidi se boja, vidi se rep; a druga stvar je da su njihovi međusobni pozivi različiti, tako da je veoma jasno."
Priča o dve šume
Nedavno istraživanje u Kau Ka predstavlja oštar kontrast onom sprovedenom u Kuan Ba, nekada domu druge najveće populacije.
Prema Čuu, patrole u Kuan Ba nisu videle ovu vrstu od 2020. godine, a u najnovijem istraživanju 2024. nisu pronašli nikakav trag majmuna.
Najveći problem, kaže Ču, jeste uzgoj kardamoma u šumi. Kardamom, cenjeni začin za hranu i medicinu, može doneti dobru zaradu. Ali njegovo uzgajanje zahteva krčenje drveća kako bi se smanjio gusti krošnjasti pokrivač i sečenje stabala radi sušenja plodova nakon žetve, čime se degradira šumski ekosistem potreban vrstama poput tonkinškog prćastonosog majmuna za opstanak.
Kada je snažna populacija prvi put pronađena tamo 2007. godine, "Fauna & Flora" je uspostavila tri tima za zaštitu zajednice kako bi pomogli u zaštiti i patrolama, kaže Ču. Ali za razliku od Kau Ka, Kuan Ba nije formalno zaštićeno područje, što ograničava šta organizacije mogu da urade kada je reč o dugoročnom upravljanju staništem i zaštitnim ograničenjima.
Ali "Fauna & Flora" nije odustala od Kuan Ba: i dalje održava jednu patrolnu grupu tamo, jer je "područje toliko veliko da je šansa da ih vidite veoma mala - pa mislimo da nisu 100 odsto nestali", kaže Ču.
Trenutno, neprofitna organizacija stvara koridore za divlje životinje iz Kau Ka, za koje se nada da će jednog dana povezati Kuan Ba.
"Biodiverzitet je tamo veoma bogat, posebno kada je reč o vodozemcima i gmizavcima. Ali jedno je sigurno - ako ga smatramo drugim područjem (za majmune), moramo uložiti više akcije u zaštitu i pokušati da smanjimo prisustvo ljudi unutar šume", zaključuje Ču.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Vaša mačka vas ne mrzi, možda je samo stidljiva: Naučnici otkrili četiri tipa ličnosti
09.11.2026.•
0
Ako ste ikada pomislili da vas vaša mačka potajno mrzi, naučnici imaju utešne vesti - možda je samo stidljiva.
Misteriozna jata džinovskih somova snimljena u Bodenskom jezeru
09.11.2026.•
0
Jedan ribolovac snimio je u Bodenskom jezeru grupu somova, čije neobično ponašanje je zbunilo naučnike, budući da se ove ribe, koje su inače poznate kao samotnjaci, okupljaju u velike grupe.
Džinovska ptica proglašena izumrlom pre 150 godina zapravo nikada nije nestala
09.11.2026.•
0
Džinovska vrsta ždrala, za koju su naučnici više od 150 godina verovali da je izumrla, možda zapravo nikada nije nestala.
VIDEO: U Peruu zaplenjeno više od 3.000 tarantula krijumčarenih u prljavim čarapama
08.11.2026.•
0
Više od 3.000 tarantula zaplenjeno je na aerodromu u Limi, nakon što su pronađene u prljavim čarapama u tri kofera na putu za Nemačku, saopštile su peruanske vlasti.
Epidemija antraksa ubija nilske konje u Nacionalnom parku u Kongu
08.11.2026.•
0
Dok se Demokratska Republika Kongo bori sa najsmrtonosnijom epidemijom ebole u svojoj istoriji, druga bolest odnosi veliki broj životinjskih života u Nacionalnom parku Virunga, na istoku zemlje.
Psi mogu da nanjuše epileptični napad čak i kod potpuno nepoznate osobe
08.11.2026.•
0
Epileptični napadi su nepredvidivi i teško ih je otkriti, a ponekad čak ni osoba koja ih doživi nije svesna da se napad dogodio.
Plavi kitovi nestali kod Galapagosa: Naučnici sumnjaju da je uzrok El Ninjo
08.11.2026.•
0
Tokom devet meseci naučna ekspedicija tragala je za plavim kitovima u vodama oko Galapagoških ostrva, ali nije pronašla nijednog.
Otkrivena neobična seksualna veza između bika Ahila i mužjaka magarca Patrokla
08.11.2026.•
2
Naučnici su tokom terenskog istraživanja u Etiopiji slučajno otkrili neobičnu seksualnu vezu između bika i mužjaka magarca, koja je, prema njihovim zapažanjima, prevazilazila same seksualne odnose.
VIDEO: Džinovske pande iz Kine prvi put predstavljene javnosti u zoo-vrtu u Atlanti
08.11.2026.•
0
Džinovske pande Ping Ping i Fu Šuang prvi put su predstavljene javnosti u američkom zoološkom vrtu u glavnom gradu američke savezne države Džordžije, Atlanti, gde su oduševile posetioce.
Moljci razvili neobično oružje protiv slepih miševa: Koriste genitalije za proizvodnju ultrazvuka
08.11.2026.•
0
Neke evolutivne inovacije toliko su korisne da ih priroda razvija iznova i iznova.
VIDEO: Dabrovi se vratili u škotsko jezero Loh Nes posle 500 godina
08.11.2026.•
0
Porodica od šest dabrova puštena je u vode oko škotskog jezera Loh Nes, čime je ova životinjska vrsta vraćena u to područje prvi put posle oko 500 godina.
VIDEO: Hobotnice mogu da se provuku kroz neverovatno male otvore - naučnici su zadivljeni
08.11.2026.•
0
Hobotnice su poznate po sposobnosti da menjaju oblik tela, što im omogućava da se provlače kroz izuzetno uske procepe i pronalaze skloništa na skučenim mestima.
Beloglavi sup Zora iz Srbije uhvaćena u Siriji: Otmičari traže otkup
08.11.2026.•
4
Beloglavi sup Zora iz Srbije je tokom seobe stigla do Sirije i tamo je zarobljena, a za njeno oslobađanje "otmičari" traže novac, izjavio je Stefan Anđus iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica.
VIDEO Otkriven jedinstveni fosil "kokoške iz pakla" - vegetarijanke: Hranila se voćem
05.11.2026.•
0
Naučnici su u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili fosil dinosaurusa veličine ćurke, koji nije imao zube, a njegova ishrana zasnivala se na voću, što je prvi takav slučaj među dinosaurusima.
Šri Lanka pokrenula nacionalnu akciju zaštite slonova
03.11.2026.•
0
Šri Lanka je pokrenula akciju na celoj teritoriji zemlje čiji je cilj zaštita slonova i smanjenje sukoba između ljudi i ovih životinja, saopštilo je Ministarstvo životne sredine te zemlje.
VIDEO: Turisti u Poljskoj hvatali jelene za rogove i rvali se s njima
03.11.2026.•
3
Dva snimka na kojima se vidi kako turisti hvataju divlje jelene za rogove i pokušavaju da se sa njima fizički obračunaju na planinarskoj stazi u poljskim Tatrama izazvala su negodovanje.
I morske ptice imaju svoj "džet-leg"
02.11.2026.•
0
Morske ptice selice mogu da skrenu sa kursa i do nekoliko stotina kilometara usled svojevrsne vremenske dezorijentacije, "džet-lega".
Svaki šesti pas možda nosi parazit koji se obično nalazi u ljudskim ustima
01.11.2026.•
0
Postoji rasprostranjen mit da su pseća usta čistija od ljudskih. Međutim, istina je da sadrže podjednako mnogo mikroorganizama kao i naša, a neke od njih čak i delimo.
VIDEO Prvi put dokazano: Paukovi nadoknađuju izgubljeni san kao i ljudi
01.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da paukovi ne samo da prolaze kroz fazu sna sličnu REM fazi kod ljudi, već i pokušavaju da je nadoknade kada im je uskraćena.
Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula
01.11.2026.•
0
Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.
Zašto su tigrovi narandžasti?
01.11.2026.•
0
Boje i šare životinja imaju različite funkcije, od privlačenja partnera do upozoravanja predatora.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar