Sprema se "rat" između ljudi i slonova u južnoj Africi
Čiji je otisak veći - slonov ili ljudski? Zavisi od toga kako ga merite. Kako čovečanstvo ostavlja sve veći trag na afričkoj savani, tako sve češće stajemo na put divljim slonovima.
Istraživači iz Sjedinjenih Američkih Država i Namibije sada upozoravaju da je u toku svojevrsni "rat za teritoriju".
U Namibiji, Bocvani i delovima Angole i Zambije, ubrzano preuređenje divljih područja tokom poslednje dve decenije dovelo je ljude i slonove u sve češće sukobe.
To ugrožava i ljude i slonove.
Koristeći javno dostupne podatke, istraživači su identifikovali tri glavna faktora koja su od 2004. do 2020. godine dovela do porasta sukoba između ljudi i slonova.
Rast ljudske populacije i širenje korišćenja zemljišta bili su glavni uzroci, dok su nestašice vode izazvane klimatskim promenama igrale manju, ali značajnu ulogu, prenosi ScienceAlert.
Ako se sva tri faktora nastave bez kontrole, algoritmi mašinskog učenja predviđaju da će budući sukobi oko zemljišta i resursa postati češći i zahvatiti sve veća područja.
"Utvrdili smo da će se površina područja sa visokim rizikom od sukoba između ljudi i slonova povećati za 33 do 100 odsto do 2085. godine. Agresivno širenje ljudskog korišćenja zemljišta dovodi do najdramatičnijeg povećanja sukoba...", zaključuje međunarodni istraživački tim.
Novi podaci dolaze u ključnom trenutku za zaštitu slonova u ovom delu južne Afrike.
U trenutku kada populacije afričkog savanskog slona (Loxodonta africana) konačno počinju da se oporavljaju nakon decenija krivolova, njihova staništa se istovremeno smanjuju.
Afrički savanski slonovi predstavljaju ključnu vrstu, što znači da od njihovog opstanka zavisi sudbina brojnih drugih životinja u ekosistemu savane. Nažalost, izgleda da naši putevi i ograde koji sve više zadiru u prirodu usmeravaju ove džinovske životinje pravo ka ljudskim naseljima.
U takvom neprirodnom okruženju poznato je da slonovi uništavaju useve, povređuju ljude, razaraju infrastrukturu i usmrćuju stoku. To može imati razorne posledice po lokalne zajednice, a u pojedinim slučajevima dovelo je i do ubijanja divljih slonova. Osim toga, narušava podršku lokalnog stanovništva zaštiti slonova.
"Ovi trendovi, zajedno sa mogućnošću da rastući klimatski pritisci dodatno pojačaju sukobe, predstavljaju ozbiljan izazov za upravljače prirodnim resursima u ovom regionu", pišu autori studije, koje predvodi Evan Patrik sa Univerziteta Kalifornije u Santa Barbari.
U timu su i istraživači sa Univerziteta Namibije, kao i iz Ministarstva životne sredine, šumarstva i turizma te zemlje.
U Namibiji je najčešći oblik sukoba između ljudi i slonova uništavanje poljoprivrednih useva od strane slonova. Pošto je poljoprivreda od presudnog značaja za ovaj region, autori studije ističu da sukobi sa slonovima "mogu prouzrokovati ekonomsku štetu koja prevazilazi lokalnu korist ostvarenu od trofejnog lova".
"Rat" koji se razvija između slonova i ljudi posebno se zaoštrava u namibijskoj oblasti Zambezi. Ovaj vlažni predeo nalazi se na istočnom uskom delu teritorije Namibije i veoma je privlačan za širenje poljoprivrednih aktivnosti. Istovremeno, on predstavlja važan koridor između glavnih rezervata za slonove, gde su ove velike životinje zakonski zaštićene.
U pojedinim oblastima zajedničkim zemljištem upravljaju same lokalne zajednice. Takav sistem uveden je kako bi na svojim precima nasleđenim teritorijama lokalno stanovništvo imalo zajednička vlasnička prava nad divljim životinjama i turističkim aktivnostima.
Međutim, poljoprivreda za sopstvene potrebe i dalje predstavlja glavni način opstanka mnogih stanovnika, što ih dovodi u direktan sukob sa slonovima.
U ovoj studiji sukobi između ljudi i slonova analizirani su u 38 zajedničkih zaštićenih područja sa brzim rastom broja stanovnika, u kojima zajedno živi gotovo 150.000 ljudi. Na osnovu tih podataka, procene za budućnost dosledno ukazuju na "trend sve većeg preklapanja i neslaganja između slonova i ljudske populacije".
Danas je u južnoj Africi, zahvaljujući merama zaštite prirode, zaštićeno gotovo 300.000 slonova, ali bi taj uspeh mogao biti doveden u pitanje. Bez pravovremenih mera, sukob oko teritorije između slonova i ljudi mogao bi naglo da se intenzivira do kraja ovog veka, zaključuju Patrik i njegove kolege.
Ipak, oni smatraju da činjenica da je način korišćenja zemljišta glavni uzrok sukoba između ljudi i slonova daje dodatnu odgovornost i mogućnost lokalnim donosiocima odluka. Prilikom planiranja budućeg razvoja, ostavljanje dovoljno prostora za slonove moglo bi da ublaži buduću štetu, omogući zajednički život ljudi i divljih životinja i "zaštiti egzistenciju ljudi i ugrožene vrste tokom narednih decenija", navode istraživači.
Još nije kasno da pojedini delovi savane ostanu netaknuti. Moramo pažljivo birati gde ćemo napraviti sledeći korak.
Studija je objavljena u naučnom časopisu "PNAS Nexus".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
U Portugaliji se testira nova metoda borbe protiv komaraca - komarci
25.09.2026.•
0
Trideset hiljada sterilnih mužjaka komaraca biće pušteno je u lisabonskoj četvrti Alvalade, u okviru završne faze eksperimenta čiji je cilj suzbijanje azijskog tigrastog komarca.
Zubi kao praistorijski termometar: Jedan fosil menja sve što smo znali o tiranosaurusima
17.09.2026.•
0
Analiza hemijskih tragova sačuvanih u fosilnim zubima pokazala je da je tiranosaurus reks bio toplokrvan i da je imao telesnu temperaturu od oko 36 stepeni Celzijusa, približnu ljudskoj.
Britanski poslanici traže da kape Kraljevske garde više ne budu od medveđeg krzna
16.09.2026.•
2
Grupa od 18 britanskih poslanika i jednog člana Doma lordova pozvala je vladu da zameni tradicionalne kape Kraljevske garde, koje se izrađuju od pravog medveđeg krzna, veštačkim materijalom.
Čivave su zapravo delom kojoti
16.09.2026.•
1
Novo istraživanje porekla pasa pokazalo je da čivave dele više segmenata svog genoma sa divljim kojotima (Canis latrans).
VIDEO: Slonovi prošli klasičan psihološki test - pokazali izuzetnu samokontrolu
15.09.2026.•
2
Naučnici su prvi put pomoću klasičnog psihološkog testa pokazali da azijski slonovi imaju veoma snažnu sposobnost kontrole impulsa.
Surfer teško povređen u napadu ajkule u Australiji
14.09.2026.•
0
Muškarac star oko 50 godina teško je povređen u napadu ajkule na plaži Glenfild, severno od Džeraldtona u Zapadnoj Australiji, i hitno je prebačen u bolnicu.
Bebe orangutani pronađene u šumi u Indiji, pokrenuta istraga o krijumčarenju
13.09.2026.•
0
Pet beba orangutana pronađeno je u šumi u Indiji, zbog čega su vlasti pokrenule istragu kako bi utvrdile da li su prokrijumčarene u zemlju iz jugoistočne Azije.
VIDEO: Ova zmija ima lažnog pauka na vrhu repa kojim mami plen
13.09.2026.•
0
Paukorepa rogata zmija (Pseudocerastes urarachnoides) iz Irana jedna je od najbizarnijih zmija na svetu.
Želite da kupite kamilu? Sada postoji aplikacija i za to
13.09.2026.•
0
Al Ain u Ujedinjenim Arapskim Emiratima poznat je po pijaci kamila, ali se trgovina ovim životinjama sada seli i na internet.
Otkrivena nova vrsta anakonde u Ekvadoru
13.09.2026.•
0
Naučnici su otkrili novu vrstu anakonde tokom snimanja serije "National Geographic" duboko u Amazonu u Ekvadoru.
Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem
13.09.2026.•
0
Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci izneti na samitu u Keniji.
Anakonda duga više od dva metra pronađena kraj Dunava u Nemačkoj
13.09.2026.•
0
Žena je tokom šetnje u blizini Dunava kod mesta Kirhrot, u nemačkoj pokrajini Bavarskoj, pronašla anakondu dugu više od dva metra, saopštili su policija i vatrogasci.
Konjima menjali identitet, poreklo i istoriju pomoću lažnih dokumenata
12.09.2026.•
1
Evropol je saopštio da je kriminalna mreža trgovala konjima širom Evrope koristeći falsifikovane pasoše i izmenjene mikročipove kako bi prikrila identitet i poreklo životinja.
Nove vrste insekata dobile ime po Tejlor Svift
12.09.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Kalifornije u Riversajdu nazvali su četiri nove vrste biljnih stenica iz Australije po američkoj pevačici i kantautorki Tejlor Svift i njenim albumima.
VIDEO: Divlje svinje preplavile Varšavu
12.09.2026.•
0
Varšava se suočava sa sve većim problemom divljih svinja, kojih prema poslednjem popisu u glavnom gradu Poljske ima najmanje 3.000.
Island razmatra zabranu lova na kitove
12.09.2026.•
1
Island će u februaru 2027. godine razmatrati predlog zakona kojim bi mogao trajno da zabrani lov na kitove u svojim vodama.
Samo u Japanu: Podneo ostavku jer se previše približio zaštićenim vidrama
10.09.2026.•
1
Takaši Vatanabe, odbornik u skupštini grada Hamanaka na japanskom ostrvu Hokaido, saopštio je da je odlučio da podnese ostavku.
U Nemačkoj u toku potraga za odbeglim kengurom
10.09.2026.•
0
U toku je potraga za kengurom koji je pobegao iz privatnog ograđenog prostora na jugu Nemačke, saopštila je policija.
Tramp ukida zaštitu ugroženih sivih vukova
07.09.2026.•
1
Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se ukida zaštita ugroženih vrsta za sivog vuka i jednu njegovu podvrstu, meksičkog vuka.
Hokaido se bori sa najezdom bubašvaba usled globalnog zagrevanja
06.09.2026.•
0
Japansko ostrvo Hokaido bori se sa najezdom bubašvaba usled globalnog zagrevanja, a rast temperatura i "veštačka okruženja" omogućavaju ovim insektima da se namnože u tom regionu, prenosi danas sajt Scmp.
U Britaniji sve više napuštenih zmija i drugih egzotičnih kućnih ljubimaca
06.09.2026.•
0
U Velikoj Britaniji sve je veći broj napuštenih zmija i drugih egzotičnih kućnih ljubimaca, saopštila je britanska organizacija za spasavanje životinja "Pet Encounter".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar