Jod - odlična zaštita za organizam

Važnost i značaj štitne žlezde za organizam poznata je i nesporna. Nastanak mnogih bolesti dovodi se u vezu sa štitnom žlezdom, a većina njih izazvana je nedostatkom joda.
Jod - odlična zaštita za organizam
Foto: Pixabay
Jod je pre svega odgovoran za pravilan rad štitnjače. Zbog hormona koje luči, štitna žlezda utiče na mnoge procese u organizmu. Hormoni T3 i T4 utiču na regulaciju telesne temperature, metabolizma, rada srca i funkcionisanja nervnog sistema. Pojačano ili smanjeno lučenje hormona štitne žlezde, usled nedostatka joda, odražava se na rad srca, metabolizam, nervni sistem. Namirnice bogate jodom umanjuju rizik od obolevanja, dok ga stres povećava.
 
Jod je gorivo koje napaja štitnu žlezdu. Imunološki sistem zavisi od pravilnog funkcionisanja metabolizma. Jod je neophodna podrška imunološkom sistemu. 
 
Da bi štitna žlezda dobro radila, ali i za dobro funkcionisanje celog organizma, trebalo bi da se svakoga dana unesu dovoljne količine ovog dragocenog minerala, jer ljudsko telo ne može da skladišti jod.
 
Dnevnim unosom od 1,5 do 2,4 miligrama po osobi, u zavisnosti od telesne težine, pojačava se spremnost organizma za borbu protiv virusnih infekcija. Što više ljudi podigne unos joda na maksimalno preporučen nivo, značajno se smanjuje mogućnost prenosa zaraznih bolesti, a samim tim i smrtnost od istih.
 
Tajland, Vijetnam i Filipini su već počeli da koriste jod za specifičnu dodatnu zaštitu medicinskog osoblja pored neizbežnih maski, rukavica i skafandera.
 
Joda najviše ima u algama, morskoj ribi i kuhinjskoj soli.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Kako čujete danas?

Audiovox organizuje Open House akciju sa specijalnim pogodnostima u Novom Sadu, na Limanu, u sredu, 20. maja 2026.

Oči bi mogle da otkriju rizik od osteoporoze

Oči su prozor u naše dublje zdravlje. Kao jedini spoljašnji produžetak centralnog nervnog sistema, ovi čulni organi mogu odražavati ne samo stanje našeg mozga i krvnih sudova, već i naših kostiju.

Sindrom policističnih jajnika menja naziv

Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.