![Građani Srbije prošle godine masovno pili lekove za smirenje: Šta je "zavisnička ličnost"? Građani Srbije prošle godine masovno pili lekove za smirenje: Šta je "zavisnička ličnost"?](/images/717307fd16203a0b3dc8b307ef31469d/300x175_tableta_lek_pixabay.jpg)
Sve više mladih na lekovima za smirenje, uzimaju ih i po preporuci prijatelja
Sve više mladih osoba pije lekove za smirenje, a mnogi od njih to rade mimo lekarskih recepata, uz mešanje sa alkoholom, što može potencijalno da bude opasno, upozoravaju stručnjaci.
![Sve više mladih na lekovima za smirenje, uzimaju ih i po preporuci prijatelja Sve više mladih na lekovima za smirenje, uzimaju ih i po preporuci prijatelja](https://www.021.rs//images/e719768e7871ee5d10a6eb4fbbfcdb0e/lekovi_tablete_pilule_pxb.jpg)
Foto: Pixabay
Psihijatrica Lela Trninić objašnjava da su lekovi za smirenje preparati koji se prepisuju za umirenje unutrašnje napetosti, straha i uznemirenosti i da su to najčešće lekovi iz grupe benzodiazepina (bensedin, lorazepam, bromazepam).
"To su lekovi koji deluju na nivou centralnog nervnog sistema, delujući i potencirajući inhibitorni neurotransmiterski sistem, koji onda deluje na određene strukture koje generišu emocije i to je put efekta kada pacijent uzme terapiju, da se oseća smirenije i opuštenije", navela je ona za Tanjug.
Dodaje da postoji više indikacija za prepisivanje ovakvih lekova, da se prepisuju za anksiozna stanja, kod raznih afektivnih i drugih psihijatrijskih poremećaja i ističe da nije svaka anksioznost i napetost razlog da se odmah uzme lek za smirenje.
"Potrebno je da tegobe traju izvesno vreme, da utiču na funkcionalnost pacijenta, da ne prolaze. Da se osoba oseća stalno uznemirena, teže obavlja svoje radne ili porodične aktivnosti. I tada je potrebno da se ta osoba javi stručnjacima, koji bi procenili koji je lek potreban da ona uzima. Mi danas imamo iskustvo da ljudi uzimaju po preporuci prijatelja, komšije, ali to nije najbolji način da započnemo neku terapiju", rekla je Trninić.
Kada je o dozi lekova koje daju lekari reč, ona navodi da uglavnom savetuju najmanju dozu koja može da izazove određeno poboljšanje i da se za neke somatske bolesti savetuje da se lekovi uzimaju u kraćem vremenskom periodu.
"Zato što su to lekovi koji, kada se uzimaju duže, pogotovo visoke doze, izazivaju psihičku i fizičku zavisnost, javljaju se tolerancije. Lek više nije efikasan u onoj meri koliko je pacijentu koristilo, on povećava doze i kod naglog prekida terapije javljaju se apstinencijalne smetnje. Vrlo je opasno da sam pacijent određuje šta pije, koliko pije, u kom vremenskom periodu", rekla je Trninić.
Upozorava da se istovremeno ne konzumiraju lekovi za smirenje i alkohol, koji takođe ima inhibitorne efekte, pa je moguće da u zavisnosti od doze uzetih preparata dođe do zdravstvenih stanja koja mogu biti ugrožavajuća za život pacijenta.
Ukazala je da je primetan trend porasta kod mladih osoba mentalnih oboljenja, anksioznosti, depresivnosti, pogotovo posle pandemije koronavirusa.
"Mladi žive u jednom izazovnom vremenu. Oni vrlo često u nekim istraživanjima opisuju da osećaju strah, da osećaju uznemirnost, da teško odgovaraju zadacima u edukativnoj sferi, da postoje emocionalni problemi, da postoje problemi u socijalnom funkcionisanju, a nekada i porodični problemi. Beleži se da vrlo rano počinju da uzimaju lek za smirenje, jer oni to vide kao način da te tegobe koje oni imaju znatno umanje", rekla je Trninić.
Savetuje osobama koje duže vremena imaju određene smetnje da se jave stručnjacima, koji mogu proceniti i napraviti individualni plan tretmana, dodajući da se danas za lečenje anksioznosti psihijatri ne ograničavaju samo na upotrebu lekova za smirenje.
"Postoje drugi lekovi koji su u tom smislu efikasniji, da nemamo rizike koji postoje kod ovih preparata i koji mogu dovesti do značajne redukcije simptoma kod pacijenata i boljeg kvaliteta života", rekla je Trninić.
Dodaje da lekari za anksiozne smetnje savetuju psihoterapiju i navodi da postoje i nefarmakološke metode lečenja, kao što su fizička aktivnost, druženje, metode mišićne relaksacije i druge.
Nina Šašić iz NVO Re Generacija kaže da su lekovi za smirenje lekovi koji se dobijaju na recept, da su to kod nas najčešće bensedin, bromazepam i rivotril i navodi da je reč o kontrolisanim supstancama koje se prepisiju najčešće za poremćaje koji sadrže anksioznost.
"Naša istraživanja i naš rad sa mladima su pokazala da je upotreba ovih supstanci relativno rasprostranjena i da je u porastu tokom poslednjih godina, naročito nakon kovida. Mislim da je razlog tome i povećana količina anksioznosti, psihoemotivnih smetnji sa kojima se mladi susreću sve više", rekla je Šašić za Tanjug.
Navodi da je upotreba ovih lekova, benzodiazepina, donekle zastupljena i u noćnom životu, osnosno na žurkama, festivalima, u klubovima, barovima i slično. Šašić kaže da mladima nije teško da dobiju farmakoterapiju i da je potpuno prihvatljivo i smisleno da mladoj osobi iz nekog razloga ta terapija bude prepisana.
"Problem nastaje onda kada se te supstance uzimaju ili sa drugim supstancama u kombinaciji ili kada se uzimaju u dozama većim od preporučene, kada se uzimaju bez preporuke, odnosno bez recepta", rekla je Šašić.
Pošto se lekovi daju na recept, dodaje ona, postoji propisana terapija, koja uključuje uputstva kako i u kojoj količini se piju, pa problem nastaje kada se piju u dozama većim od preporučene, ođednom ili u kombinaciji sa alkoholom, naročito u kontekstu noćnog života, odnosno rekreativne upotrebe.
"To je problem zato što su i benzodiazepini i alkohol depresori centralnog nervnog sistema, što znači da usporavaju njegov rad i u njihovom sadejvstvu može doći, naročito u većim dozama ili količinama, do pojava kao što je gubitak pamćenja, gubitak svesti, respiratorna depresija. To je potencijalno vrlo opasna situacija", ukazuje Šašić.
Dodaje i da je zastupljeno korišćenje lekova nakon uzimanja supstanci koje imaju suprotan efekat na centralni nervni sistem, odnosno supstanci koje su stimulansi centralnog nervnog sistema, kao što su kokain, amfetamin (spid) i MDMA (ekstazi), kako bi uzimanjem lekova bio poništen efekat tih supstanci.
Šašić ukazuje da je potencijalno opasno i mešanje lekova za smirenje sa kanabisom i ističe da je bitno zapamtiti da svako mešanje različitih psihoaktivnih supstanci nosi određene rizike koji nisu mali.
"Čak i ako imate lično pređašnje iskustvo koje kaže da se nije ništa tragično desilo, to ne znači da se sledeći put neće desiti, jer postoji veliki broj faktor koji utiču na to", ističe Šašić.
Govoreći o dozama lekova koje mladi uzimaju, ona navodi da se u noćnom životu dešava se da uzme po nekoliko tableta, što je pogotovo problematično kada se uradi u sprezi sa upotrebom alkohola.
Šašić kaže da je odluka o upotrebi ove vrste lekova na stručnjacima za mentalno zdravlje i da je bitno znati da farmakoterapija nije jedini element terapije i da bi uvek trebalo da ide u sprezi sa psihoterapijom.
"Da li postoji alternativa, to zavisi od slučaja do slučaja. Ako vaš lekar smatra da vam je potrebna ta vrsta terapije, on će umeti da odredi dozu i on će vam dati još neki element terapije. Farmakoterapija bi trebalo da u većini slučajeva bude podrška psihoterapiji, podrška oporavku", zaključila je ona.
Poručuje svima koji uzimaju lekove mimo preporuke lekara da se obrate nekome za pomoć i podršku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rojters: Pentagon priznao da je širio propagandu protiv kineskih vakcina
26.07.2024.•
0
Američko ministarstvo odbrane priznalo je da je na Filipinima širilo propagandu usmerenu na osporavanje kineske vakcine "Sinovak" tokom pandemije koronavirusa, navedeno je u dokumentu od 25. juna.
Jedna bolest može da izazove promene glasa
26.07.2024.•
0
Na jačinu glasa, boju i jasnoću utiče mnogo toga - emocije, umor, alkohol. Naučnici su, međutim, nedavno otkrili da još jedan faktor može značajno da promeni govor, a to je dijabetes tipa 2.
Zašto je gazirana voda dobra?
26.07.2024.•
0
Prirodne gazirane mineralne vode imaju stabilan mineralni sastav i sadrže više otopljenih mineralnih supstanci od ostalih voda.
Studijom o vozačima i kondukterima utvrđen "prag predugog sedenja"
23.07.2024.•
1
Istraživači sugerišu da je 120 do 180 minuta sedenja prag predugog sedenja i upozoravaju da dugo sedenje može izazvati probleme sa srcem, ali i brojne druge zdravstvene probleme, javlja BBC.
Miševima produžili život za 25 odsto, izgledali mladoliko: Sada lek testiraju na ljudima
22.07.2024.•
0
Naučnici su miševima dali lek koji im je uspešno produžio životni vek za 25 odsto, a stručnjaci se nadaju da bi ista metoda mogla pomoći pri usporavanju starenja kod ljudi.
Koje voće je dobro za one koji imaju nisko gvožđe
20.07.2024.•
0
Jednostavno jedenje hrane bogate vitaminom C pre glavnog obrok je jedna od najboljih opcija.
Da li gazirana voda utiče na zdravlje zuba?
19.07.2024.•
0
Jedna od najvećih zabluda kada je reč o konzumaciji gazirane vode jeste da ona oštećuje zubnu gleđ i izaziva karijes.
Temperaturne promene na licu ukazuju na rizik od hroničnih bolesti
17.07.2024.•
0
Različite temperature određenih predela lica često ukazuju na postojanje rizika od mnogih hroničnih bolesti kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak.
Urinarne infekcije: Šta je važno da znate
15.07.2024.•
0
Bol, peckanje, učestalo mokrenje, bakterije u urinu, samo su neki od simptoma i znakova urinarne infekcije kod žena.
Ministarstvo zdravlja: Preventivne preglede danas obavilo 16.000 građana
14.07.2024.•
3
Danas je u više od 160 zdravstvenih ustanova širom Srbije ukupno 15.917 građana obavilo preventivne preglede.
Analiza pokazala: Svi ispitani tamponi sadrže opasne nivoe teških metala
14.07.2024.•
2
Istraživači su prvi put merili koncentraciju različitih metala u tamponima i otkrili visok nivo nekoliko toksičnih tipova, uključujući i olovo, za koje nije poznat bezbedan nivo izloženosti.
Sve više ljudi zavisno od hrane, tu zavisnost prenose i na decu
14.07.2024.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković i fizička hemičarka Svetlana Stanišić saglasile su se da je zavisnost od hrane čest problem u današnje vreme i da ljudima nije lako da tu zavisnost osveste.
U Srbiji za dve decenije broj pušača smanjen na 27 odsto: "To nije dovoljno"
14.07.2024.•
8
U poslednjih 20 godina procenat pušača u Srbiji smanjen je na 27 odsto, izjavila je šefica kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut" Biljana Kilibarda, i navela da to smanjenje nije dovoljno
Povećan broj gojazne dece u Srbiji, samo trećina dece školskog uzrasta fizički aktivna
13.07.2024.•
5
Lekari Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji.
Naučnici napravili test za rano otkrivanje demencije: Pogledajte 46 pitanja
13.07.2024.•
4
Rano otkrivanje demencije jedan je od fokusa naučnika u poslednje vreme, a najnoviji alat za kognitivni skrining je test od 46 pitanja.
Od početka godine prijavljen 181 oboleli od morbila
12.07.2024.•
0
Od početka godine, Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" prijavljen je 181 oboleli od morbila.
Doktorka o dezodoransima: Ne stavljajte ih svaki dan
12.07.2024.•
3
Prema istraživanju koje je proveo Perspireks, 63 odsto žena izjavilo je da im je znojenje najneugodniji problem s kojim se suočavaju, a upravo su dezodoransi ti koji rešavaju probleme znojenja.
Da li nam je vitamin D potreban i tokom letnjih meseci?
11.07.2024.•
0
Na pitanje da li nam je vitamin D potreban i tokom leta odgovara dr. sci med. Ivan Selaković.
Belgija zabranjuje izlaganje cigareta i drugih duvanskih proizvoda u prodavnicama
11.07.2024.•
1
U Belgiji od 1. aprila 2025. godine cigarete, klasične i elektronske, kao ni pribor za pravljenje cigareta više neće smeti da budu vidno izloženi u prodavnicima.
Od početka epidemije u Srbiji registrovan 181 slučaj malih boginja
10.07.2024.•
0
Od početka godine u Srbiji je registrovan ukupno 181 slučaj malih boginja - morbila, dok je u periodu od 1. do 7. jula registrovan 31 slučaj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Batut.
Umrla i druga osoba kojoj je presađen genetski modifikovan svinjski bubreg
10.07.2024.•
3
Liza Pizano, prva osoba koja je dobila mehaničku srčanu pumpu, kao i genetski modifikovan svinjski bubreg, umrla je u nedelju, prema njujorškoj Langone Health klinici.
Komentari 10
Diogen
@/
/
ni jedan problem se ne moze resiti sedenjem u cetiri zida i gutanjem tableta
ezistencijalni, porodicni problemi narocito.
w/a se odavno dokazao da je za instituciju
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar