Novi rekord u Srbiji: Više od 7 miliona kutija antidepresiva i lekova za smirenje popijeno u 2022.
Tokom prethodne godine građani Srbije ukupno su popili više od sedam miliona pakovanja lekova za smirenje (anksiolitika) i antidepresiva koji se izdaju na lekarski recept.
Foto: Pixabay
Podaci Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje pokazuju da od ukupnog broja izdatih lekova 5,2 miliona pakovanja su anksiolitici (lekovi za smirenje), dok su 2,14 miliona antidepresivi, navode iz RFZO-a za Euronews Srbija.
Kako navodi RFZO, kada je reč o anksioliticima, odnosno lekovima za smirenje, izdato je oko 2,49 miliona pakovanja bromazepama, lorazepama i diazepama oko 1,26 miliona, a alprazolama oko 188.000.
Anksiolitici se koriste za ublažavanje laganih psihičkih poremećaja, neuroza, a osim toga često se koriste i za ublažavanje posledica stresa, napetosti, teskobe i sličnih poremećaja.
Iako je primetan pad u korišćenju ove grupe lekova za 6,5 odsto u odnosu na 2021. godinu, ovi podaci ipak ukazuju na veliku potrošnju lekova za smirenje u Srbiji, pa se postavlja pitanje šta je uzrok preterane konzumacije i da li postoji razlog za brigu?
Uzimanje na svoju ruku - najčešći problem
Lekovi za smirenje imaju široku primenu u medicini, a ukoliko se uzimaju pod nadzorom lekara i u ograničenom vremenskom periodu mogu biti bezbedni i efikasni.
Međutim, u Srbiji često dolazi do zloupotrebe ove grupe lekova, što posledično dovodi do neželjenih dejstava, najčešće zavisnosti.
Zloupotreba lekova je svaka upotreba lekova pri kojoj se ne slede uputstva lekara, a ovo uključuje uzimanje leka koji je propisan za nekog drugog, uzimanje veće doze ili za drugu svrhu od predviđene, pojava koja je kada su u pitanju lekovi za smirenje u našem društvu itekako primetna.
Doktorka Irena Đorđević, psihijatar i psihoterapeut, za Euronews Srbija kaže da je najveći problem u tome što ljudi ove lekove koriste na svoju ruku, najčešće jako dugo, čak godinama, što dovodi do razvoja tolerancije i zavisnosti.
"Nekada čovek ode kod psihijatra i on mu propiše anksiolitik, a to predstavlja privremenu terapiju dok ne počne antidepresiv da deluje jer oni ne deluju tih prvih nedelja, a kada njegovo dejstvo dođe do izražaja, onda se postepeno isključuje anksiolitik, ali to uvek mora da bude u saradnji sa psihijatrom, znači to treba da se desi vrlo postepeno", ističe Đorđević.
Međutim, neretko se, kako kaže Đorđević, dešava da se pacijenti ne vrate jednom kada im lek bude propisan.
"Da su se javili lekaru i rekli da već nedeljama piju taj lek dva, tri puta dnevno, onda bi im lekar dao adekvatan trajni lek koji mogu da piju, ali se to često ne dešava i oni ostanu samo na anksioliticima koji korišćeni na taj način samo izazovu problem", kaže Đorđević.
Na koji način se propisuju sedativi?
Od 2011. godine lekove za smirenje u Srbiji je moguće kupiti samo na recept, a izabrani lekar može da propiše ove lekove najduže za do tri meseca lečenja u toku jedne godine.
Kako bi se terapija nastavila neophodno je mišljenje stručnjaka, odnosno psihijatra, neuropsihijatra ili neurologa. Ipak, do zloupotrebe i dalje dolazi uprkos ovom pravilu.
Prof. dr Ivana Stašević Karličić, direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević", ranije je za Euronews Srbija rekla da "neki ljudi uzimaju te lekove i bez recepta, da im ih u apotekama izdaju i bez lekarskog recepta ili tako što dobijaju te lekove u privatnim ordinacijama".
Na pitanje da li se lekovi za smirenje izdaju bez recepata u apotekama, Đorđević kaže da je "zvanično, isključivo tako, i da je potrebno da se u apotekama traže recepti kako bi se izdao anksiolitik", ali da je situacija drugačija.
"Ono što se dešava je da lekari drugih specijalnosti prepišu neki anksiolitik, kako bi se čovek umirio, da bi se opustio, kada ima pritisak ili slično", rekla je ona i dodala "da se dešava da ljudi samo sačuvaju taj recept i onda kasnije koriste lekove na svoju ruku".
Stašević Karličić je takođe rekla kako postoji fenomen da ove lekove ne prepisuju uglavnom psihijatri, što bi trebalo, već i lekari drugih specijalnosti.
"To je po meni neracionalno. Bez psihijatra, odnosno bez recepta psihijatra i eksplicitne preporuke ovu vrstu lekova ne treba uzimati, treba lečiti primarni poremećaj", dodaje Karlišić.
Lekovi za smirenje – kratkotrajno rešenje i maskiranje dubljeg problema
Uzroci preterane potrošnje mogu se, prema rečima doktorke Irene Đorđević, naći u tome što anksioznih poremećaja ima sve više, čemu umnogome doprinosi savremeni stil života i previsoki zahtevi od sredine u kojoj živimo, pri čemu dolazi do narušavanja kvaliteta našeg života.
Ovo mogu biti neki od razloga zašto ljudi pribegavaju anksioliticima, kao i pokušaj da mnoge emotivne probleme reše upravo ovim putem.
Đorđević dodaje i da konzumenti anksiolitika neretko mogu biti i oni ljudi koji se bore sa nesanicom, koju kako kaže, često nedovoljno ozbiljno shvatamo.
"Dešava se da nam pacijenti kažu - pa ja već godinama svako veče uzimam bromazepam da zaspim. Ima ljudi koji su ekstremni u tome, zato je potrebno da se sa njima radi detoksikacija, kao i kod svih bolesti zavisnosti od psihoaktivnih supstanci", objašnjava Đorđević.
Kratkotrajni efekat anksiolitika pomogne ljudima da se privremeno umire, ali ukoliko se ovi lekovi piju svakog dana, nekoliko puta dnevno, uvode mnogo drugih komplikacija.
Može da dođe do oštećenja kognitivnih funkcija, što život onih koji ih koriste stavlja u opasnost.
"Ono što je jako važno da znamo jeste da se u svetu, mnogo više za anksiozne poremećaje prepisuju antidepresivi, nego anksiolitici, jer su antidepresivi značajno bolji lekovi u tom slučaju i u tom smislu na duge staze mogu zapravo da reše problem", objašnjava Đorđević.
Pad u potrošnji lekova za smirenje - kako da se ovaj trend nastavi?
Potrošnja lekova za smirenje se u 2022. godini smanjila za 6,5 odsto u odnosu na 2021. godinu "kada je izdato oko 5,5 miliona pakovanja ovih lekova", navode za Euronews Srbija iz RFZO-a.
Đorđević veliku potrošnju u 2021. godini povezuje sa "strahom koji je bio prisutan u vreme kada je pandemija za nas bila velika nepoznanica".
Kaže kako još jedan od razloga može biti i to što dolazi do destigmatizacije kada je u pitanju obraćanje stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja, da se o mentalnom zdravlju u Srbiji mnogo više priča i da je potrebno da se to nastavi.
"Potrebno je da se svaki čovek koji ima problem sa anksioznošću, depresivnošću i nesanicom, isključivo javi psihijatru, kako bi im uvek bio propisan odgovarajući lek", zaključuje Đorđević za Euronews Srbija.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Devojčica povređena u urušavanju ringišpila u Kuršumliji u indukovanoj komi
09.05.2024.•
0
Nema promene u stanju dvanaestogodišnje devojčice koja je povređena u sredu u Kuršumliji kada se urušila konstrukcija ringišpila na vašaru.
Dva vozača-početnika poginula u nedelju dana: Nemamo saobraćajno obrazovanje, ni dobre uzore
09.05.2024.•
2
Dva vozača sa probnim vozačkim dozvolama su poginula prošle nedelje.
Danas se slavi Dan pobede nad fašizmom
09.05.2024.•
2
Dan pobede nad fašizmom obeležava se danas u znak sećanja na 9. maj 1945. godine, kada je bezuslovnom kapitulacijom Nemačke okončan Drugi svetski rat u Evropi.
Dostupna aplikacija preko koje ćete moći da prijavite svaku izbornu nepravilnost
09.05.2024.•
4
Aplikacija za fer i slobodne izbore - FISI, preko koje svaki građanin može da prijavi izbornu nepravilnost, ponovo je puštena u rad, saopštila je Grupa građana "1 od 5 miliona - Beogradski front".
Kosovska carina zaplenila 12 uređaja za rudarenje kriptovaluta
08.05.2024.•
1
Kosovska carina zaplenila je danas u Žerovnici 12 uređaja za rudarenje kriptovaluta, potvrdio je za KoSSev zamenik komandira Kosovske policije za region Sever Veton Eljšani.
Kakve poruke šalje poseta Si Đinpinga: "Signal da Srbiji nisu neophodna sredstva EU"
08.05.2024.•
13
Član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Srećko Đukić ocenio je da je poseta predsednika Kine Sija Đinpinga Srbiji "poseta starijeg brata mlađem bratu".
Gotova poseta: Najviši zvaničnici Srbije ispratili predsednika Kine u Budimpeštu
08.05.2024.•
13
Najviši zvaničnici Srbije, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, ispratili su večeras predsednika Kine Si Đinpinga na aerodromu "Nikola Tesla" u Surčinu, na kraju dvodnevne zvanične posete.
Uhapšen vlasnik ringišpila u Kuršumliji, životno ugrožena devojčica od 12 godina
08.05.2024.•
7
Dve osobe su uhapšene u Kuršumliji zbog rušenja konstrukcije ringišpila, kada je povređeno 13 osoba, od kojih jedna devojčica teško, naveo je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Naplatna stanica Smederevo biće zatvorena za saobraćaj od petka do kraja maja
08.05.2024.•
0
Zbog rehabilitacije državnog puta IIA reda broj 153 od petka 10. maja, pa do 31. maja naplatna stanica Smederevo biće zatvorena za saobraćaj, saopštilo je Javno preduzeće Putevi Srbije.
Kamioni na Horgošu čekaju šest sati
08.05.2024.•
0
Teretna vozila na izlazu iz Srbije na graničnom prelazu Horgoš čekaju šest sati, dok je zadržavanje kamiona na prelazu Kelebija u smeru ka Mađarskoj tri sata.
Više od 1.100 pijanih, a oko 100 drogiranih usključeno iz saobraćaja tokom praznika
08.05.2024.•
6
Pripadnici saobraćajne policije su tokom šestodnevne akcije pojačane kontrole za vreme praznika, na teritoriji Srbije kontrolisali više od 57.000 vozila i otkrili oko 25.000 prekršaja.
Građani pozvani da se upišu u virtuelnu Knjigu sećanja na žrtve majskih masovnih ubistava
08.05.2024.•
3
Multidisciplinarni tim za uspostavljanje Memorijalnog centra u beogradskoj Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" pozvao je danas građane da se upišu u virtuelnu Knjigu sećanja.
Prva DNK veštačenja dela uzoraka stigla u Tužilaštvo: Za sada nema bioloških tragova devojčice Danke
08.05.2024.•
7
Prva DNK veštačenja, samo dela uzoraka, iz Nacionalnog kriminalističko - tehnološkog centra u vezi sa slučajem nestale devojčie Danke Ilić, stigla su u Više javno tužalaštvo u Zaječaru.
Eskobar: Poseta Si Đinpinga Beogradu povećava tenzije između Srbije i Zapada
08.05.2024.•
17
Odlazeći zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar izjavio je danas da poseta kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu povećava tenzije između Srbije i zapada.
Ambasador SAD pozdravio odluku Vlade Kosova o lakšoj zameni srpskih vozačkih dozvola
08.05.2024.•
4
Ambasador SAD u Prištini Džef Hovenijer pozdravio je danas odluku Vlade Kosova da olakša zamenu srpskih vozačkih dozvola za kosovske vozačke dozvole kao i njihovo izdavanje.
Zvaničnica Kine se zahvalila građanima koji su u Beogradu dočekali i pozdravili Sija
08.05.2024.•
12
Pomoćnica ministra spoljnih poslova Kine i PR kineskog Ministarstva spoljnih poslova Hua Čunjing zahvalila se građanima koji tokom svečanog dočeka pozdravili kineskog predsednika Sija Đinpinga.
Veselinović: Ne želim da srpski radnici budu kineski robovi
08.05.2024.•
10
Predsednik Sindikata "Sloga" i poslanik SSP Željko Veselinović kaže da ne želi da srpski radnici budu kineski robovi, već da budu cenjeni, poštovani i dobro plaćeni.
Zaplenjen BMW vredan 60.000 evra, luksuzna garderoba i nakit
08.05.2024.•
0
Tokom prethodnih dana na prelazima širom Srbije zaplenjena je neprijavljena i zabranjena roba, od automobila marke "BMW" vrednog oko 60.000 evra, do firmirane garderobe i nakita od oko 30.000 evra.
FOTO Srušio se ringišpil u Kuršumliji: Povređeno 13 dece od kojih je jedno životno ugroženo
08.05.2024.•
11
U nesreći u Kuršumliji, gde se danas srušio ringišpil, povređeno je 13 dece, a jedno je životno ugroženo.
Osim Zajedničke izjave o izgradnji zajednice: Srbija i Kina razmenile 28 dokumenata o saradnji
08.05.2024.•
6
Predsednici Srbije i Kine Aleksandar Vućić i Si Đinping potpisali su Zajedničku izjavu o produbljivanju i podizanju sveuobuhvatnog strateškog partnerstva i izgradnji zajednice Srbije i Kine.
Srbija prva zemlja u Evropi koja sa Kinom ima partnerstvo na nivou zajedničke budućnosti
08.05.2024.•
29
Srbija i Kina će svoje odnose sa nivoa strateškog partnerstva podići na nivo zajedničke budućnosti, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Komentari 14
Josip
zgađen
Još jedna karakteristika zlatnog doba.
Zagrcnuti građanin
Ahahahahhaaha!
Bravo!!! Bojim se da danas retki znaju taj vic sa Lalom i zlatnom ribicom!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar