Kako preskakanje doručka i kasna večera utiču na zdravlje
Preskačete doručak ili večerate kasno? Nova studija povezuje navike u ishrani s rizikom od preloma kostiju
Može li rutinsko preskakanje doručka ili kasna večera zaista uticati na zdravlje kostiju? Prema novom istraživanju – moguće je, prenosi Klix.ba.
Studija objavljena u časopisu Journal of the Endocrine Society prva ukazuje na konkretnu vezu između ovih prehrambenih obrazaca i većeg rizika od osteoporotičnih preloma.
Osteoporoza nastaje kada se smanji mineralna gustina kostiju, zbog čega kosti postaju slabije i sklonije lomovima. Četiri puta češće pogađa žene, naročito nakon menopauze.
Iako su pušenje, konzumiranje alkohola i nedostatak fizičke aktivnosti odavno poznati faktori rizika, uticaj svakodnevnih prehrambenih navika do sada nije bio dovoljno jasan.
"Studija dodatno potvrđuje ideju da životne navike mogu uticati na zdravlje kostiju, a ne samo pojedinačni nutrijenti", rekla je za Health Tereza Đentile iz Akademije za ishranu i dijetetiku, koja nije učestvovala u istraživanju.
Šta su naučnici otkrili
Istraživači su analizirali podatke 927.130 odraslih Japanaca starijih od 20 godina iz medicinske baze DeSC.
Učesnici su tokom zdravstvenog pregleda popunili upitnik o životnim navikama, a zatim su praćeni u proseku 2,6 godina kako bi se videlo da li će doživeti osteoporotični prelom.
Rezultati su pokazali:
Osobe koje preskaču doručak više od tri puta nedeljno imaju 18 odsto veći rizik od preloma
Oni koji večeraju manje od dva sata pre spavanja više od tri puta nedeljno imaju osam odsto veći rizik od preloma
Autor studije, lekar Hiroki Nakadžima sa Medicinskog univerziteta Nara, naveo je da su ove navike često povezane i sa drugim nezdravim ponašanjima – pušenjem, slabom fizičkom aktivnošću i nedostatkom sna.
Da li treba da brinete?
Stručnjaci smatraju da rezultati ne treba odmah da izazovu paniku.
Iako je istraživanje obimno, postoje ograničenja. Nisu praćeni svi faktori koji mogu uticati na kosti – na primer količina i vrsta hrane koju su ispitanici unosili.
Reumatološkinja Nensi Lejn sa Univerziteta u Kaliforniji ističe da poremećaji ishrane i niska telesna težina smanjuju koštanu masu, ali ti podaci nisu prikupljeni u studiji.
Takođe, reč je o opservacionom istraživanju – ono pokazuje povezanost, ali ne dokazuje uzrok.
Zašto bi vreme obroka moglo da utiče na kosti
Jedno objašnjenje odnosi se na cirkadijalni ritam, odnosno biološki sat. Ako se obroci preskaču ili pomeraju kasno, organizam ima manje vremena da iskoristi hranljive materije za obnovu kostiju.
Preskakanje doručka može i da poveća nivo hormona stresa kortizola, što negativno utiče na koštano tkivo.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da je važnije šta jedete nego kada jedete.
"Preporučujemo uravnoteženu ishranu bogatu kalcijumom, vitaminom D, proteinima i ugljenim hidratima kako bi kosti ostale jake", zaključuje Lejn.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Bakterije u ustima mogle bi da budu povezane sa brzinom razmišljanja
12.10.2026.•
0
Novo istraživanje naučnika iz Velike Britanije i Belgije otkrilo je moguću povezanost između određenih bakterija na jeziku i brzine kojom ljudski mozak obrađuje informacije.
Institut "Dedinje" postaje edukativni centar
11.10.2026.•
0
Direktor Nacionalnog instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" Milovan Bojić izjavio je da taj institut postaje edukativni centar za lekare iz celog sveta.
Žene trpe više bolova od muškaraca
11.10.2026.•
4
Žene osećaju više bolova nego muškarci, bez obzira na to koji deo tela je u pitanju, pokazalo je veliko međunarodno istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nature Medicine".
Naučnici otkrili ozbiljne nedostatke u istraživanjima o suplementima kolagena
11.10.2026.•
2
Suplementi kolagena, koji se sve češće promovišu kao sredstvo za usporavanje starenja kože, možda nisu ni približno toliko efikasni koliko tvrde njihovi proizvođači.
Naučnici otkrili mesto u Italiji u kojem žene žive izuzetno dugo
11.10.2026.•
0
U malom planinskom mestu Bolotana na Sardiniji, u Italiji, naučnici su otkrili izuzetno visoku stopu dugovečnosti, posebno među ženama.
Skoro polovina muškaraca do 50. godine počinje da ćelavi
11.10.2026.•
1
Kosa je jedna od karakteristika koje definišu sisare. Ona nas greje, štiti kožu od sunca, a na ljudskom temenu raste duže i gušće nego gotovo bilo gde drugde na telu.
Najzdravije namirnice iz japanske kuhinje koje bi trebalo češće da koristimo
11.10.2026.•
0
Japanska kuhinja mnogo je više od sušija i ramena.
Koliko je vremena potrebno vašem telu da svari hranu?
11.10.2026.•
1
Da li ste se ikada zapitali koliko je vremena potrebno da se hrana svari?
Ispiranje nosa slanim rastvorom može skratiti prehladu za dva dana
10.10.2026.•
2
Obična prehlada u proseku traje oko devet dana, a lek koji može jednostavno da je zaustavi ne postoji.
SZO ne preporučuje lekove protiv gojaznosti deci mlađoj od 10 godina
08.10.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje deci mlađoj od 10 godina lekove protiv gojaznosti, uključujući GLP-1 injekcije poput Mounjara i Wegovyja, navodi se u novim globalnim smernicama.
EP podržao inicijativu da se sindrom sagorevanja svrsta u profesionalna oboljenja
07.10.2026.•
0
Evropski parlament podržao je poziv da se sindrom sagorevanja na poslu i druga psihosocijalna oboljenja priznaju kao profesionalne bolesti širom Evropske unije.
Iscrpljeni, a ne znate zašto? Burnout se ne pojavljuje preko noći
07.10.2026.•
0
Kada se stres, obaveze i pritisak gomilaju, a vremena za odmor nema dovoljno, iscrpljenost može početi da utiče na zdravlje i svakodnevni život.
Rak kod mladih sve češća pojava, stručnjaci upozoravaju na životne navike
06.10.2026.•
2
Prema analizi Svetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), broj slučajeva sedam vrsta raka među osobama mlađim od 50 godina značajno je porastao u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Holandiji.
Smanjen obuhvat vakcinacijom: Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u delu države Njujork
06.10.2026.•
4
SAD prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
05.10.2026.•
1
Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
05.10.2026.•
0
Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Utvrđeno koliko integralnih žitarica dnevno treba jesti za smanjenje rizika od srčanih bolesti
05.10.2026.•
0
Integralne žitarice važan su deo zdrave ishrane, a velika nova analiza pokazuje koliko bi ih trebalo jesti kako bi se ostvarile koristi za zdravlje srca.
Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
05.10.2026.•
0
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Mizofonija se prenosi genetski - naučnici pokušavaju da utvrde zašto
05.10.2026.•
0
Mizofonija je stanje zbog kog uobičajeni svakodnevni zvuci, poput žvakanja ili šmrkanja, izazivaju snažnu i negativnu reakciju u mozgu.
Otkrivena prednost kafe bez kofeina u odnosu na onu sa kofeinom
05.10.2026.•
0
Kafa bez kofeina možda ne pruža isti osećaj razbuđivanja, ali bi mogla da ima prednost za mozak koju kafa sa kofeinom nema.
Miris pupka mogao bi da ukaže na Parkinsonovu bolest i kognitivni pad
05.10.2026.•
0
Pupak je prirodno mesto na kojem se skupljaju mrtve ćelije kože, sebum, znoj i bakterije, a njihov spoj stvara karakterističan miris.
Komentari 1
Сив
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar