Prvi ljudi koristili alat stotinama hiljada godina ranije nego što se mislilo

Prvi ljudi koji su živeli na Zemlji pre nekoliko miliona godina koristili su alate mnogo ranije nego što se dosad pretpostavljalo, pokazalo je otkriće kamenog oruđa na severozapadu Kenije.
Prvi ljudi koristili alat stotinama hiljada godina ranije nego što se mislilo
Foto: Pixabay
Istraživači su otkrili da su primitivni ljudi koji su živeli pre 2,75 miliona godina na arheološkom nalazištu poznatom pod nazivom Namorotukunan kontinuirano koristili kameno oruđe tokom 300.000 godina.
 
Dosadašnji dokazi upućivali su na to da su najraniji oblici korišćenja alata bili kratkotrajni i slučajni i da se znanje o njima brzo izgubilo. Nalaz u Namorotukunanu prvi je koji ukazuje na to da se tehnologija prenosila hiljadama generacija.
Voditelj istraživanja, profesor Dejvid Braun sa Univerziteta Džordž Vašington, kazao je da ovo otkriće, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Nature Communications", pruža vrlo snažne dokaze koji bi mogli radikalno uticati na promenu u dosadašnjem razumevanju ljudske evolucije.
 
"Mislili smo da je upotreba oruđa možda bila prolazna, ali kada vidimo da se 300.000 godina ponavljaju isti obrasci ponašanja, to jednostavno nije moguće. Ovakvo ponašanje je bilo kontinuirano. Ljudi i njihovi preci verovatno su mnogo ranije počeli s korišćenjem oruđa, a koristili su ga duže nego što smo ranije mislili", kaže on.
Arheolozi su na nalazištu Namorotukunanu proveli deset godina. Onde su otkrili 1.300 oštrih kamenih pločica, kamenih čekića i obrađenog kamenja koje je prikupljeno u rečnom koritu.
 
Sve otkriveno oruđe izrađeno je tehnologijom koja je poznata kao 'oldowan'. Nazvana je prema nalazištu u klancu Oldovan u severnoj Tanzaniji. Reč je o prvoj i najstarijoj poznatoj rasprostranjenoj metodi izrade kamenog oruđa u istoriji. Iste vrste alata pronađene su u tri različita sloja tla, a što je sloj bio dublji, to je starije razdoblje iz kog potiče.
 
"Zbog kvaliteta je svaki kamen biran vrlo pažljivo, što ukazuje na to da su njihovi tvorci bili veoma vešti i da su tačno znali šta traže", rekao je jedan od članova istraživačkog tima, dr Dan Palcu Rolier sa Univerziteta u Sao Paulu.
 
"Ovde vidimo izuzetan nivo sofisticiranosti u izradi. Ti ljudi bili su vrlo pronicljivi geolozi. Znali su tačno gde i kako pronaći najbolji materijal, pa se na neki alat i danas možemo poseći", rekao je za BBC.
 
Geološki dokazi ukazuju na to da je upotreba ovakvih alata drevnim stanovnicima verovatno pomogla da prežive dramatične klimatske promene, poput prelaza s močvarnih predela na suve travnjake i polupustinje. Umesto da se fizički prilagođavaju novim uslovima, koristili su tehnologiju kao oblik prilagođavanja, otkrivajući kako doći do hrane, uključujući meso i korenje biljaka.
 
Često su velike promene životne sredine populaciju primoravale da se i fizički prilagode novim uslovima ili da napuste to područje, ali tvorci oruđa u ovoj regiji uspeli su da ostanu upravo zahvaljujući korišćenju tehnologije, a ne biološkom prilagođavanju, objasnio je dr Palcu Rolier.
 
"Ovim ranim naseljenicima istočnog dela bazena Turkane upravo je tehnologija omogućila preživljavanje u okruženju koje se brzo menjalo, pri čemu se nisu prilagođavali oni, već su menjali način na koji su dolazili do hrane. Nisu morali da evoluiraju menjajući sopstvena tela da bi se prilagodili promenama - menjali su alat. Njihov izvor ishrane se menjao, ali su se oni, zahvaljujući tehnologiji, prilagodili i pronašli nove izvore hrane", kazao je on.
 
Ova otkrića dovode u pitanje dosadašnja naučna saznanja o ljudskoj evoluciji. Spomenuto područje pre 2,75 miliona godina su naseljavali rani predstavnici ljudskog roda koji su imali relativno malen mozak i veruje se da su živeli uz svoje pretke, australopiteke, koji su imali veće zube.
Naučnici su do sada verovali da se kontinuirana upotreba oruđa pojavila znatno kasnije, pre 2,4 do 2,2 miliona godina, u vreme kada se kod ljudi već razvio relativno veći mozak, pojašnjava prof. Braun.
 
Dodaje da se dosad smatralo kako su se alati razvili da bi omogućili ishranu predstavnika ljudskog roda s većim mozgom, ali Braun ukazuje na dokaze o alatima i pre nego što im se povećao volumen mozga.
 
Braun kaže kako istraživanje upućuje na to da su prvi ljudi bili inovatori znatno pre nego što se to dosad verovalo i da za njihov opstanak nije zaslužna isključivo biološka evolucija, već i tehnologija koju su koristili.
 
"Verovatno smo prilično potcenili rane ljudske pretke. Danas možemo da pratimo korene naše prilagodljivosti promenama uz pomoć tehnologije znatno ranije nego što smo mislili - sve do pre 2,75 miliona godina, a možda i ranije", smatra Braun.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

Paradajz sa Galapagosa "evoluira unazad"

Divlji paradajz vrste Solanum pennellii sa Galapagosa pokazao je neobičan evolutivni obrazac - biljke sa mlađih zapadnih ostrva ponovo aktiviraju drevne gene koje moderne biljke više ne koriste.

Slovačka ograničava brzinu kretanja pešaka

Slovački parlament usvojio je amandman na zakon o saobraćaju kojim se od 1. januara 2026. godine uvodi ograničenje brzine od šest km/h za pešake, bicikliste, skejtere i trotinete na trotoarima.