Zagrevanje okeana dovodi do zapanjujućeg i zabrinjavajućeg smanjenja broja riba

Zagrevanje mora i okeana dovodi do zapanjujućeg i zabrinjavajućeg pada morskog života.
Zagrevanje okeana dovodi do zapanjujućeg i zabrinjavajućeg smanjenja broja riba
Foto: Pixabay
To pokazuju rezultati studije u kojoj je utvrđeno da broj riba opada u proseku za 7,2 odsto na svakih 0,1 stepeni zagrevanja po deceniji, dok dugoročne promene prete globalnim populacijama riba.
 
Istraživači su analizirali promene u 33.000 populacija riba na severnoj hemisferi između 1993. i 2021. godine, izdvajajući uticaj hroničnog zagrevanja morskog dna od kratkotrajnih fenomena poput morskih toplotnih talasa, prenosi Gardijan.
Utvrđeno je da pad biomase zbog dugotrajnog zagrevanja može da dostigne i do 19,8 odsto u jednoj godini.
 
"Jednostavno rečeno, što se morsko dno brže zagreva, to brže gubimo ribe", izjavio je morski ekolog u Nacionalnom muzeju prirodnih nauka u Španiji i vodeći autor studije Šahar Čajkin.
 
On je dodao da "pad od 7,2 odsto po svakoj desetini stepena po deceniji može da zvuči malo, ali akumulirano tokom vremena širom okeanskih basena predstavlja zapanjujući i duboko zabrinjavajući gubitak morskog života".
Čajkin je upozorio da je morski život izuzetno osetljiv na promene temperature izazvane zagađenjem fosilnim gorivima.
 
"Naše istraživanje jasno pokazuje kakvu biološku cenu plaćamo pod vodom. Ako dozvolimo da tempo zagrevanja okeana poraste i za desetinu stepena po deceniji, možemo da očekujemo velike gubitke globalnih populacija riba koje nijedan plan upravljanja neće lako nadoknaditi", naglasio je Čajkin.
 
Studija, objavljena u časopisu "Nature Ecology & Evolution", pokazala je i da morski toplotni talasi mogu da dovedu do kratkoročnih porasta pojedinih populacija riba, što prikriva dugoročne štetne efekte klimatskih promena.
 
Na primer, toplotni talas koji smanjuje populaciju srdela u Sredozemnom moru, na toplom kraju njihovog prirodnog areala, može da izazove privremeni porast u Severnom moru, na hladnijem kraju areala.
 
Ribe u hladnim područjima bolje koriste ove promene, dok privremeni porasti u hladnoj vodi prikrivaju "široko rasprostranjeni gubitak" uzrokovan zagrevanjem okeana.
Naučnik u Španskom nacionalnom istraživačkom savetu i koautor UN-ovog izveštaja o svetskim okeanima Karlos Garsija-Soto istakao je da studija otkriva "zabrinjavajuću dinamiku" za upravljanje okeanima.
 
"Opšte zagrevanje smanjuje biomasu riba, dok toplotni talasi mogu generisati privremene poraste koji prikrivaju osnovni trend. Takva kombinacija uvodi rizik od pogrešne interpretacije pri donošenju odluka", istakao je Garsija-Soto.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • savche

    26.02.2026 08:48
    Mreže
    Smanjivanje velikih mreža, alavost pojedinih nacija za ribom, povećanje kazni za krivolov i ograničenje kvota za ribolov rešavaju 95% problema.
    Sve ostalo je kukanje u prazno i prebacivanje krivice na druge faktore.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

U svetu se trenutno koristi oko 7.000 jezika

Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) saopštila je u subotu, povodom Svetskog dana maternjeg jezika, da se u svetu koristi oko 7.000 jezika, ali da je lingvistička raznolikost u opadanju.

VIDEO: Objavljena lista najskupljih automobila u 2026.

Lista najskupljih automobila na svetu za 2026. godinu pokazuje dominaciju kompanije Rols-Rojs i snažno prisustvo modela proizvođača Bugati i Pagani, a ukupna vrednost deset vodećih modela premašuje 130 miliona evra.