Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Foto: Pixabay
Euronews Business detaljnije je analizirao uzrast u kom Evropljani kupuju svoju prvu nekretninu, a koji se značajno razlikuje širom kontinenta, na osnovu podataka kompanije RE/MAX.
U EU, prema podacima za 2025. godinu, 68,5 odsto domaćinstava živi u sopstvenim nekretninama. To je 2,2 procentna poena manje nego 2010. godine. Stope vlasništva nad nekretninama značajno variraju - od 47,2 odsto u Nemačkoj do 93,8 odsto u Slovačkoj, prema podacima Eurostata.
Pa u kom uzrastu Evropljani najranije kupuju nekretninu? U kojim zemljama mladi najbrže dolaze do svog doma? I koji faktori utiču na to?
U 23 evropske zemlje prosečna starost kupca prve nekretnine iznosi 31,3 godine, prema istraživanju "RE/MAX European Housing Trend Report 2025". Taj broj se kreće od 28 godina na Malti do 34,7 godina u Švajcarskoj i Grčkoj.
"Iako pristupačnost stanovanja često određuje uzrast u kom ljudi kupuju nekretninu, podrška porodice i kulturne norme vezane za iznajmljivanje takođe igraju važnu ulogu", rekao je izvršni direktor RE/MAX Europe Majkl Polcler.
Nemci kupuju prvi dom pet godina kasnije od Britanaca
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Ujedinjeno Kraljevstvo ima najnižu prosečnu starost za kupovinu prve nekretnine - 28,4 godine. To je ujedno i druga najniža vrednost među 23 zemlje, zajedno sa Luksemburgom (28,4 godine).
Prema istraživanju RE/MAX Europe, Velika Britanija ima jedan od najviših nivoa porodične podrške među mladim odraslim osobama. Više od polovine (53 odsto) ljudi uzrasta od 18 do 34 godine dobija finansijsku pomoć kroz poklon novac ili nasledstvo.
"To može objasniti zašto neki ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu postaju vlasnici nekretnina u mlađem uzrastu", rekao je Polcler.
Nemačka ima najvišu prosečnu starost među pet najvećih ekonomija - 33,6 godina, što znači da Nemci kupuju svoju prvu nekretninu 5,2 godine kasnije od Britanaca.
Iznajmljivanje je mnogo prihvaćenije u Nemačkoj
"U Nemačkoj je iznajmljivanje mnogo prihvaćenije kao dugoročno stambeno rešenje, zahvaljujući snažnijoj zaštiti stanara i većoj stambenoj sigurnosti", rekao je Polcler. Zbog toga mnogi mladi odrasli ne smatraju kupovinu prirodnim sledećim korakom nakon odlaska iz porodičnog doma.
Među nemačkim ispitanicima uzrasta od 18 do 34 godine, njih 69 odsto izjavilo je da trenutno živi u iznajmljenom stanu ili kući, u poređenju sa 38 odsto evropskih ispitanika iste starosne grupe.
Španija ima drugu najnižu prosečnu starost za kupovinu prve nekretnine - 30,9 godina. U Francuskoj (32,5 godina) i Italiji (32,8 godina) prosečna starost je iznad evropskog proseka.
Porodična podrška je važna
Direktor RE/MAX Europe istakao je da je u Italiji i Španiji uobičajeno da mladi ostaju u roditeljskom domu do 26. godine, što je tri godine duže od evropskog proseka. To im pomaže da uštede novac za prvu nekretninu, ali istovremeno često odlaže prelazak u sopstveni dom.
U Francuskoj mladi u proseku napuštaju roditeljski dom sa 23 godine, što odgovara evropskom proseku, ali je porodična pomoć pri kupovini nekretnine ređa nego drugde. Samo trećina (33 odsto) dobija novčani poklon ili nasledstvo za kupovinu nekretnine, dok je evropski prosek gotovo polovina (48 odsto).
"Niži nivo porodične pomoći može biti jedan od razloga zbog kojih mnogi Francuzi sporije ulaze na tržište nekretnina", rekao je Polcler.
Turska je treća sa prosečnom starošću od 34,1 godine. Iznad evropskog proseka su i Češka (33,2), Poljska (32,7), Bugarska (32,5), Slovenija (32,2) i Hrvatska (32,1 godina).
Grčka, Švajcarska i Turska imaju najstarije kupce prve nekretnine
Kada se spoje starosne grupe od 18-25 i 26-35 godina, samo 50,4 odsto ljudi u Grčkoj kupi svoju prvu nekretninu do 35. godine, što znači da gotovo polovina to čini tek nakon 35. godine života.
Švajcarska (53,2 odsto) i Turska (56 odsto) takođe imaju među najnižim udelima ljudi koji postaju vlasnici prve nekretnine do 35. godine.
Evropski prosek iznosi 69,5 odsto, što znači da oko sedam od deset ljudi u 23 zemlje kupi svoj prvi dom do 35. godine. Taj procenat prelazi 80 odsto u Luksemburgu (87,8 odsto), Holandiji (85,2 odsto), Ujedinjenom Kraljevstvu (84,6 odsto) i Mađarskoj (82,8 odsto).
Mađarska (28,5 godina) i Holandija (28,8 godina) zaokružuju prvih pet zemalja u kojima se najranije kupuje prva nekretnina.
Austrija (29,1), Portugal (29,8) i Finska (29,9) takođe beleže prosečnu starost kupaca ispod 30 godina. Irska sa 30,8 godina nalazi se tik ispod evropskog proseka.
Dvoje od petoro Britanaca kupi prvi dom do 25. godine
Podaci pokazuju i raspodelu po starosnim grupama u trenutku kupovine prve nekretnine.
U grupi od 18 do 25 godina, Ujedinjeno Kraljevstvo ima najveći udeo - 40,2 odsto, što znači da dvoje od pet kupaca svoju prvu nekretninu kupi pre 25. godine.
Grčka ima najnižu stopu u ovoj najmlađoj grupi - svega 12,1 odsto.
Nema veze između starosti kupovine i stope vlasništva
Euronews Business nije pronašao povezanost između prosečne starosti pri kupovini prve nekretnine i ukupne stope vlasništva nad nekretninama. Podaci o starosti dolaze iz RE/MAX istraživanja, dok su stope vlasništva preuzete iz Eurostata.
Istraživanje RE/MAX-a obuhvatilo je više od 21.000 odraslih osoba, dok je za pitanje o uzrastu pri kupovini prve nekretnine korišćen uzorak od preko 13.000 ispitanika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
0
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Komentari 1
Mile1
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar