Bebe počinju da usvajaju veštinu govora mnogo ranije nego što se mislilo
Bebe su kao mali detektivi, koji neprestano sabiraju dokaze o svetu oko sebe.
Foto: Pixabay
Kada beba gleda u nas dok govorimo, to je zato što hvata više od zvukova - ona uči kako se ti zvuci stvaraju, a kako pokazuje novo istraživanje, to čine mnogo ranije nego što se do sada mislilo.
Nedavna studija istraživača sa Univerziteta u Sidneju, objavljena u "Developmental Science", pokazuje da ovaj neverovatan proces usvajanja jezika počinje već u uzrastu od četiri meseca, što razbija staro uverenje da bebe uče ove obrasce tek nakon što se prilagode svom maternjem jeziku između šest i 12 meseci starosti.
Ovi nalazi takođe daju priliku da se na adekvatan način podrže deca koja su u riziku od razvojnog kašnjenja, prenosi RTS.
Sortiranje zvukova
Do svog prvog rođendana, bebe već imaju fino podešene uši za zvuke maternjeg jezika kroz proces koji se naziva perceptivno podešavanje. Njihov mozak sortira niz zvukova kako bi se fokusirao na one koji su najvažniji.
Ali u prvih šest meseci bebe mogu da razlikuju zvukove jezika koje nikada nisu čule. Na primer, mogle bi da razlikuju određene kontraste na hindiju koje ne izgovaraju odrasli govornici njihovog maternjeg jezika ili da identifikuju jedinstvene tonove na mandarinskom, čak i ako odrastaju u domaćinstvu u kom se govori drugi jezik.
Ova neverovatna sposobnost ne traje večno. Između šest i 12 meseci, bebe počinju da sužavaju fokus na zvukove koje najčešće čuju. Za samoglasnike ovo fino podešavanje počinje oko šest meseci, dok suglasnici slede nakon približno deset meseci.
Bebe zumiraju zvukove koji su važni, kao što je razlika između "r" i "l", dok gube osetljivost na zvukove koje ne čuju redovno.
Do sada su istraživači mislili da je ovaj proces sužavanja potreban kako bi bebe počele da uče složenije jezičke veštine, kao što je otkrivanje da se "b" i "d" razlikuju jer se jedan pravi usnama, a drugi vrhom jezika.
Međutim, pomenuta studija je pokazala da bebe od četiri meseca već uče kako se fizički stvaraju zvukovi, mnogo pre nego što ovo sužavanje počne.
Učenje mini jezika
Zamislite da slušate nekoga kako govori jezik koji ne znate. Čak i ako ne razumete reči, možda ćete primetiti kako se njihove usne ili jezik pomeraju. Ovo mogu da urade i četvoromesečne bebe.
Da bi to pokazali, naučnici su sproveli eksperiment sa 34 bebe, uzrasta od četiri do šest meseci. Napravili su igru "podudaranje uzorka" koristeći dva napravljena mini-jezika. Jedan jezik je imao reči sa usnenim samoglasnicima (p, b, m), dok je drugi koristio zubne (t, d, c, s, z). Svaka reč bila je uparena sa slikom iz crtanog filma - meduza za reči na usnenim i rak za reči sa zubnim. Snimak reči je pušten u isto vreme kada je prikazana njena uparena slika.
Ove slike su pomogle da se uvidi da li bebe mogu da povežu svaki mini-jezik sa tačnom slikom.
Nakon što su bebe naučile ove mini-jezike i njihove parove slika, umesto da čuju reči, gledale su video-snimke lica osobe koje izgovara nove reči iz istih mini-jezika ali bez zvuka.
Na nekim video-snimcima lice je odgovaralo crtanom filmu koji su ranije naučili. U drugima nije. Zatim je praćeno koliko dugo su bebe gledale video zapise - uobičajena metoda koju istraživači koriste da vide šta privlači njihovu pažnju.
Bebe inače duže gledaju stvari koje ih iznenađuju ili zanimaju, a kraće stvari koje su im poznate, što istraživačima pomaže da razumeju kako obrađuju i prepoznaju ono što vide.
Rezultati su bili jasni: bebe su značajno duže gledale video-snimke na kojima je lice odgovaralo onome što su naučile. Ovo je pokazalo da ranije nisu samo pasivno slušale - one su aktivno učile pravila mini-jezika i povezivale to znanje sa onim što su videli.
Jednostavno rečeno, to znači da četvoromesečne bebe mogu da povežu tačke između zvuka i vida. Ova rana sposobnost uočavanja obrazaca u tome kako nastaju zvukovi je osnova za kasnije učenje jezika. Kao da njihovi mozgovi već postavljaju temelje za izgovaranje prvih reči.
Ovo otkriće menja ono što se mislilo o ranom učenju jezika beba i ukazuje da bebe počinju da otkrivaju obrasce sa četiri meseca, mnogo pre nego što počnu da se perceptivno prilagođavaju zvucima svog maternjeg jezika između šest i 12 meseci.
Ovi nalazi otvaraju nekoliko zanimljivih pitanja. Na primer, kako odrastanje u dvojezičnom domu utiče na ovu sposobnost? Da li bi bebe mogle da iskoriste ovu veštinu da nauče obrasce na potpuno novim jezicima?
Naučnici će nastaviti da istražuju ova pitanja i otkrivaju načine na koje mozak beba postavlja scenu za učenje jedne od najsloženijih ljudskih veština: jezika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom
Visoke temperature mogu da budu rizik i za trudnicu i za fetus
09.08.2026.•
0
Letnje vrućine i ekstremni toplotni talasi predstavljaju značajan zdravstveni rizik za celu populaciju, ali trudnice spadaju u posebno osetljivu grupu.
Agencija za bezbednost saobraćaja: Ni na minut ne ostavljajte dete samo u automobilu tokom ovih vrućina
05.08.2026.•
0
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je danas roditelje da ne ostavljaju decu u kolima ni na minut pošto visoke temperature mogu za samo nekoliko minuta da pretvore putničko vozilo u "opasno okruženje po život".
Oprez pri uvođenju soli u ishranu beba
03.08.2026.•
0
Mnogi roditelji pitaju se kada je pravo vreme da uvedu so u ishranu svoje bebe i koliko je bezbedno koristiti.
Koje namirnice treba birati tokom dojenja, a koje ograničiti?
03.08.2026.•
1
Dojenje je najbolji način ishrane novorođenčeta, jer majčino mleko sadrži hranljive materije neophodne za pravilan rast, razvoj i jačanje imuniteta bebe.
Saveti stručnjaka: Šta da radite kada vaše dete doživi napad besa u avionu
03.08.2026.•
2
Putovanje avionom može biti stresno i za odrasle, a posebno za malu decu, koja se teško nose sa dugim čekanjem, gužvama i promenom okruženja.
Trnci tokom trudnoće nisu neobična pojava: Šta ih izaziva i kako mogu da se ublaže?
02.08.2026.•
0
Trnci u rukama, prstima, stopalima, leđima ili zadnjici nisu neuobičajena pojava tokom trudnoće, naročito u trećem tromesečju.
Istraživanje pokazalo: Dojenje je posao sa punim radnim vremenom
02.08.2026.•
0
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Talker Research brojkama potvrđuje ono što mnoge majke već znaju - dojenje je posao sa punim radnim vremenom, uz sve ostalo što podrazumeva briga o bebi.
Matrescencija: Duboka promena koju mnoge žene dožive posle rođenja deteta
02.08.2026.•
0
Gubitak identiteta, dezorijentacija i tuga koje osećaju mnoge nove majke nisu znak da nešto nije u redu sa njima, već simptomi duboke promene.
Hrvatska porodicama sa četvoro i više dece daje do 15.000 evra za kupovinu automobila: Objavljeni detalji
02.08.2026.•
2
Ministarstvo demografije Hrvatske, u saradnji sa Fondacijom "Hrvatska za decu", pokreće pilot-program pomoći za sufinansiranje kupovine vozila sa sedam ili više sedišta namenjenog porodicama sa četvoro ili više dece.
Kontakt "koža na kožu" može smanjiti rizik postporođajne depresije
29.07.2026.•
0
Postporođajna depresija (PPD) mnogo je češća nego što mnogi misle i pogađa jednu od sedam žena nakon porođaja.
Više stotina brakova sklopljeno u Japanu zahvaljujući veštačkoj inteligenciji
28.07.2026.•
0
Prema zvaničnim podacima, 265 parova venčalo se nakon što su se upoznali preko aplikacije koja pomoću veštačke inteligencije procenjuje kompatibilnost parova.
Redak medicinski slučaj: U Štipu žena od 61 godine i njen suprug od 71 dobili prvu bebu
27.07.2026.•
12
Žena stara 61 godinu i njen 71-godišnji suprug postali su prvi put roditelji nakon uspešnog "in vitro" postupka, saopštila je bolnica za ginekologiju i akušerstvo "Dr Organdžiski" u Štipu.
Sve više beba rođenih uz pomoć surogat-majki rizikuje da ostane bez državljanstva
26.07.2026.•
6
Sve veći broj ljudi koji koriste usluge surogat-majki u inostranstvu dovodi do toga da je sve više beba izloženo riziku da ostane bez državljanstva, upozoravaju stručnjaci.
Nova državna mera u Hrvatskoj: Porodice sa četvoro i više dece dobiće do 15.000 evra za automobil
26.07.2026.•
1
Ministar demografije Hrvatske Ivan Šipić najavio je za Novu TV nove demografske mere.
I druga trudnoća menja mozak žene: Naučnici utvrdili kako
19.07.2026.•
1
Naučnici su u novom istraživanju pratili stotine žena i utvrdili da i druga trudnoća menja mozak, ali drugačije i u drugom vremenskom okviru nego prva.
Popularne igračke mogu da eksplodiraju u pregrejanom automobilu i izazovu opekotine
19.07.2026.•
0
Stručnjaci upozoravaju roditelje da popularne "squishy" antistres igračke ne ostavljaju u automobilima tokom letnjih vrućina.
Kako rade peščane pumpe za bazen i šta je sve dobro znati o njima
14.07.2026.•
0
Bazen u dvorištu najlepši je onda kada se koristi bez mnogo razmišljanja: deca ulaze i izlaze iz vode, društvo dolazi vikendom, dani su topli, a voda ostaje bistra i prijatna.
Kada fetus postaje svestan?
12.07.2026.•
1
Neurolozi često govore o "teškom problemu" svesti, koji se odnosi na teškoću razumevanja načina na koji neuronska aktivnost u mozgu stvara subjektivna, lična iskustva - odnosno kvalije.
Zbog skandala i veze bivšeg britanskog princa i Epstina: Roditelji sve ređe daju svojoj deci ime Endru
12.07.2026.•
0
Broj roditelja koji su prošle godine novorođenim dečacima dali ime Endru dostigao je istorijski minimum, u godini kada je bivši vojvoda od Jorka Endru Mauntbaten-Vindzor ostao bez kraljevskih titula zbog veza sa Džefrije
VIDEO: Porodila se u snu, medicinske sestre pronašle bebu tek nekoliko minuta kasnije ispod ćebadi
12.07.2026.•
0
Kada Karolina Moreno pokušava da se priseti trenutka kada je rodila svog sinčića, neka sećanja su joj pomalo maglovita - jer je u tom trenutku spavala.
Više od 78 odsto mladih u Srbiji želi dvoje ili troje dece, glavne prepreke - novac i nekretnina
12.07.2026.•
7
U Srbiji mladi pridaju veliki značaj roditeljstvu, odnosno više od 78 odsto žena i muškaraca želi dvoje ili troje dece.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar