Čak i kad je hiljadama kilometara daleko: Tri razloga zašto se parovi više svađaju tokom rata

Čak i kada se rat dešava hiljadama kilometara daleko, on na neki način prodire u svakodnevni život.
Čak i kad je hiljadama kilometara daleko: Tri razloga zašto se parovi više svađaju tokom rata
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Neprestan niz naslova, slika i ažuriranja dovoljan je da se svako oseća emocionalno opterećeno i iscrpljeno. Ovo je vrsta "pozadinskog stresa" koji je lako potceniti. Posebno kada parovi samo pokušavaju da održe svoje normalne, svakodnevne rutine.
 
Međutim, emocionalna težina geopolitičkih sukoba ne ograničava se samo na vesti. Često se pojavljuje na manje očigledne načine, uključujući i unutar naših najbližih odnosa. Parovi mogu primetiti da su razdražljiviji nego inače. Mali nesporazumi počinju brže da eskaliraju. Ili prolazne primedbe iznenada deluju jače nego što bi inače, piše Forbes Srbija.
 
Sama rasprava može biti o sudovima, tonu glasa ili zaboravljenoj poruci, ali tenzija ispod površine može delovati veća nego što trenutak zahteva. U stvarnosti, mnogi parovi se zapravo uopšte ne svađaju zbog rata. Ipak, kolektivni stres i nesigurnost koju izaziva globalni konflikt mogu se provući u svakodnevne interakcije, a da nijedan partner to ne primeti.
Psiholozi dugo dokumentuju ovakav emotivni "preliv" stresa. Razumevanje kako funkcioniše može pomoći parovima da prepoznaju šta se zaista dešava. Evo tri načina na koja periodi zajedničke globalne anksioznosti mogu opteretiti romantične odnose, prema psihološkim istraživanjima.
 
1. Stres parova ne ostaje tamo gde je počeo
 
Mehanizam zbog kojeg je lako da veze postanu ranjive na spoljne stresore, čak i one udaljene od svakodnevnog života, naziva se "prelivanje stresa" (stress spillover). To se proučava decenijama.
Prema ključnom istraživanju objavljenom u "Journal of Family Psychology", prelivanje stresa događa se kada jedan partner doživi spoljašnji stres, a emocije povezane s tim stresom prenesu se na vezu. Taj višak stresa otežava partnerima da komuniciraju i uživaju u pozitivnim interakcijama.
 
Ono što čini ovaj proces podmuklim jeste što stres ne dolazi s natpisom: "Ja sam razlog što si sada razdražljiv(a)". Često prodire tiho, kroz kraće strpljenje, želju da se povučete i preosetljivost na stvari koje vas inače ne bi uznemiravale.
 
Za mnoge parove, usponi i padovi svakodnevnog života povezani su tako da stres koji pogađa jednog partnera utiče i na drugog. Kada je stresor u pitanju globalni konflikt – destabilizacija tržišta nafte, regionalna nesigurnost i vesti koje stižu svakih nekoliko sati - spoljašnji pritisak na vezu postaje značajan, ali može ostati uglavnom neprimetan za oba partnera.
 
Istraživanja pokazuju da viši nivoi spoljašnjeg stresa snažno koreliraju sa nižim zadovoljstvom u vezi i većim nivoom konflikata. Ovo je upravo situacija kada veza apsorbuje pritisak koji nema gde da ode.
 
2. Parovi počinju da izgledaju drugačije jedno drugom
 
Ono što većinu parova potpuno iznenadi tokom prelivanja stresa jeste to što partneri koji se dobro poznaju iznutra odjednom mogu početi da izgledaju drugačije. Ponekad čak i potpuno strano.
 
U studiji objavljenoj u "Journal of Personality and Social Psychology", istraživači su pratili 146 mladih bračnih parova koristeći dnevničke zapise. Otkrili su da, u periodima kada partneri doživljavaju veći stres nego obično, čak i oni koji obično pokazuju pozitivne veštine u vezi mogu biti nesposobni da ih primene.
 
Jednostavno rečeno, stres utiče na vašu vezu više nego što vas samo čini razdražljivim. Može vas učiniti merljivo lošijim partnerom, čak i ako ste inače posvećeni i ljubazni.
 
Stres menja ono što primetimo kod partnera. Osobe pod višim nivoom spoljašnjeg stresa češće registruju negativna ponašanja partnera, dok istovremeno zanemaruju mnoge (ili sve) pozitivne osobine. Stres uklanja "ružičaste naočare" koje obično imaju zadovoljni parovi. Zamenjuje ih pristrasnošću prema negativnom.
 
Zato, kada se osećate nerazumno frustrirano zbog partnera tokom globalnog stresa, važno je razumeti: vaš partner se nije promenio. Promenilo se samo kako ga percipirate. Viši nivo stresa vodi do kritičnijeg i ciničnijeg ocenjivanja problema u vezi, čak i ako se ti problemi nisu promenili.
 
Navika koja vam je pre dve nedelje bila podnošljiva sada može delovati nepodnošljivo. Tišina koju biste inače tumačili kao umor može delovati kao distanca ili zapostavljanje. Problemi nisu novi. Stres je samo smanjio vašu toleranciju na njih.
 
3. Stres prelazi s jednog partnera na drugog
 
Stres u vezi ne ostaje ograničen na osobu koja ga nosi. Ovo istraživači nazivaju "efekat preliva" (crossover effect). I on je jedan od glavnih uzroka sukoba u periodima kolektivne anksioznosti.
 
Na primer, zamislite vezu u kojoj jedan partner postaje uznemiren svaki put kada uključi vesti. Javno pokazuje kako ga ekonomska nesigurnost ili strah od rata pogađa. Čak i ako to ne izgovara naglas.
 
Posle toga, povuče se malo, odgovara kratko ili deluje odsutno. Partner, primećujući te signale, takođe počinje da oseća anksioznost, često ne znajući zašto.
 
Tokom posebno stresnih dana, prirodno je da ljudi budu distraktovani i manje prisutni u odnosu sa partnerom. Kada se konačno uključe u interakciju, ona može biti obeležena većim konfliktom i negativnošću.
 
Ovaj proces je efikasan i okrutan. Oba partnera postaju pod stresom, njihova sposobnost samoregulacije je iscrpljena, i nijedan od njih ne može pružiti ono što drugom zaista treba.
 
Kada je stres visok, kognitivni resursi partnera su preopterećeni, i ne mogu razlikovati spoljašnji stres od nezadovoljstva u vezi. Bez obzira na to da li su partneri direktno pogođeni događajima iz vesti, globalni stres oseća se i u domu.
Šta parovi treba da zapamte pre sledeće svađe
 
Ako vi ili vaš partner osećate da vas ono što se dešava u svetu posebno pogađa, bilo direktno ili kroz neprekidan niz vesti, moguće je da se to odražava i na vašu vezu.
 
To se obično manifestuje kroz razdražljivost, kraće strpljenje ili brže eskaliranje nesuglasica. U tim trenucima može pomoći da napravite pauzu i postavite drugačije pitanje. Umesto "Zašto se ponaša ovako?", korisnije je zapitati "Šta oboje trenutno nosimo?".
 
U ovakvim periodima, najjednostavnija stvar koju parovi mogu učiniti često je i najefikasnija. Prepoznati šta se dešava - i u svetu, i u sebi. Imenovanje stresa, brige ili tuge ponekad može rasteretiti napetost koja nastaje kada se osećanja ne izraze.
 
Ovi trenuci takođe podsećaju da nismo sami u suočavanju s nesigurnošću. Milioni ljudi širom sveta prolaze kroz iste naslove, iste strahove i ista pitanja o budućnosti. U vezi, podsećanje da zajedno prolazite kroz isti nesiguran period istorije može učiniti teške dane bar malo lakšim.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

veza

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Zašto se ljudske bebe rađaju potpuno nemoćne?

Zašto se čini da su ljudske bebe, u poređenju sa većinom drugih životinja, neverovatno nemoćne? Ždrebe može da ustane za nekoliko sati, a mladunče šimpanze može gotovo odmah čvrsto da se uhvati za dlaku svoje majke.

Šveđanka dobila trojke u 50. godini

Šveđanka Mari Gustavson je već imala četiri sina, kada je poželela da rodi još jednu bebu, i to u 50. godini, ali je na opšte iznenađenje dobila trojke.