San Francisko je najbogatiji američki grad, gledano prema srednjoj vrednosti prihoda po domaćinstvu. Ujedno, ovaj grad, koji je i kontrast bogatstva i siromaštva, podseća na Mumbai i slične velegrade trećeg sveta, piše "The Economist".
Beskućništvo je ogroman problem u San Francisku. Prema poslednjoj evidenciji, onoj za prošlu godinu, u gradu živi 7.500 beskućnika, od kojih čak 58 odsto spava na ulici ili bez službenog smeštaja. Na pločnicima se redovno mogu zateći ljudski izmet i iskorišćeni špricevi, nedaleko od hotela s pet zvezdica i luksuznih robnih kuća.
Kako za "The New York Times" piše Tomas Fuler, koji se nakon dugogodišnjeg života u Bangkoku vratio u svoj rodni grad San Francisko, glavni grad Tajlanda s okolinom ima 10 miliona stanovnika - i 1.300 beskućnika, prema službenoj statistici. San Francisko pak ima deset puta manje stanovnika i šest puta više beskućnika, njih 7.500.
Čistači svako jutro čiste ulice od kampova beskućnika
Svako jutro gradski čistači izlaze na ulice i uklanjaju improvizovane kampove koje su beskućnici sklepali ili kamp-prikolice u kojima borave. Policija je obično u blizini i pazi na njih jer čistači nikad ne znaju na šta će naići. Većina beskućnika odbija ponudu grada da dobiju pomoć, budući da ona uključuje stroga pravila i uslove, i samo se premeštaju u drugi kvart, gde nastavljaju na isti način.
Kontrast je neverovatan, piše Fuler. "Električni automobili Tesla koji tiho i elegantno klize ulicama po čijim pločnicima lutaju mentalno bolesni beskućnici praveći ispade. Skupoceno odeveni turisti koji prolaze pored kartonskih kutija u kojima se jedva naziru ljudska bića, takođe beskućnici", opisuje on.
"Zaista mislim da je gore nego što je ikad bilo", kaže Džon Hendleri, predsednik Handlery Union Square Hotela u San Francisku, koji je u hotelijerstvu već 38 godina. Hendleri, koji redovno odgovara na pohvale i kritike gostiju svog hotela na internetu, kaže da više i ne pokušava da pruži objašnjenje na najčešću pritužbu - prizore beskućnika u bedi i očaju na koje gosti ovog luksuznog hotela nailaze u njegovoj neposrednoj blizini.
"Videti beskućnike u invalidskim kolicima bez cipela zimi, žene s bebama na ulici, mlade muškarce i žene koji se drogiraju bilo je bolno", napisao je jedan gost u svojoj recenziji hotela.
Hendleri, koji je ranije na ovakve pritužbe odgovarao kako grad čini sve što može kako bi rešio taj gorući problem, ovog puta je samo odgovorio: "Žao mi je zbog prizora na ulici, ali nažalost, naš grad nije uspeo da reši ovaj problem."
Turisti u šoku, kažu da se nikad neće vratiti
Ovakvi prizori postali su druga, mračna strana razglednice San Franciska, jednog od najlepših gradova u Americi, s njegovim brojnim znamenitostima, restoranima i muzejima.
"Na ulici vidite stvari koje naprosto nisu ljudske. Ljudi dolaze u hotele i pitaju: 'Šta se to događa tamo napolju?' Naprosto su šokirani. Ljudi kažu: 'Volim vaš grad, volim vaše restorane, ali nikad se više ne vraćam'", kaže Kevin Kerol, izvršni direktor Hotelskog veća San Franciska, koje lobira za preko 100 hotela u gradu.
Gosti se sve češće žale i na nesigurnost zbog agresivnih beskućnika koji se međusobno tuku ili maltretiraju prolaznike, prostitucije i dilovanja droge na ulicama.
"Osećali smo se nesigurno hodajući ulicama, a živimo u Njujorku!", glasi jedna pritužba. Iako zasad nisu osetili drastičan pad prometa, hotelijeri su sve zabrinutiji.
A i sam grad bi trebalo da bude, budući da 80.000 radnih mesta zavisi od turizma koji u grad godišnje donosi čak devet milijardi dolara, od čega 725 miliona direktno u gradski budžet.
"Da, verujem da ovo šteti našem biznisu. Brend San Franciska je ugrožen", upozorava Kevin Kerol.
Glavni uzrok beskućništva - ukidanje socijalne stanogradnje
Iako se rešenje zasad i ne nazire, beskućništvo u San Francisku ima svoje političke i ekonomske uzroke koji sežu decenijama unazad.
Kako se objašnjava u reportaži CBS Newsa, do krize je doveo splet nekoliko trendova koji su započeli sedamdesetih godina prošlog veka: drastični rezovi u psihijatrijskom lečenju, velik broj veterana Vijetnamskog rata koji su patili od PTSP-a, rast stanarina zbog kojeg se razmišljalo i o državnoj kontroli cena, kao i ozbiljna recesija - sve to dok je država, nakon odluke Ričarda Niksona, postepeno ukidala socijalnu stanogradnju.
"Između 1979. i 1983. izgubili smo milijarde i milijarde dolara u socijalnoj stanogradnji. Naravno da će to dovesti do beskućništva."
Gradonačelnik Art Agnos predstavio je 1989. plan za osiguranje domova beskućnicima uz psihijatrijsku pomoć, ali plan nikad nije realizovan zbog finansijskih problema i potresa koji je zadesio grad.
Svaki sledeći gradonačelnik opet je iznosio svoj plan, ali je broj beskućnika samo rastao do početka dvehiljaditih kad se smanjio, a potom ostao isti narednih deset godina. Od 2016. je ponovno narastao na raniji nivo - a sve to iako San Francisko troši 300 miliona dolara godišnje na borbu protiv beskućništva. Većina tog novca zapravo odlazi na smeštaj za hiljade bivših beskućnika, bez čega bi broj ljudi na ulici bio daleko veći.
Epidemija zavisnosti pogoršava problem
Problem otežavaju i drugi faktori - od preterane regulative i otpora stanara izgradnji novih stambenih blokova, što drži cenu stambenih kvadrata visokom, do sve raširenije zavisnosti od metamfetamina i fentanila. Radi se o veoma jakim drogama koje izazivaju psihozu. Epidemija zavisnosti posebno je bitan faktor, budući da su većina beskućnika narkomani.
Zbog toga, dokle god se gradske, kalifornijske, ali i savezne vlasti na čelu s Donaldom Trampom ozbiljno ne pozabave svim ovim faktorima kroz sveobuhvatnu strategiju, užasni kontrast bogatstva i bede, biznismena, turista, prosjaka i narkomana i dalje će obeležavati ovaj čuveni američki grad i davati uverljiv argument kritičarima Amerike i liberalnog kapitalizma generalno.
Rekao bih da bi ovde bilo korisno čuti i koliko je njih došlo u San Francisko kao beskućnici. Jer mi se čini da se oni u svakoj zemlji prelivaju u veće bogatije gradove. Tako da, ovo je problem koji bi trebao da se rešava na nivou celih SAD. Koliko god da udome beskućnika, doći će novi.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Cirih je postao drugi najskuplji grad na svetu za najbogatije stanovnike, odmah iza Singapura, pošto je jačanje švajcarskog franka dodatno povećalo troškove života izražene u američkim dolarima.
Evropska unija odbacila je pozive aerodroma i avio-kompanija da obustavi primenu novih biometrijskih graničnih kontrola za državljane zemalja koje nisu članice EU, uprkos problemima sa redovima i kašnjenjima.
Kopenhagen je drugu godinu zaredom proglašen za grad sa najboljim kvalitetom života na svetu, prema godišnjoj listi koju je objavila istraživačka jedinica britanskog časopisa "Ekonomist".
Portparol Evropske komisije Markus Lamer izjavio je da Komisija uvodi dodatnu fleksibilnost i podršku članicama EU u primeni sistema EES kako bi se ublažile privremene gužve na granicama.
Grad Split planira da uvede zabranu prodaje alkoholnih pića u trgovinama tokom noćnih sati zbog sve učestalijih incidenata povezanih sa pijanim turistima u centru grada.
Putovanja nisu uvek jeftina, ali se često isplate jer donose uspomene i iskustva koja mnogi inače ne bi imali. Ipak, neka putovanja zahtevaju pozamašne sume.
Aplikacija za lični razvoj RiseGuide traži "Globalnog izviđača harizme" koji će napraviti indeks evropskih gradova u kojima je najlakše započeti razgovor sa nepoznatim ljudima.
Vidikovac na planini Kablar kod Čačka dobio je upotrebnu dozvolu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, čime su ispunjeni svi uslovi za njegovo korišćenje, rečeno je agenciji Beta u Gradskoj upravi.
Državljani zemalja van EU koji stižu u nemačku prestonicu moraju da čekaju u redovima i do dva sata zbog novog digitalnog sistema na granici, izjavila je direktorka berlinskog aerodroma Aleta fon Masenbah.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen priznala je da se novi digitalni sistem za registraciju ulaska i izlaska iz Evropske unije (EES) suočava sa tehničkim problemima.
Avio-kompanije i aerodromi u EU zatražili su od Evropske komisije, na čijem je čelu Ursula fon der Lajen, privremenu obustavu novog biometrijskog sistema graničnih provera tokom letnje sezone.
Katedrala u Kelnu počela je da naplaćuje ulaz, a samo će posetioci koji dolaze da se mole moći besplatno da uđu u određeni deo katedrale preko posebnog ulaza.
Kako bi napravili originalnu fotografiju i savršeni selfi ili ispunili izazov sa društvenih mreža, turisti su u poslednjih nekoliko godina oštetili neke od značajnih spomenika i znamenitosti stare vekovima.
Dok turisti tragaju za sunčanim plažama, stanovnici nekih od najpopularnijih destinacija sve češće izlaze na ulice, protestujući protiv masovnog turizma.
Predstavnici Saveta i Evropskog parlamenta postigli su danas dogovor o novim pravilima o pravima putnika u svim vrstama prevoza, koja bi trebalo da obezbede efikasniju primenu i brže rešavanje pritužbi.
Katedrala Notr Dam u Parizu od 1. jula uvodi stroža pravila za organizovane posete, uključujući obavezne rezervacije i ograničen broj termina zbog sve većeg broja posetilaca.
Komentari 1
gari
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar