Problemi prekomernog turizma: Problemi se ne rešavaju kad nastane posledica

Dok turisti tragaju za sunčanim plažama, stanovnici nekih od najpopularnijih destinacija sve češće izlaze na ulice, protestujući protiv masovnog turizma.
Od Barselone i Majorke do Venecije i Pozitana, postavlja se pitanje gde je granica između prihvatljivog broja gostiju i prevelikog broja posetilaca koji menjaju svakodnevni život meštana, piše Insajder.
 
Profesor Harold Gudvin, jedan od vodećih svetskih stručnjaka za odgovorni turizam i direktor organizacije "Partnerstvo za odgovorni turizam", ima zanimljivo poređenje, kojim objašnjava šta je to prekomerni turizam i kako sprečiti njegove loše strane.
"Neki oblici prekomernog turizma nastaju jednostavno zato što je do određene destinacije veoma lako stići. Tako, na primer, Brajton, do kojeg se iz Londona lako stiže vozom, privlači veliki broj mladih. Niko to nije organizovao, jednostavno se dogodilo. Druga mesta, poput Venecije, pate od prekomernog turizma, jer su veoma popularna u različitim kulturama, pa predstavljaju značajno odredište i za ljude sa Istoka i one sa Zapada", navodi Gudvin.
 
"Lokalne vlasti ne kontrolišu železničku prugu koja stiže gotovo u centar grada, blizu Trga Svetog Marka. Nemaju lokalnu kontrolu ni nad dolaskom kruzera. I, naravno, grad je velika atrakcija i za goste šireg područja Venecije. Zato je razumevanje konkretnih uzroka prekomernog turizma na određenim mestima od ključnog značaja. Ako analiza nije dobra, nećete uspeti da upravljate problemom", kaže profesor.
Od nedavno se u Španiji organizuju protesti zbog kratkoročnih turističkih iznajmljivanja stanova, koji utiču na ekonomiju i život lokalnog stanovništva. Na udaru je posebno Barselona, kao jedan od najposećenijih gradova na svetu.
 
"U Barseloni, na primer, postoji mnogo smeštaja neposredno izvan grada, nad kojim gradske vlasti nikada nisu imale kontrolu. Ali su kontrolisale gradnju hotela unutar grada. Zatim je tržište nekretnina širom Evrope uglavnom deregulisano, što je ljudima omogućilo da ulažu u stambene objekte kao dugoročne finansijske investicije. Mnogi su to činili kao ulaganje u drugu nekretninu ili kao pripremu za eventualno preseljenje u drugu zemlju u nekoj kasnijoj fazi života", navodi Gudvin.
 
On kao problem primećuje to što regulativa uvek kasni za promenama. Još jedan od problema navodi kratkoročni najam smeštaja.
 
"Mislim da će gradovi početi da uvode licence za kratkoročno izdavanje smeštaja i postepeno pooštravati uslove za dobijanje tih dozvola. Kada neko odsedne u smeštaju za kratkoročni najam, jedina radna mesta koja se uglavnom stvaraju jesu za čistače i povremene majstore. Nasuprot tome, hotel zapošljava veliki broj ljudi na različitim pozicijama i obezbeđuje stalna radna mesta. To je potpuno drugačija ponuda za lokalnu zajednicu", objašnjava profesor Harold Gudvin.
On navodi još jedan veliki problem prekomernog turizma, ponašanje turista. Zato je Francuska nedavno uvela visoke novčane kazne za neprimereno oblačenje na plažama.
 
U našem regionu, Dubrovnik je svetski poznata destinacija. Ali, turistima postaju sve više privlačni i ostali delovi Hrvatske, Crne Gore, kao I gradovi poput Sarajeva i Beograda. Da li treba da budemo zadovoljni što postajemo popularniji među turistima ili treba da se zabrinemo?
 
Kao uspešnu destinaciju odgovornog turizma, navodi upravo Dubrovnik i mere koje su tamo preduzete.
 
"Ali ako promenite pravila nakon što su građani već uložili novac u nekretnine koje vide kao mesto gde će uživati u penziji, razumljivo je da će biti nezadovoljni. Kada počnete da menjate takav sistem, ljudi se sasvim opravdano osećaju pogođeno", rekao je profesor Haroldom Gudvinom.
 
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Prekomerni

    27.06.2026 21:40
    Zaostajemo
    Koliko zaostajemo za svetom vidi se po tome što mi hvalimo kada se poveća broj posetilaca po našim gradovima. Mi ćemo početi da se bunimo protiv prekomernog turizma za jedno 20 do 30 godina.
    A lepo je u tekstu rečeno, da treba reagovati mnogo pre nego što problem izbije na površinu.
  • BaNana

    27.06.2026 20:40
    Tako u selu sa 3500 stanovnika hoce da grade 2 hotela na obali Dunava plus bungalove na jezeru, parking za 500+200 vozila i plazu za 1000 ljudi. Ceo grad da se preseli ovamo, a seljake niko ne pita da li hoce turizam. Nas nema 1000 za plazu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Putovanja