Koale je izuzetno teško uočiti u divljini što naučnicima i konzervatorima prirode otežava da dođu do njihovog tačnog broja u prirodi.
Foto: Pixabay
Prema procenama stručnjaka 2016. godine u Australiji je bilo više od 300.000 koala. Tri godine kasnije, "Australijska fondacija koala", iznela je podatak da je u zemlji ostalo samo 43.000 koala.
Neka od istraživanja pokazuju da je ukupan broj populacije koala u Novom Južnom Velsu oko 36.000, ali neki misle da su ti podaci zastareli i nepouzdani i da bi stvaran broj mogao biti upola manji. Zbog toga je odlučeno da se u kontrolu populacije koala uvede nadgledanje bespilotnim letelicama.
Istraživači sa Univerziteta u Njukastlu već su testirali dronove u saradnji sa Odjeljenjem za planiranje, industriju i životnu sredinu Novog Južnog Velsa.
Tim sa dronom uspeo je da uoči koale efikasnije i jeftinije od tima koji koristi tradicionalnije metode traženja tragova koala po šumi ili osvetljavanja drveća tokom noći kako bi spazili sjaj očiju koala okačenih po drveću.
"Na području koje smo mi osmatrali dronom uspevali smo da nađemo koalu svaka dva sata, dok timovi koji su radili sa reflektorima to uspeju na svakih pet do sedam sati. Izviđači pak uspeju da nađu tragove u šumi tek na svaka 43 sata", naglašava vođa projekta, dr Rajan Vit.
Ekipa doktora Vita nadletala je dronovima pred zoru. Na snimcima napravljenim infracrvenim kamerama koale su izgledale kao mutne bele mrlje i bilo ih je teško razlikovati od krošnje drveta. Kako bi utvrdili da li se radi o koalama istraživači su isključili kamere za noćno snimanje kako bi proverili dobijene rezultate.
"Čak i tokom zime stene su emitovale toplotu i bilo je zaista teško vizuelno utvrditi da li je u pitanju kamen ili koala", navodi Vit.
Mada njihovi snimci imaju nedostatke, Vit veruje da oni ipak najavljuju veliku promenu – i to ne samo u zaštiti koala.
Dronovi opremljeni veštačkom inteligencijom
Planira se da bespilotne letelice budu opremljene softverima veštačke inteligencije koji će automatski razvrstavati koja vrsta životinja je snimljena. Tako bi se prikupili tačni podaci o brojnosti i drugih životinjskih vrsta, od letećih lisica do oposuma.
Ova tehnologija već postoji, ali još ne radi u realnom vremenu. Istraživači su već koristili letelice sa ovim softverom posle šumskih požara koji su buktali širom Australije krajem "Crnog leta 2020" da bi procenili broj preživelih koala.
Oni su unosili podatke u softver kako bi ga "naučili" da razlikuje oposuma od koale, odnosno da naprave bazu podataka o celokupnom biodiverzitetu.
Mane trenutnih metoda
Za uobičajenu, tradicionalnu tehniku brojanja koala potreban je tim od bar šestoro ljudi koji provode nekoliko noći štetajući kroz šumu duž nekoliko paralelnih pravaca i reflektorima osvetljavaju drveće. Ova metoda zahteva mnogo živog rada i podrazumeva visoke nadnice za tragače.
Budući da su ovakve potrage spore i skupe, procene populacije koala se i dalje veoma razlikuju i otuda se pojavljuju različite brojke.
Tokom prošlogodišnje debate u parlamentu Novog Južnog Velsa, iznet je podatak da bi koale mogle da nestanu sa ovih prostora "znatno pre" 2050. godine.
Nekoliko meseci kasnije, u novembru, savezna ministarka zaštite životne sredine, Suzan Li, najavila je dva miliona dolara za nacionalni popis broja koala.
"Bila sam toliko frustrirana jer niko nije mogao da mi dâ podatke koji su mi bili potrebni...Jednostavno ih nema", istakla je ministarka.
Dronovi su budućnost
Upotreba bespilotnih letelica bila bi od velike koristi, ali sami dronovi su skupi - oni koji se koriste za istraživanje koštaju oko 20.000 američkih dolara.
"Najveći izazov biće pokretanje ovog sistema dronova u realnom vremenu, tako da ne morate da se oslanjate na procene nekoga ko gleda u ekran i nagađa da li je to koala ili nije. Možemo da 'podučavamo' softver da prepoznaje šta je koala, šta je stena, šta je oposum i tako dalje", smatra dr Vit.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tokom ceremonijalnog ispaljivanja počasne paljbe u londonskom Hajd parku, britanski vojnici intervenisali su kako bi bezbedno sklonili patku i njene pačiće koji su se slučajno našli na putu vojnoj jedinici.
Na obali mora u Bašaniji, naselju u Umagu, pronađen je upuceni delfin, a zbog sumnje da je počinjeno krivično delo policija će podneti krivičnu prijavu protiv nepoznate osobe.
Grbavi kit Timi, koji je privukao svetsku pažnju nakon što se nasukao u nemačkim vodama, najverovatnije je uginuo pošto je pušten sa barže u otvoreno more, dok se dovodi u pitanje i način na koji je sprovedeno spasavanje
Istraživači Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije zabeležili su na Sjeničko-pešterskoj visoravni crnokrilog zijavca (Glareola nordmanni), pticu koja se u Srbiji beleži tek treći put i to nakon skoro 40 ggodina.
Carinski službenici iz nemačkog grada Braunšvajga pronašli su u jednom automobilu 16 jazavičara, nakon čega se rutinska kontrola pretvorila u operaciju spasavanja pasa, preneo je Bild.
Organizacija za prava životinja PETA nazvala je "mudrog" bika ser Atenbulok, jedinstveni omaž za proslavu predstojećeg 100. rođendana prirodnjaka i voditelja emisija o prirodi ser Dejvida Atenboroa 8. maja.
Američka biotehnološka kompanija "Colossal Biosciences" najavila je da planira da oživi izumrlu plavu antilopu koristeći tehnologije slične onima iz filma Park iz doba Jure.
Veliki podivljali slon bacao je automobile i dvotočkaše nakon što se otrgao sa lanca kod hrama Kidangur Mahavišnu u Angamaliju, na jugu Indije, pri čemu je usmrtio 40-godišnjeg muškarca.
Divlji papagaji u urbanim sredinama u Australiji koriste socijalno učenje i kopiraju ponašanje drugih jedinki prilikom odlučivanja da li da probaju novu hranu, pokazuje novo naučno istraživanje.
Sumatranski orangutan je po prvi put snimljen kako prelazi most u krošnjama drveća napravljen od strane ljudi, konstruisan da pomogne ugroženim životinjama da zaobiđu asfaltirani put na indonežanskom ostrvu.
Najnovija naučna studija je pokazala da su mozgovi pasa počeli da se smanjuju pre najmanje 5.000 godina, ali to ne znači da su psi postali manje inteligentni od svojih predaka vukova.
Grbavi kit koji je nedeljama bio nasukan u plitkim vodama Baltičkog mora na obali Nemačke, uspešno je prebačen na baržu i trenutno plovi ka Severnom moru.
Carinici na aerodromu Šeremetjevo zadržali su 52-godišnjeg stranog državljanina zbog pokušaja krijumčarenja 930 koža tvora u Kinu, saopštila je Federalna carinska služba Rusije.
Indijski milijarder Anant Ambani ponudio je da u svom centru za zaštitu životinja u Gudžaratu primi 80 nilskih konja iz Kolumbije, koje vlasti planiraju da ubiju zbog širenja invazivne vrste.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar