Koale je izuzetno teško uočiti u divljini što naučnicima i konzervatorima prirode otežava da dođu do njihovog tačnog broja u prirodi.
Foto: Pixabay
Prema procenama stručnjaka 2016. godine u Australiji je bilo više od 300.000 koala. Tri godine kasnije, "Australijska fondacija koala", iznela je podatak da je u zemlji ostalo samo 43.000 koala.
Neka od istraživanja pokazuju da je ukupan broj populacije koala u Novom Južnom Velsu oko 36.000, ali neki misle da su ti podaci zastareli i nepouzdani i da bi stvaran broj mogao biti upola manji. Zbog toga je odlučeno da se u kontrolu populacije koala uvede nadgledanje bespilotnim letelicama.
Istraživači sa Univerziteta u Njukastlu već su testirali dronove u saradnji sa Odjeljenjem za planiranje, industriju i životnu sredinu Novog Južnog Velsa.
Tim sa dronom uspeo je da uoči koale efikasnije i jeftinije od tima koji koristi tradicionalnije metode traženja tragova koala po šumi ili osvetljavanja drveća tokom noći kako bi spazili sjaj očiju koala okačenih po drveću.
"Na području koje smo mi osmatrali dronom uspevali smo da nađemo koalu svaka dva sata, dok timovi koji su radili sa reflektorima to uspeju na svakih pet do sedam sati. Izviđači pak uspeju da nađu tragove u šumi tek na svaka 43 sata", naglašava vođa projekta, dr Rajan Vit.
Ekipa doktora Vita nadletala je dronovima pred zoru. Na snimcima napravljenim infracrvenim kamerama koale su izgledale kao mutne bele mrlje i bilo ih je teško razlikovati od krošnje drveta. Kako bi utvrdili da li se radi o koalama istraživači su isključili kamere za noćno snimanje kako bi proverili dobijene rezultate.
"Čak i tokom zime stene su emitovale toplotu i bilo je zaista teško vizuelno utvrditi da li je u pitanju kamen ili koala", navodi Vit.
Mada njihovi snimci imaju nedostatke, Vit veruje da oni ipak najavljuju veliku promenu – i to ne samo u zaštiti koala.
Dronovi opremljeni veštačkom inteligencijom
Planira se da bespilotne letelice budu opremljene softverima veštačke inteligencije koji će automatski razvrstavati koja vrsta životinja je snimljena. Tako bi se prikupili tačni podaci o brojnosti i drugih životinjskih vrsta, od letećih lisica do oposuma.
Ova tehnologija već postoji, ali još ne radi u realnom vremenu. Istraživači su već koristili letelice sa ovim softverom posle šumskih požara koji su buktali širom Australije krajem "Crnog leta 2020" da bi procenili broj preživelih koala.
Oni su unosili podatke u softver kako bi ga "naučili" da razlikuje oposuma od koale, odnosno da naprave bazu podataka o celokupnom biodiverzitetu.
Mane trenutnih metoda
Za uobičajenu, tradicionalnu tehniku brojanja koala potreban je tim od bar šestoro ljudi koji provode nekoliko noći štetajući kroz šumu duž nekoliko paralelnih pravaca i reflektorima osvetljavaju drveće. Ova metoda zahteva mnogo živog rada i podrazumeva visoke nadnice za tragače.
Budući da su ovakve potrage spore i skupe, procene populacije koala se i dalje veoma razlikuju i otuda se pojavljuju različite brojke.
Tokom prošlogodišnje debate u parlamentu Novog Južnog Velsa, iznet je podatak da bi koale mogle da nestanu sa ovih prostora "znatno pre" 2050. godine.
Nekoliko meseci kasnije, u novembru, savezna ministarka zaštite životne sredine, Suzan Li, najavila je dva miliona dolara za nacionalni popis broja koala.
"Bila sam toliko frustrirana jer niko nije mogao da mi dâ podatke koji su mi bili potrebni...Jednostavno ih nema", istakla je ministarka.
Dronovi su budućnost
Upotreba bespilotnih letelica bila bi od velike koristi, ali sami dronovi su skupi - oni koji se koriste za istraživanje koštaju oko 20.000 američkih dolara.
"Najveći izazov biće pokretanje ovog sistema dronova u realnom vremenu, tako da ne morate da se oslanjate na procene nekoga ko gleda u ekran i nagađa da li je to koala ili nije. Možemo da 'podučavamo' softver da prepoznaje šta je koala, šta je stena, šta je oposum i tako dalje", smatra dr Vit.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Ženka mrežastog pitona (Malayopython reticulatus), otkrivena u regionu Maros na indonežanskom ostrvu Sulavesi krajem 2025. godine, zvanično je potvrđena kao najduža zmija ikada izmerena u divljini.
Iguane omamljene hladnoćom padale su sa drveća u obično toploj Floridi u nedelju dok su ledeni uslovi pogađali južne američke države, donoseći skoro pola metra snega u nekim područjima.
Kada kruže, lešinari ne čekaju da umrete, već bi, prema rečima stručnjaka, njihov prizor zapravo trebalo da vam bude dobrodošao zbog koristi koje donose.
Imati psa nije stvar impulsa, već odgovornosti. Bez vremena, strukture i kontinuiteta u brizi, pas neminovno trpi - što se vidi kroz loše ponašanje ili zanemarivanje.
Nacionalni zoološki vrt u Vašingtonu zbog snežnog nevremena od nedelje bio je zatvoren za posetioce, ali njegove najpopularnije stanovnike to nije omelo u zabavi.
Ljubitelji pandi okupili su se juče u zoološkom vrtu u Tokiju kako bi se oprostili od poslednje dve džinovske pande u Japanu, dugogodišnjeg simbola kinesko-japanskog prijateljstva.
Pravilnik o proglašavanju lovostaja zaštićenih vrsta divljači izmenjen je kako bi se jasnije definisalo trajanje lovne sezone na zaštićene vrste i osiguralo očuvanje njihovih populacija navodi Ministarstvo poljoprivrede.
Leševi kitova predstavljaju bogate izvore hrane na inače siromašnom morskom dnu, i uz pomoć crva koji jedu kosti - zombi crva - mogu da održe čitav ekosistem decenijama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar