Hobotnice love same, vole otpad, čak znaju i da kanibalizuju jedna drugu. Naučnici su uočili da ovi neobični glavonošci imaju još jednu antidruštvenu osobinu - izbacuju oblake mulja, algi, pa čak i školjki na mlazni pogon i gađaju svoje srodnike.
Istraživači koji proučavaju Octopus tetricus, običnu sidnejsku hobotnicu, snimili su glavonošce kako prednjim pipcima skupljaju otpatke u grudvu koju pomoću snažnog mlaza izbačenog iz posebnog otvora ispod zadnjih pipaka - katapultiraju od sebe.
Istraživači navode da ovo "izbacivanje" hobotnice koristi kada čiste jazbinu ili se oslobađaju ljuštura školjki posle jela, ali uočili su i kako udaraju druge hobotnice ovim kuglama, i to, kako im se čini, s namerom.
Profesor Peter Godfri-Smit, rukovodilac projekta na Univerzitetu u Sidneju, navodi da je ovakvo ponašanje iznenađujuće.
"Ovakvo bacanje - ili izbacivanje ili gađanje - predmetima koji su namerno skupljeni je veoma neubičajeno u životinjskom svetu. Pomeranje predmeta, čak i na kratku udaljenost, pod vodom je posebno neobično, a takođe, i prilično teško izvodljivo", objašnjava profesor.
U izveštaju objavljenom u časopisu Plos One, Godfri-Smit i njegove kolege navode kako su 2015. godine zabeležili više od dvadeset sati video-snimaka u zalivu Džervis kod južne obale Novog Južnog Velsa u Australiji, koristeći podvodne stacionarne kamere, snimajući ponašanje oko 10 hobotnica.
Snimani su i mužjaci i ženke kako izvode "gađanje". Međutim, tim navodi da su to najčešće radile ženke, pri čemu su dve izvele skoro 66 odsto bacanja. Od 102 "gađanja", tim navodi da je 32 odsto bilo obično čišćenje jazbine, osam odsto je obavljeno posle jela i većinu materijala koji su izbacili u ovim prilikama činile su školjke.
Međutim, 53 odsto zabeleženih bacanja dogodilo se u roku od dva minuta nakon što bi jedna hobotnica stupila u interakciju sa drugom, bilo da bi se borila, parila ili jurila.
Ono što je neobično je i otkriće da je prilikom gađanja druge hobotnice u sadržaju sakupljenom tokom čišćenja jazbine bilo mnogo više mulja.
Istraživači su zaključili da su ovakve akcije izvođenje s namerom. Ustanovili su, takođe i da su tamnije hobotnice bile agresivnije.
Tim navodi i da ostaje nejasno zašto tako gađaju druge hobotnice, dodajući da na snimcima takvo ponašanje nije zabeleženo kada bi započele tuču, niti da je bilo "uzvratne paljbe".
Moguće je da hobotnice udare jedna u drugu jednostavno kao rezultat interakcije dok čiste jazbinu, na primer. Ali Godfri-Smit smatra da ovakvo ponašanje ima određenu svrhu.
"Mislim da dosta toga upućuje na tvrdnju o potrebi hobotnica za 'ličnim prostorom‘. U dosta slučajeva, ženke su bacale materijal na mužjake koji su pokušavali da se pare sa njima... Ali bilo je slučajeva da su ženke gađale druge ženke", napominje profesor.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
U metro stanici na Trgu Lajoša Košuta u Budimpešti tokom subotnjeg prepodneva odigravala se scena koju mađarski mediji ocenjuju kao dosad neviđenu u glavnom gradu.
Međunarodni dan mačaka obeležava se 8. avgusta, a cilj ovog dana je da se skrene pažnja na dobrobit mačaka, odgovorno vlasništvo i važnost brige o životinjama.
Belgijska nevladina organizacija APOPO saopštila je da već više od 25 godina obučava pacove koji širom sveta pomažu u otkrivanju nagaznih mina i dijagnostikovanju tuberkuloze.
U akcijama spasavanja životinja pogođenih velikim požarima u francuskom departmanu Žironda, volonteri su pronašli mačka Mocarta, starog 18 godina, koji je nestao još 2009. godine u Bordou.
Fondacije koje su osnovali ili sufinansirali Leonardo Dikaprio i Džef Bezos pokrenule su inicijativu za očuvanje 100 najugroženijih životinjskih vrsta na svetu, a vrednost projekta iznosi 200 miliona dolara.
Ozloglašena divlja mačka, koja je dobila nadimak "Devet života" jer je pune tri godine uspevala da izbegne lovce, uhvaćena je i ubijena na Novom Zelandu, čime je okončan njen pohod na retku populaciju pataka.
Kazahstan je prvi put posle više od 70 godina pustio tigra u prirodno stanište, čime je započeta praktična faza dugogodišnjeg programa obnove populacije ove velike mačke u delti reke Ili.
Komentari 1
Mafijaške
prave pripremu, turururu
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar