Naučnici su uočili da hobotnice dok čiste jazbinu otpadom gađaju druge hobotnice i smatraju da je to neki oblik namerne interakcije.
Foto: Pixabay
Hobotnice love same, vole otpad, čak znaju i da kanibalizuju jedna drugu. Naučnici su uočili da ovi neobični glavonošci imaju još jednu antidruštvenu osobinu - izbacuju oblake mulja, algi, pa čak i školjki na mlazni pogon i gađaju svoje srodnike.
Istraživači koji proučavaju Octopus tetricus, običnu sidnejsku hobotnicu, snimili su glavonošce kako prednjim pipcima skupljaju otpatke u grudvu koju pomoću snažnog mlaza izbačenog iz posebnog otvora ispod zadnjih pipaka - katapultiraju od sebe.
Istraživači navode da ovo "izbacivanje" hobotnice koristi kada čiste jazbinu ili se oslobađaju ljuštura školjki posle jela, ali uočili su i kako udaraju druge hobotnice ovim kuglama, i to, kako im se čini, s namerom.
Profesor Peter Godfri-Smit, rukovodilac projekta na Univerzitetu u Sidneju, navodi da je ovakvo ponašanje iznenađujuće.
"Ovakvo bacanje - ili izbacivanje ili gađanje - predmetima koji su namerno skupljeni je veoma neubičajeno u životinjskom svetu. Pomeranje predmeta, čak i na kratku udaljenost, pod vodom je posebno neobično, a takođe, i prilično teško izvodljivo", objašnjava profesor.
U izveštaju objavljenom u časopisu Plos One, Godfri-Smit i njegove kolege navode kako su 2015. godine zabeležili više od dvadeset sati video-snimaka u zalivu Džervis kod južne obale Novog Južnog Velsa u Australiji, koristeći podvodne stacionarne kamere, snimajući ponašanje oko 10 hobotnica.
Snimani su i mužjaci i ženke kako izvode "gađanje". Međutim, tim navodi da su to najčešće radile ženke, pri čemu su dve izvele skoro 66 odsto bacanja. Od 102 "gađanja", tim navodi da je 32 odsto bilo obično čišćenje jazbine, osam odsto je obavljeno posle jela i većinu materijala koji su izbacili u ovim prilikama činile su školjke.
Međutim, 53 odsto zabeleženih bacanja dogodilo se u roku od dva minuta nakon što bi jedna hobotnica stupila u interakciju sa drugom, bilo da bi se borila, parila ili jurila.
Ono što je neobično je i otkriće da je prilikom gađanja druge hobotnice u sadržaju sakupljenom tokom čišćenja jazbine bilo mnogo više mulja.
Istraživači su zaključili da su ovakve akcije izvođenje s namerom. Ustanovili su, takođe i da su tamnije hobotnice bile agresivnije.
Tim navodi i da ostaje nejasno zašto tako gađaju druge hobotnice, dodajući da na snimcima takvo ponašanje nije zabeleženo kada bi započele tuču, niti da je bilo "uzvratne paljbe".
Moguće je da hobotnice udare jedna u drugu jednostavno kao rezultat interakcije dok čiste jazbinu, na primer. Ali Godfri-Smit smatra da ovakvo ponašanje ima određenu svrhu.
"Mislim da dosta toga upućuje na tvrdnju o potrebi hobotnica za 'ličnim prostorom‘. U dosta slučajeva, ženke su bacale materijal na mužjake koji su pokušavali da se pare sa njima... Ali bilo je slučajeva da su ženke gađale druge ženke", napominje profesor.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tokom ceremonijalnog ispaljivanja počasne paljbe u londonskom Hajd parku, britanski vojnici intervenisali su kako bi bezbedno sklonili patku i njene pačiće koji su se slučajno našli na putu vojnoj jedinici.
Na obali mora u Bašaniji, naselju u Umagu, pronađen je upuceni delfin, a zbog sumnje da je počinjeno krivično delo policija će podneti krivičnu prijavu protiv nepoznate osobe.
Grbavi kit Timi, koji je privukao svetsku pažnju nakon što se nasukao u nemačkim vodama, najverovatnije je uginuo pošto je pušten sa barže u otvoreno more, dok se dovodi u pitanje i način na koji je sprovedeno spasavanje
Istraživači Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije zabeležili su na Sjeničko-pešterskoj visoravni crnokrilog zijavca (Glareola nordmanni), pticu koja se u Srbiji beleži tek treći put i to nakon skoro 40 ggodina.
Carinski službenici iz nemačkog grada Braunšvajga pronašli su u jednom automobilu 16 jazavičara, nakon čega se rutinska kontrola pretvorila u operaciju spasavanja pasa, preneo je Bild.
Organizacija za prava životinja PETA nazvala je "mudrog" bika ser Atenbulok, jedinstveni omaž za proslavu predstojećeg 100. rođendana prirodnjaka i voditelja emisija o prirodi ser Dejvida Atenboroa 8. maja.
Američka biotehnološka kompanija "Colossal Biosciences" najavila je da planira da oživi izumrlu plavu antilopu koristeći tehnologije slične onima iz filma Park iz doba Jure.
Veliki podivljali slon bacao je automobile i dvotočkaše nakon što se otrgao sa lanca kod hrama Kidangur Mahavišnu u Angamaliju, na jugu Indije, pri čemu je usmrtio 40-godišnjeg muškarca.
Divlji papagaji u urbanim sredinama u Australiji koriste socijalno učenje i kopiraju ponašanje drugih jedinki prilikom odlučivanja da li da probaju novu hranu, pokazuje novo naučno istraživanje.
Sumatranski orangutan je po prvi put snimljen kako prelazi most u krošnjama drveća napravljen od strane ljudi, konstruisan da pomogne ugroženim životinjama da zaobiđu asfaltirani put na indonežanskom ostrvu.
Najnovija naučna studija je pokazala da su mozgovi pasa počeli da se smanjuju pre najmanje 5.000 godina, ali to ne znači da su psi postali manje inteligentni od svojih predaka vukova.
Grbavi kit koji je nedeljama bio nasukan u plitkim vodama Baltičkog mora na obali Nemačke, uspešno je prebačen na baržu i trenutno plovi ka Severnom moru.
Carinici na aerodromu Šeremetjevo zadržali su 52-godišnjeg stranog državljanina zbog pokušaja krijumčarenja 930 koža tvora u Kinu, saopštila je Federalna carinska služba Rusije.
Indijski milijarder Anant Ambani ponudio je da u svom centru za zaštitu životinja u Gudžaratu primi 80 nilskih konja iz Kolumbije, koje vlasti planiraju da ubiju zbog širenja invazivne vrste.
Komentari 1
Mafijaške
prave pripremu, turururu
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar