Bezbednije za ptice duž Dunava: Zaštićeno 40 kilometara dalekovoda i izolovano 576 stubova
Kako bi zaštitili ptice od strujnog udara duž toka Dunava, Društvo za zaštitu ptica i Elektrodistriibucija zaštitili su preusmerivačima leta 40 kilometara dalekovoda i izolovali 576 stubova.
Tokom prethodne tri godine od strujnog udara i sudara sa dalekovodima stradalo je 1194 ptice duž toka reke Dunav.
Kako bi se zaustavila dalja stradanja ptica, Društvo za zaštitu ptica je zajedno sa Elektroditribucijom Srbije zaštitilo 40 km dalekovoda diverterima, odnosno, preusmerivačima leta i izolovalo 576 stubova kako bi ptice bile zaštićene od strujnog udara.
Kako navode, u prvoj fazi projekta zaštite ptica od strujnog udara, ustanovljeno je koje su trase i stubovi najopasniji a za taj posao angažovano je 22 spoljna saradnika koji su obišli je 484km srednjenaponskih dalekovoda i 6.094 srednjenaponskih stubova.
"Tokom 15 meseci, te trase su obilažene, posmatrani su preleti ptica odnosno načini na koji ptice interaguju sa dalekovodima, prikupljane su informacije o tipovima stubova i konzola kako bi se razvili načini kasnije zaštite, a sve vreme su sakupljani podaci o stradanju ptica", navode u saopštenju.
Iz Društva za zaštitu ptica naglašavaju da je tokom trajanja terenskog rada ukupno pronađeno 1.194 stradalih jedinki 57 različitih vrsta ptica.
"Najviše stradaju ptice iz porodice vrana: svrake, sive vrane, gačci, gavranovi, a za njima slede mišari, vetruške, čvorci, labudovi. Uzroci stradanja su u najvećem broju slučajeva bili nesumnjivi. Ukoliko ptica ima opekotine na nogama, kljunu, glavi ili perju radi se o elektrokuciji, a ukoliko se primećuju slomljeni vrat ili krilo i krv iz kljuna u pitanju je kolizija", pojašnjava Mirjana Rankov, ornitološkinja Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Nakon što su ustanovljene najsmrtonosnije deonice, Elektrodistribucija Srbije je na 40 km dalekovoda postavila 3.340 divertera koji imaju funkciju preusmerivača leta.
"Diverteri ili preusmerivači leta se pomeraju i reflektuju svetlost tokom dana i svetle u mraku i na taj način daju signal pticama da se na pravcu leta nalazi prepreka kako bi blagovremeno mogle da preusmere svoj let. Dodatno, na 576 najopasnijih stubova postavljeno je 1454 izolacionih kapa koje će pticama omogućiti bezbedno sletanje, bez mogućnosti da svojim telom naprave kratak spoj i stradaju od strujnog udara", piše u saopštenju.
Pored toga što se radilo na sprečavanju stradanja ptica, sprovedene su i određene aktivne mere zaštite, naglašavaju u Društvu za zaštitu ptica. Duž Dunava je, kako navode, postavljena 101 kutija za gnežđenje modrovrana, jedne od najlepših ptica u Srbiji.
"Ova vrsta je brojala svega 15-ak parova na severu Vojvodine početkom 21. veka kada i počinje postavljanje brojnih kutija za gnežđenje, koje modrovrane prihvataju usled nedostatka prirodnih duplji u drveću. Većina populacije modrovrane koja se sada procenjuje na 500 gnezdećih parova, svoj dom pronalazi upravo u pomenutim kutijama. U prvoj godini, modrovrane su zauzele 6 kutija, u drugoj čak 15. Do sada smo obeležili ukupno 49 mladunaca koji su se izlegli u ovim kutijama. Ali,njih zauzimaju i druge vrste: poljski vrapci, pupavci, čvorci, kukumavke“ ističe ornitološkinja Mirjana Rankov.
U okviru projekta su postavljeni i satelitski odašiljači na dve mlade jedinke stepskog sokola čija je brojnost u Srbiji procenjena na svega 22 do 32 gnezdećih parova. Ovi sokolovi naseljavaju gotovo isključivo Vojvodinu gde se gnezde na stubovima visokonaponskih dalekovoda u metalnim kutijama postavljenim upravo u tu svrhu.
Pomoću podataka koji se dobijaju preko satelitskih odašiljača, ornitolozi će moći da saznaju više o životnim navikama i ekološkim potrebama ove izuzetno ugrožene grabljivice.
Zaštita ptica od strujnog udara duž toka reke Dunav realizovana je u okviru projekta "LIFE Danube Free Sky“ koji je sufinansiran iz LIFE programa Evropske unije a u kojem je učestvovalo 15 partnera iz 7 podunavskih država sa ciljem da se istraži i spreči stradanje ptica od elektrokucije i kolizije koje brojne ptice, prilikom seoba, koriste kao migratorni koridor, saopštilo je Društvo za zaštitu ptica.
U Srbiji, projekat realizuju Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Elektrodistribucija Srbije u okviru 9 Međunarodno zanačajnih područja za ptice koja se prostiru na prostoru dunavskog toka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Lutanja, otmica, prihvatilište: Filmska priča orla Feliksa koji je danas konačno vraćen u Srbiju
23.06.2026.•
3
Više od pola godine nakon što objavljeno da je orao krstaš Feliks otet u regionu Bliskog istoka, nakon višemesečne epopeje međunarodnih pregovora, ovaj mladunac konačno se vratio kući.
VIDEO: Orao krstaš Feliks se vraća u Srbiju, nađen u rukama ilegalnih trgovaca divljim pticama
23.06.2026.•
1
Orao krstaš nazvan Feliks, čija je sudbina poslednjih meseci privukla pažnju javnosti, trebalo bi da specijalnim avionom Vojske Srbije bude donet iz Libana na vojni aerodrom u Batajnici.
Naučnici u Rusiji identifikovali 30 novih virusa koje prenose komarci i krpelji
21.06.2026.•
0
Identifikovano je više od 30 novih virusa koje prenose krpelji, komarci, mali sisari i slepi miševi u Rusiji.
Grčka pokrenula masovni lov na smrtonosnu ribu koja je preplavila more
21.06.2026.•
2
Ribari širom Grčke pokrenuli su nacionalnu akciju i prvo takmičenje u lovu na "ribu zec", u pokušaju da smanje njenu brojnost i ublaže posledice koje ova vrsta ima po morski ekosistem, ribarstvo i turizam.
VIDEO: Isus Hrist gušter - naučnike fascinira njegova sposobnost da hoda (trči) po vodi, ali i stil
21.06.2026.•
0
Upoznajte guštera poznatog kao "Isus Hrist gušter", koji može da trči po vodi.
Najčudnija mačka na svetu stalno se pojavljuje tamo gde je niko ne očekuje
21.06.2026.•
0
Crni serval (Leptailurus serval) je neobična melanistička varijanta afričkog servala, srednje velike divlje mačke poreklom iz Afrike.
Ptičji grip usmrtio 13.000 mladunaca morskih slonova
21.06.2026.•
0
Više od 13.000 mladunaca morskih slonova uginulo je nakon izbijanja soja ptičjeg gripa H5 na australijskim subantarktičkim ostrvima Herd i Makdonald.
Otkrivena nova vrsta pauka u Ekvadoru: Maskira se u parazitsku gljivu i zbunjuje naučnike
20.06.2026.•
1
Istraživači su identifikovali izuzetnu novu vrstu pauka u amazonskoj prašumi Ekvadora koji se prerušava u parazitsku gljivu.
Veterinari upozoravaju: Ne lečite kućne ljubimce na društvenim mrežama
18.06.2026.•
0
Organizacija "People's Dispensary for Sick Animals" (PDSA), najveće britansko veterinarsko udruženje, upozorila je da internet "trikovi" i kućni tretmani mogu ugroziti živote kućnih ljubimaca.
Rekordan broj orlova krstaša u Srbiji zahvaljujući brizi i zaštiti u poslednjih deset godina
18.06.2026.•
2
S 29 gnezdećih parova i 25 do sada odnegovanih mladunaca ovo je najuspešnija gnezdeća sezona orlova krstaša (Aquila heliaca), kritično ugrožene i strogo zaštićene grabljivice.
Za kućne ljubimce iz Srbije više nije potreban test na besnilo pri ulasku u EU
17.06.2026.•
4
Srbija je uvrštena na listu trećih zemalja za koje prilikom nekomercijalnog kretanja pasa, mačaka i krznašica u države članice EU više nije potrebno serološko ispitivanje na besnilo (titar antitela).
Krali mačke namenjene za ljudsku ishranu u Vijetnamu
17.06.2026.•
2
Više od 400 mačaka namenjenih za nelegalno klanje i ljudsku ishranu u Vijetnamu spaseno je nakon što su vlasti razbile lanac kradljivaca mačaka, saopštila je grupa za zaštitu životinja Humani svet za životinje.
Tri medveda ubijena u Grčkoj
14.06.2026.•
4
Nadležni organi u Grčkoj i grčke ekološke organizacije potvrdili su da su poslednjih nekoliko dana tri medveda pronađena mrtva na severozapadu te zemlje.
Zašto mačke guraju stvari sa stolova?
14.06.2026.•
0
Verovatno ste već videli kako vaša mačka sedi na stolu, gleda u čašu i polako je gura ka ivici dok ne padne na pod.
Zemljom nekada šetala džinovska škorpija duga jedan metar
14.06.2026.•
3
Da ste šetali poplavnim ravnicama Zemlje pre 415 miliona godina, ne biste naišli ni na jednog sisara, ali biste morali da se čuvate džinovske škorpije duže od jednog metra.
U moru u Grčkoj nekontrolisano se širi otrovna riba
14.06.2026.•
1
Otrovna srebrnoobrazna riba naduvača, poznata kao "lagocefalus", širi se iz južnih delova Grčke ka vodama u blizini Atine i centralne Grčke, što izaziva zabrinutost zbog mogućih posledica.
VIDEO: Otkriveno najveće "groblje kitova" u Indijskom okeanu, ostaci stari više od pet miliona godina
11.06.2026.•
0
U jugoistočnom delu Indijskog okeana zapadno od Australije, pronađeno je "groblje kitova" koje se smatra najstarijim, najdubljim i najobimnijim, a u njemu su pronađeni fosili stariji više od pet miliona godina.
Orangutanima u Indoneziji preti izumiranje
11.06.2026.•
0
Smrtonosne poplave i klizišta na indonežanskoj Sumatri prošle godine uništili su najmanje sedam odsto ukupne populacije kritično ugroženih tapanuli orangutana, pokazuje novi izveštaj.
Uhvaćen medved zbog kog su sve škole u japanskom gradu bile zatvorene
09.06.2026.•
0
Japanske vlasti uhvatile su crnog medveda koji je nekoliko dana lutao gradom Ucunomija severno od Tokija, nakon što je uspavan strelicama sa sedativom, saopštila je policija.
VIDEO: Velika bela ajkula prvi put snimljena pod vodom u Sredozemnom moru
09.06.2026.•
1
Ronioci su snimili neverovatno redak susret sa velikom belom ajkulom u Sredozemnom moru, prenosi BBC.
Najezda otrovnih gusenica u Berlinu: Slab odgovor nadležnih
08.06.2026.•
0
Delovi Berlina suočavaju se sa ozbiljnom najezdom otrovnih gusenica, te su zatvoreni sportski tereni i zelene površine, a stanovnici tvrde da zdravstvene vlasti ne preduzimaju dovoljno mera kako bi zaštitile građane.
Komentari 2
Slucaj
Tommy gun
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar