Kornjače možda kriju tajnu za lek protiv raka

Kornjače bi mogle da budu ključ za otkrivanje leka protiv raka, pokazuju nova istraživanja.
Životinje koje su istovremeno velike i dugovečne obično imaju veći rizik od dobijanja raka, ali kornjače prkose tom pravilu.
 
Razlog tome, kako navode naučnici, mogao bi da leži u tome što su im ćelije veoma otporne na oštećenja, sporom metabolizmu koji smanjuje ćelijski stres, kao i u jedinstvenim genima koji pružaju zaštitu od kancera, piše RTS.
Naučnici sa Univerziteta u Notingemu i Birmingemu analizirali su medicinske izveštaje o obdukcijama stotina kornjača iz zooloških vrtova, uključujući i neke iz zoološkog vrta u Česteru.
 
Otkrili su da je samo jedan odsto kornjača imalo rak - znatno manje nego kod sisara ili ptica. Takođe su ustanovili da, kada se tumori i pojave, oni gotovo nikada ne metastaziraju.
 
Neke vrste kornjača - uključujući kopnene kornjače - žive više od 100 godina. Džinovske kornjače sa Galapagosa i Aldabre, na primer, dožive ponekad i više od 150 godina. U aprilu ove godine, ženka te vrste postala je majka prvi put u svojoj 100. godini, u Zoološkom vrtu u Filadelfiji.
 
Otpornost na rak
 
"Kornjače, posebno džinovske kornjače sa Galapagosa i Aldabre, poznate su po dugom životnom veku i velikoj telesnoj masi. Očekivali biste da to znači i veći rizik od raka, ali naša studija, koja objedinjuje decenije podataka iz zooloških vrtova i prethodnih istraživanja, pokazuje koliko je rak izuzetno retka pojava kod ovih životinja. Zbog toga su kornjače neiskorišćen model za razumevanje otpornosti na rak i zdravog starenja i pokazuje ključnu ulogu koju zoološki vrtovi imaju u unapređenju nauke kroz saradnju", navodi dr Ilenija Kjari, jedna od autorki studije sa Škole bioloških nauka Univerziteta u Notingemu.
Skot Glaborman sa Univerziteta u Birmingemu smatra da treba učiti iz bioraznolikosti i iskoristiti činjenicu da su neke vrste, poput džinovskih kornjača, možda već rešile mnoge probleme s kojima se suočavaju ljudi - uključujući starenje i rak.
 
"Fantastično je što ovi napori ne samo da doprinose naučnom razumevanju otpornosti na rak, već i podržavaju važne mere očuvanja ugroženih vrsta koje možda nose ključ za medicinske proboje od koristi i za divlje životinje i za ljude", ističe dr Helena Tarner, istraživač u zoološkom vrtu u Česteru.
 
Studija je objavljena u naučnom časopisu BioScience.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula

Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.

U Srbiji sve više medveda, vukova i risova

Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.