Naučnici otkrili kako matice bumbara mogu danima da prežive pod vodom
Otkriće da matice bumbara mogu da se "otresu" i izađu neozleđene nakon više od nedelju dana provedenih pod vodom zaprepastilo je naučnike još 2024. godine.
Sada novi naučni rad otkriva kako to rade. U "kompletu za preživljavanje" bumbara nalazi se izuzetna sposobnost izvlačenja kiseonika iz vode oko njih - što im bukvalno omogućava da privremeno dišu pod vodom.
To je sposobnost koja može pomoći srcu kolonije da prebrodi krizu, kao što je poplavljena jazbina, omogućavajući joj da preživi i ponovo izgradi koloniju kada uslovi postanu stabilniji. Njeno otkriće takođe sugeriše da neke vrste možda imaju skrivene rezerve otpornosti na ekološke ekstreme.
"Naši nalazi otkrivaju izuzetnu strategiju tolerancije na poplavu i pružaju osnovu za istraživanje granica, mehanizama i ekološkog značaja preživljavanja pod vodom kod kopnenih insekata", piše tim koji predvodi evolucioni fiziolog Čarls Darvo sa Univerziteta u Otavi u Kanadi, prenosi ScienceAlert.
Svake zime neke vrste insekata hiberniraju u periodu zaustavljenog razvoja i metabolizma poznatom kao dijapauza. Za neke matice bumbara to znači pronalaženje bezbedne, udobne jazbine, uvlačenje u nju i "pritiskanje dugmeta za odlaganje alarma".
Međutim, jazbine ne ostaju uvek bezbedne i udobne. Podzemna mesta za odmor mogu biti podložna poplavama, a bumbar u dijapauzi je previše trom da reaguje brzinom koju bi takva hitna situacija zahtevala.
Vremenski događaji poput jakih kiša, topljenja snega i porasta nivoa podzemnih voda mogu potopiti jazbinu bumbara, ne nužno redovno, ali nepredvidivo i sa dovoljno rizika da se čini da se barem jedna severnoamerička vrsta, Bombus impatiens, prilagodila.
Godine 2024. naučnici su otkrili da matice B. impatiens imaju visoku stopu preživljavanja nakon jedne nedelje potopljene u vodi - oko 90 procenata.
Sada konačno saznajemo kako to uspevaju: kroz kombinaciju podvodnog disanja, anaerobnog metabolizma i "duboke metaboličke depresije" - stanja izuzetno minimalne metaboličke aktivnosti.
U laboratorijskim eksperimentima na desetinama matica u zimskom stanju dijapauze, istraživači su potopili bumbare u hladnu vodu i pratili njihov metabolizam i razmenu gasova.
Razmena gasova merena je u vodi u kojoj su bumbari bili potopljeni i u vazduhu u komori iznad vode. Istraživači su pratili nivoe ugljen-dioksida i kiseonika i otkrili da je prvi blago rastao, dok je drugi opadao. To je u skladu sa disanjem - bumbari su uzimali kiseonik iz vode i izbacivali ugljen-dioksid.
U međuvremenu, potopljeni bumbari pokazali su nagomilavanje laktata. Kada telo ne može da dobije dovoljno kiseonika, ćelije prelaze na metabolički proces koji stvara energiju bez kiseonika. Laktat je nusproizvod tog anaerobnog metabolizma.
Na kraju, metabolizam se svodi na apsolutni minimum potreban za preživljavanje. Dijapauza već smanjuje metabolizam matice za više od 95 procenata. Potapanje ga smanjuje još više. Koristeći ugljen-dioksid kao pokazatelj metabolizma, može se videti taj pad.
Pre potapanja, bumbari u dijapauzi proizvodili su oko 15,42 mikrolitra ugljen-dioksida na sat po gramu telesne mase. Nakon osam dana pod vodom, ta stopa proizvodnje pala je na 2,35 mikrolitara, odnosno oko jedne šestine prvobitne vrednosti.
Zajedno, ovi procesi omogućavaju maticama da uzimaju kiseonik iz vode oko sebe dok istovremeno održavaju izuzetno niske energetske potrebe.
Istraživači nisu utvrdili kako B. impatiens izvlači kiseonik iz vode; veruju da matice koriste takozvanu fizičku škrgu, tanak sloj zarobljenog vazduha koji razmenjuje gasove sa vodom, ali to još nisu potvrdili.
Takođe žele da saznaju koje su granice ove izuzetne sposobnosti preživljavanja.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Vaša mačka vas ne mrzi, možda je samo stidljiva: Naučnici otkrili četiri tipa ličnosti
09.11.2026.•
0
Ako ste ikada pomislili da vas vaša mačka potajno mrzi, naučnici imaju utešne vesti - možda je samo stidljiva.
Misteriozna jata džinovskih somova snimljena u Bodenskom jezeru
09.11.2026.•
0
Jedan ribolovac snimio je u Bodenskom jezeru grupu somova, čije neobično ponašanje je zbunilo naučnike, budući da se ove ribe, koje su inače poznate kao samotnjaci, okupljaju u velike grupe.
Džinovska ptica proglašena izumrlom pre 150 godina zapravo nikada nije nestala
09.11.2026.•
0
Džinovska vrsta ždrala, za koju su naučnici više od 150 godina verovali da je izumrla, možda zapravo nikada nije nestala.
VIDEO: U Peruu zaplenjeno više od 3.000 tarantula krijumčarenih u prljavim čarapama
08.11.2026.•
0
Više od 3.000 tarantula zaplenjeno je na aerodromu u Limi, nakon što su pronađene u prljavim čarapama u tri kofera na putu za Nemačku, saopštile su peruanske vlasti.
Epidemija antraksa ubija nilske konje u Nacionalnom parku u Kongu
08.11.2026.•
0
Dok se Demokratska Republika Kongo bori sa najsmrtonosnijom epidemijom ebole u svojoj istoriji, druga bolest odnosi veliki broj životinjskih života u Nacionalnom parku Virunga, na istoku zemlje.
Psi mogu da nanjuše epileptični napad čak i kod potpuno nepoznate osobe
08.11.2026.•
0
Epileptični napadi su nepredvidivi i teško ih je otkriti, a ponekad čak ni osoba koja ih doživi nije svesna da se napad dogodio.
Plavi kitovi nestali kod Galapagosa: Naučnici sumnjaju da je uzrok El Ninjo
08.11.2026.•
0
Tokom devet meseci naučna ekspedicija tragala je za plavim kitovima u vodama oko Galapagoških ostrva, ali nije pronašla nijednog.
Otkrivena neobična seksualna veza između bika Ahila i mužjaka magarca Patrokla
08.11.2026.•
2
Naučnici su tokom terenskog istraživanja u Etiopiji slučajno otkrili neobičnu seksualnu vezu između bika i mužjaka magarca, koja je, prema njihovim zapažanjima, prevazilazila same seksualne odnose.
VIDEO: Džinovske pande iz Kine prvi put predstavljene javnosti u zoo-vrtu u Atlanti
08.11.2026.•
0
Džinovske pande Ping Ping i Fu Šuang prvi put su predstavljene javnosti u američkom zoološkom vrtu u glavnom gradu američke savezne države Džordžije, Atlanti, gde su oduševile posetioce.
Moljci razvili neobično oružje protiv slepih miševa: Koriste genitalije za proizvodnju ultrazvuka
08.11.2026.•
0
Neke evolutivne inovacije toliko su korisne da ih priroda razvija iznova i iznova.
VIDEO: Dabrovi se vratili u škotsko jezero Loh Nes posle 500 godina
08.11.2026.•
0
Porodica od šest dabrova puštena je u vode oko škotskog jezera Loh Nes, čime je ova životinjska vrsta vraćena u to područje prvi put posle oko 500 godina.
VIDEO: Hobotnice mogu da se provuku kroz neverovatno male otvore - naučnici su zadivljeni
08.11.2026.•
0
Hobotnice su poznate po sposobnosti da menjaju oblik tela, što im omogućava da se provlače kroz izuzetno uske procepe i pronalaze skloništa na skučenim mestima.
Beloglavi sup Zora iz Srbije uhvaćena u Siriji: Otmičari traže otkup
08.11.2026.•
4
Beloglavi sup Zora iz Srbije je tokom seobe stigla do Sirije i tamo je zarobljena, a za njeno oslobađanje "otmičari" traže novac, izjavio je Stefan Anđus iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica.
VIDEO Otkriven jedinstveni fosil "kokoške iz pakla" - vegetarijanke: Hranila se voćem
05.11.2026.•
0
Naučnici su u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili fosil dinosaurusa veličine ćurke, koji nije imao zube, a njegova ishrana zasnivala se na voću, što je prvi takav slučaj među dinosaurusima.
Šri Lanka pokrenula nacionalnu akciju zaštite slonova
03.11.2026.•
0
Šri Lanka je pokrenula akciju na celoj teritoriji zemlje čiji je cilj zaštita slonova i smanjenje sukoba između ljudi i ovih životinja, saopštilo je Ministarstvo životne sredine te zemlje.
VIDEO: Turisti u Poljskoj hvatali jelene za rogove i rvali se s njima
03.11.2026.•
3
Dva snimka na kojima se vidi kako turisti hvataju divlje jelene za rogove i pokušavaju da se sa njima fizički obračunaju na planinarskoj stazi u poljskim Tatrama izazvala su negodovanje.
I morske ptice imaju svoj "džet-leg"
02.11.2026.•
0
Morske ptice selice mogu da skrenu sa kursa i do nekoliko stotina kilometara usled svojevrsne vremenske dezorijentacije, "džet-lega".
Svaki šesti pas možda nosi parazit koji se obično nalazi u ljudskim ustima
01.11.2026.•
0
Postoji rasprostranjen mit da su pseća usta čistija od ljudskih. Međutim, istina je da sadrže podjednako mnogo mikroorganizama kao i naša, a neke od njih čak i delimo.
VIDEO Prvi put dokazano: Paukovi nadoknađuju izgubljeni san kao i ljudi
01.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da paukovi ne samo da prolaze kroz fazu sna sličnu REM fazi kod ljudi, već i pokušavaju da je nadoknade kada im je uskraćena.
Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula
01.11.2026.•
0
Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.
Zašto su tigrovi narandžasti?
01.11.2026.•
0
Boje i šare životinja imaju različite funkcije, od privlačenja partnera do upozoravanja predatora.
Komentari 1
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar