VIDEO: Priroda možda pulsira u univerzalnom ritmu - dva otkucaja u sekundi
Iznenađujuće veliki broj bića kroz širok spektar veličina, vrsta i načina komunikacije izgleda da tempira svoje signale prema istom osnovnom ritmu.
Foto: 021.rs (AI)
Prema analizi komunikacionih signala širom životinjskog carstva, od plesova parenja ptica do pesama žaba, do ljudske muzike i svetlosnih bljeskova svitaca, tempo ovih signala grupiše se oko dva otkucaja u sekundi.
S obzirom na to koliko dugo su sve ove vrste evoluirale nezavisno jedna od druge, ovaj zajednički obrazac mogao bi nam reći nešto o poreklu komunikacije.
"Čini se da postoji obilje organizama koji signaliziraju ili komuniciraju u relativno uskom opsegu tempa. Svi se zadržavaju oko dva ili možda tri herca. U principu, mogli bi da komuniciraju u drugim ritmovima. Fizički, ništa ih ne sprečava da komuniciraju, recimo, na 10 herca, a ipak to ne rade. Da bismo objasnili ovaj fenomen, predlažemo da je tempo od dva herca možda lakše razumeti jer rezonuje sa vašim mozgom. Rezonuje sa ljudskim mozgom, mozgom svitaca, mozgom morskog lava, mozgom žabe i tako dalje", kaže matematičar Gaj Amičaj sa Univerziteta Nortvestern u SAD, prenosi ScienceAlert.
Rad je započeo na Tajlandu. Amičaj proučava kako životinje koriste sinhronizaciju u komunikaciji, a jedna od životinja poznatih po zapanjujućim, sinhronizovanim prikazima parenja je svitac. Dok su bili na terenu, on i njegove kolege primetili su da se oglašavanje cvrčaka poklapa sa pulsiranjem svetlosti svitaca.
"U jednom trenutku sam pomislio da su bljeskovi svitaca i oglašavanje obližnjih cvrčaka međusobno usklađeni", kaže Amičaj.
Tek kada su ponovo analizirali snimke, istraživači su shvatili da se životinje uopšte ne sinhronizuju međusobno. Svaka vrsta je jednostavno bila zaokupljena sopstvenim ritualom parenja. Samo se poklopilo da imaju slične ritmove.
To je delovalo kao čudna slučajnost, pa su naučnici uradili ono što naučnici rade: počeli su detaljno da istražuju. Okrenuli su se objavljenim studijama o komunikaciji u životinjskom svetu, uzorkujući dve desetine vrsta iz šest grupa - insekti, vodozemci, ptice, ribe, rakovi i sisari.
Takođe su nasumično odabrali 50 signala iz baze xeno-canto, po 10 iz svake od pet grupa životinja na koje je baza podeljena - ptice, slepi miševi, žabe, skakavci i kopneni sisari.
Raspon tipova signala uključivao je bljeskove svitaca, cvrkut cvrčaka, pozive žaba, plesove parenja ptica, zvučne i svetlosne impulse riba, kao i vokalne i gestovne signale sisara.
Zatim je bilo potrebno odrediti tempo svakog komunikacionog signala i sve ih prikazati na grafiku. I tu je istraživanje prešlo iz "Hm, zanimljivo" u "Ovo je zaista nešto".
Kroz osam redova veličine telesne mase, i kroz kopno, vazduh i more, većina vrsta teži da komunicira na osnovnoj "nosivoj frekvenciji" od 0,5 do četiri herca - odnosno 0,5 do četiri otkucaja u sekundi. I da, to uključuje i ljude; kako istraživači napominju, veliki broj rok i pop pesama pisan je u tempu od 120 otkucaja u minuti - što je dva otkucaja u sekundi.
"Taj ritam odgovara našem telu; odgovara našim udovima. Hodamo otprilike na dva herca, pa nam je lako da plešemo uz muziku koja ima dva herca. Naravno, eksperimentalna muzika može imati drastično drugačije ritmove. Ali ako uključite radio i čujete Tejlor Svift - to je često dva herca", objašnjava Amičaj.
Znamo da ljudi i druge životinje mogu da šalju signale i izvan tog opsega. Biofizičar Vidžaj Balasubramanijan sa Univerziteta Pensilvanije ponudio je objašnjenje. Neuronima je potrebno vreme da obrade informaciju pre nego što ponovo "opalе" - a optimalno vreme za to izgleda da je, pogađate, oko pola sekunde.
Zbog toga je tim sproveo istraživački eksperiment kako bi utvrdio da li je to razlog grupisanja. Napravili su kompjuterski model neuronskog kola i posmatrali kako reaguje na impulsne signale sa različitim periodima.
Kolo je najjače reagovalo na signal od dva herca.
"Sumnjamo da je podešavanje 'nosivog' signala u odgovarajući opseg tempa ključno za efikasnu komunikaciju. Možda sam tempo ne prenosi nikakvu informaciju, već samo služi kao osnova za privlačenje pažnje, dok se stvarni sadržaj šalje preko njega, kao što muzičke note prate ritam pesme", kaže inženjer Danijel Abrams sa Univerziteta Nortvestern.
Postoje i određena ograničenja studije. Naša planeta sadrži milione životinjskih vrsta; 74 tipa komunikacije predstavljaju samo kap u moru, a moguće je i da postoji pristrasnost u izboru, jer obraćamo više pažnje na signale u tom frekventnom opsegu.
Ipak, ovo otkriće je iznenađujuće i zahteva dalja istraživanja.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "PLOS Biology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
I morske ptice imaju svoj "džet-leg"
02.11.2026.•
0
Morske ptice selice mogu da skrenu sa kursa i do nekoliko stotina kilometara usled svojevrsne vremenske dezorijentacije, "džet-lega".
Svaki šesti pas možda nosi parazit koji se obično nalazi u ljudskim ustima
01.11.2026.•
0
Postoji rasprostranjen mit da su pseća usta čistija od ljudskih. Međutim, istina je da sadrže podjednako mnogo mikroorganizama kao i naša, a neke od njih čak i delimo.
VIDEO Prvi put dokazano: Paukovi nadoknađuju izgubljeni san kao i ljudi
01.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da paukovi ne samo da prolaze kroz fazu sna sličnu REM fazi kod ljudi, već i pokušavaju da je nadoknade kada im je uskraćena.
Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula
01.11.2026.•
0
Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.
Zašto su tigrovi narandžasti?
01.11.2026.•
0
Boje i šare životinja imaju različite funkcije, od privlačenja partnera do upozoravanja predatora.
Dve vrane prošle psihološki test: Odluke donosile dvostruko brže od ljudi i majmuna
01.11.2026.•
0
Dve vrane pokazale su bolje rezultate od ljudi i majmuna na klasičnom psihološkom testu koji ispituje kako mozak donosi odluke na osnovu vizuelnih informacija.
VIDEO: Džinovska panda valja se i uživa u jesenjem lišću
01.11.2026.•
2
Džinovska panda u Bečkom zoološkom vrtu uživala je u sezonskoj aktivnosti, valjajući se i igrajući u jesenjem lišću koje je postavljeno u njen prostor.
U Srbiji sve više medveda, vukova i risova
31.10.2026.•
4
Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.
Vuk napao dete u zoo vrtu u Nemačkoj
29.10.2026.•
1
Osmogodišnje dete povređeno je kada ga je napao vuk u Zoološkom vrtu u nemačkoj pokrajini Brandenburg, saopštila je policija.
U Turskoj pronađeni otisci psećih šapa stari četiri hiljade godina
28.10.2026.•
0
Tokom arheoloških iskopavanja u Turskoj pronađeni su otisci psećih šapa stari oko 4.000 godina, izjavio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj.
Otkriven prvi vodozemac koji nije izlazio iz vode: Živeo pre 237 miliona godina
28.10.2026.•
0
Naučnici su otkrili fosile vodozemca koji je pre oko 237 miliona godina živeo isključivo u moru, što predstavlja prvi poznati dokaz o postojanju vodozemca prilagođenog životu u potpuno slanoj vodi, prenosi Rojters.
VIDEO: Medvedica Oso osvojila nagradu "Mama medvedica"
28.10.2026.•
0
Crna medvedica Oso, prepoznatljiva po karakterističnoj "mullet" frizuri, osvojila je nagradu "Mama medvedica" za 2026. godinu, koju dodeljuje američka Služba za šume.
VIDEO: Jedna vrsta zmije kotrlja se četiri puta brže nego što gmiže
26.10.2026.•
0
Sićušne zmije koje žive u jugoistočnoj Aziji razvile su neobičan način bekstva od predatora.
Pronađen otrovni primat za kog se strahovalo da je izumro pre skoro jedan vek
26.10.2026.•
0
Spori loris sa ostrva Bangka, jedan od najneobičnijih primata na svetu, ponovo je otkriven u Indoneziji nakon što gotovo čitav vek nije bio naučno dokumentovan.
Orangutani više vole hranu koju povezuju sa smehom
26.10.2026.•
0
Orangutani radije biraju hranu koju povezuju sa zvucima smeha drugih pripadnika svoje vrste.
Maženje psa može da nas zaštiti od stresa koji tek dolazi
26.10.2026.•
1
Maženje psa ne samo da može da poboljša raspoloženje već bi moglo i da ublaži reakciju organizma na stresne situacije koje tek predstoje.
Tramp dozvolio da se medvedi love uz pomoć slanine i krofni
26.10.2026.•
1
Nova pravila administracije američkog predsednika Donalda Trampa omogućavaju lovcima da na saveznim zemljištima na Aljasci koriste slaninu, krofne, ostatke mesa i drugu ljudsku hranu kao mamac za privlačenje medveda.
Arheolozi u Peruu otkrili mumificiranog psa bez dlake starog 1.200 godina
25.10.2026.•
0
Arheolozi su u Peruu pronašli izuzetno dobro očuvane ostatke pasa bez dlake, stare više od 1.200 godina.
Policijski psi pobegli iz kuće trenera u Britaniji i ujeli ljude na ulici
25.10.2026.•
0
Dve osobe su povređene nakon što su policijski psi pobegli sa imanja svog trenera u Lesterširu, u Velikoj Britaniji, a policijske snage su potvrdile da je istraga u toku.
VIDEO: Više od 50 mladunaca sibirskog tigra rođeno u najvećem centru za uzgoj na svetu
25.10.2026.•
0
Više od 50 mladunaca sibirskog tigra došlo je na svet od početka prolećne sezone parenja u Centru za uzgoj mačaka Hengdaohezi u severoistočnoj kineskoj provinciji Hejlongđang.
Medonosne pčele maltretiraju druge oprašivače i otimaju im hranu
25.10.2026.•
0
Medonosne pčele često koriste agresiju kako bi oterale druge insekte sa cvetova i obezbedile sebi pristup hrani, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika.
Komentari 1
Nosh
Postoji dosta zanimljivih članaka,pa ako nekog zanima,neka potraži.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar