Naučnik tvrdi da riblja koža ne samo da odbija svetlost već bi mogla i da je "oseća"

Koža pojedinih riba možda ne služi samo za odbijanje svetlosti, već bi mogla i da je registruje, pokazuje novo istraživanje koje za sada još nije prošlo stručnu recenziju.
Naučnik tvrdi da riblja koža ne samo da odbija svetlost već bi mogla i da je "oseća"
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Autor studije, interdisciplinarni inženjer Masakazu Ivasaka sa Univerziteta u Hirošimi, godinama proučava način na koji se svetlost ponaša na površini tela riba. U novom radu navodi da je otkrio specijalizovane pore u koži koje reaguju na svetlost, a ne samo da je reflektuju.
 
Istraživanje je sprovedeno na vrsti Hypoatherina tsurugae, maloj morskoj ribi koja živi u plitkim vodama oko Japana i Južne Koreje.
U njihovoj koži nalaze se posebne ćelije, iridofori, ispunjene kristalima gvanina. Za razliku od ljudske kože, koja boju dobija pomoću pigmenta melanina, ovi kristali stvaraju boje zahvaljujući svojoj strukturi i načinu na koji odbijaju svetlost različitih talasnih dužina, piše ScienceAlert.
 
U ranijim istraživanjima Ivasaka je primetio da pojedine tačke na krljuštima ovih riba brzo i ritmično menjaju način na koji odbijaju svetlost, nezavisno od pokreta tela. Te promene opisao je kao tri stanja - "svetlo", "svetlucavo" i "tamno".
Kako bi proverio da li na njih utiče osvetljenje, naučnik je ispitao 22 ribe u laboratorijskom akvarijumu, izlažući ih beloj, plavoj, zelenoj i crvenoj LED svetlosti, kao i plavim i zelenim laserima.
 
Kada je direktno belo svetlo ugašeno, iridofori su gotovo odmah prelazili u "tamno" stanje, slično načinu na koji se ljudske zenice prilagođavaju promenama osvetljenja. Nakon toga su se brzo vraćali u prvobitno stanje.
 
Ivasaka je utvrdio da su ove ćelije najosetljivije na plavu svetlost. Posle prestanka osvetljavanja, vraćale su se u svetlucavo stanje za oko deset sekundi.
Prema njegovom mišljenju, brzina i mogućnost ponavljanja ovih promena ukazuju na to da u procesu možda učestvuju nervni sistem ili proteini osetljivi na svetlost, poput opsina, koji imaju ključnu ulogu u ljudskom vidu.
 
Ipak, naučnik naglašava da se molekularni mehanizmi iza ove pojave tek moraju istražiti.
 
Važno je napomenuti da rad još nije prošao stručnu recenziju niti je objavljen u naučnom časopisu, pa rezultate treba tumačiti sa dozom opreza dok ih ne potvrde dodatna istraživanja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

ribe

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Praistorijski ljudi su ciljano lovili ženke mamuta

Analizom genetskih podataka iz kostiju pronađenih na 11 arheoloških nalazišta u Poljskoj, Austriji, Češkoj, Nemačkoj i Rusiji, naučnici su otkrili da su praistorijski ljudi ciljano lovili ženke vunastih mamuta.

Farmera u Indoneziji pojeo piton

Četrdesetogodišnji poljoprivrednik pronađen je mrtav u utrobi džinovskog pitona nakon što je nestao vraćajući se kući u provinciji Severni Maluku u Indoneziji, saopštila je policija.

Koliko je psima zaista vruće?

Činjenica je da, kada temperatura pređe 30 stepeni celzijusa, ljudima postaje neprijatno, ali za pojedine pse ta ista temperatura prelazi neprijatnost i može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.

Naučnici otvorili OnlyFans nalog mrmotima

Tim naučnika sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA) počeo je da objavljuje sadržaj na platformi OnlyFans kako bi prikupio novac za istraživanje, nakon velikih smanjenja federalnog finansiranja nauke u SAD.