Kolonije mrava pulsiraju poput fizičkog sistema, a naučnici počinju da shvataju šta ih pokreće
Mravinjak može da izgleda kao gomila sićušnih tela koja se kreću nezavisno, ali s vremena na vreme veliki deo kolonije gotovo istovremeno kreće u akciju.
Foto: Pixabay
Ovi iznenadni "naleti aktivnosti" praćeni su periodima relativnog mirovanja. Naučnici ih posmatraju već decenijama, ali još nije potpuno jasno kako toliko mrava uspeva da se sinhronizuje bez vođe.
Novi matematički model, opisan u studiji objavljenoj u časopisu "PRX Life", ukazuje na to da kolonija postaje sinhronizovana kada dostigne kritičnu tačku. Pre toga mravi se kreću nezavisno, ali kada se prag pređe, samo jedan mrav može da pokrene talas aktivnosti kroz čitav mravinjak.
"Sinhronizacija ne zavisi ni od jedne određene jedinke; bilo koji mrav može da bude prvi koji će se pokrenuti", kaže biolog sa Tehnološkog instituta Nju Džersija Sajmon Garnije, prenosi ScienceAlert.
Model su razvili Garnije, mašinski inženjer sa Univerziteta u Njujorku Majkl Napoli i inženjer urbanih sistema Mauricio Porfiri.
Kolonije sadrže iznenađujuće veliki broj neaktivnih radnika, ali susret sa mravom koji se kreće može da podstakne neaktivnog mrava da i sam počne da se kreće. Novi model zato, za razliku od prethodnih, uzima u obzir fizičke susrete neophodne za širenje aktivnosti.
U modelu mravi prelaze između tri stanja: aktivnog, neaktivnog i refraktornog. Aktivni mravi se kreću i mogu da pokrenu druge, neaktivni miruju ali mogu biti aktivirani, dok su refraktorni privremeno nesposobni da ponovo reaguju, čime se sprečava da naleti traju beskonačno.
Simulacije su pokazale da aktivnost zamire ako se mravi kreću presporo ili se suviše retko susreću. Međutim, kada brzina, gustina kolonije ili domet interakcije pređu kritični prag, susreti postaju dovoljno česti da se aktivnost jednog mrava proširi kroz čitavu koloniju.
Napoli ovaj efekat poredi sa fizičkim faznim prelazom, poput zamrzavanja vode. Ipak, model ne može da predvidi tačno kada će mirna kolonija krenuti u akciju, već samo da li se nalazi u stanju koje omogućava pojavu sinhronizovanih naleta.
Ranija istraživanja pokazala su da kolonije mrava mogu da se ponašaju poput neuronskih mreža prilikom donošenja kolektivnih odluka i da na pretnje reaguju kao "superorganizam".
Prema novom modelu, ključ je u tome što se aktivnost kroz međusobne susrete mrava širi mnogo brže nego što kolonija prolazi kroz ciklus aktivnosti i odmora. Tako pokret jednog mrava može brzo da se prenese sa jedinke na jedinku bez ikakvog vođe.
Rezultati simulacija uglavnom su u skladu sa ranijim posmatranjima, ali nova studija je matematička, a ne eksperimentalna. Istraživači zato trenutno sprovode eksperimente sa živim mravima kako bi proverili model.
Posebno ih zanima koliko se stvarne kolonije približavaju kritičnom pragu i da li im naleti aktivnosti omogućavaju da izuzetno brzo prenose informacije kroz mravinjak.
Ranija istraživanja ponudila su različita objašnjenja mogućih prednosti ovakvog ponašanja. Jedna studija ukazala je da sinhronizovano kretanje može da olakša prolazak kroz prenatrpane mravinjake, dok je druga pokazala da periodi zajedničke neaktivnosti mogu da ometaju prenošenje informacija.
Naleti aktivnosti zato bi mogli da predstavljaju kompromis između kretanja, komunikacije, potrošnje energije i organizacije rada.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Skoro 30 mrtvih ajkula pronađeno duž obale Nju Džersija
16.08.2026.•
0
Skoro 30 mrtvih malih ajkula pronađeno je na plaži u Si Ajl Sitiju u Nju Džersiju.
VIDEO: Babuni u Jemenu sve češće upadaju u domove i bašte i prave štetu
16.08.2026.•
0
Velika grupa babuna napala je selo u okrugu Lavdar u jemenskoj provinciji Abjan, a snimak događaja postao je viralan na društvenim mrežama, dok stanovnici pozivaju vlasti za pomoć, objavila je Al Džazira.
Brodskom sirenom probudio polarnog medveda, pa dobio kaznu
15.08.2026.•
0
Jedna osoba kažnjena je sa 50.000 kruna (oko 4.550 evra) zato što je brodskom sirenom za maglu namerno probudila usnulog polarnog medveda na norveškom arhipelagu Svalbard, saopštio je guverner te teritorije Lars Fauz.
Društvo za zaštitu ptica: Sprečiti upotrebu elektronskih vabilica u lovu na prepelice
14.08.2026.•
0
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da sa početkom sezone lova na prepelice počinje i nezakonito korišćenja elektronskih vabilica i pozvalo nadležne da to spreče.
Svojevrsna foto Nojeva barka: Napravio arhivu fotografija 18.000 životinjskih vrsta
11.08.2026.•
0
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Jeleni godišnje ispuste milione tona metana u atmosferu
11.08.2026.•
5
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
VIDEO Buba koja "čuje" požar: Neobični insekt leti pravo ka vatri i pomaže šumama da se oporave
11.08.2026.•
0
Dok većina životinja beži od šumskih požara, jedna neobična vrsta bube radi upravo suprotno.
Genetski modifikovani psi mogli bi biti rešenje za one koji su alergični
11.08.2026.•
1
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Na Svalbardu pronađeno 13 mrtvih irvasa, naučnici ne znaju šta ih je ubilo
09.08.2026.•
1
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu
09.08.2026.•
0
Planovi za izgradnju prve komercijalne farme hobotnica na svetu u Španiji su odbačeni.
Ženka delfina naučila celu grupu da prevare naučnike da bi dobili više ribe
09.08.2026.•
4
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
VIDEO: Svaka glava dvoglavog gekona jede zasebno, a svaka ima i ime - Sajmon i Garfankel
09.08.2026.•
0
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Mačke, kondomi i registarske tablice: Ajkule koje će pojesti gotovo sve
09.08.2026.•
0
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
Poljoprivrednici u Keniji poriču da su otrovali 16 slonova koji su im jeli paradajz
09.08.2026.•
0
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska zabranjuje divlje životinje u cirkusu
09.08.2026.•
1
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
VIDEO: Milioni skakavaca prekrili nebo u Rusiji
09.08.2026.•
0
Prizori koji izazivaju jezu zabeleženi su u oblasti Kizljar u Dagestanu, na jugu Rusije, gde su milioni skakavaca bukvalno prekrili nebo.
VIDEO: Divlja svinja zalutala u metro stanicu u Budimpešti
08.08.2026.•
1
U metro stanici na Trgu Lajoša Košuta u Budimpešti tokom subotnjeg prepodneva odigravala se scena koju mađarski mediji ocenjuju kao dosad neviđenu u glavnom gradu.
Imate li mačku? Danas je njihov "praznik"
08.08.2026.•
6
Međunarodni dan mačaka obeležava se 8. avgusta, a cilj ovog dana je da se skrene pažnja na dobrobit mačaka, odgovorno vlasništvo i važnost brige o životinjama.
Pacovi iz Belgije otkrivaju mine, tuberkulozu i preživele posle zemljotresa
07.08.2026.•
0
Belgijska nevladina organizacija APOPO saopštila je da već više od 25 godina obučava pacove koji širom sveta pomažu u otkrivanju nagaznih mina i dijagnostikovanju tuberkuloze.
Požari u Francuskoj 17 godina nakon nestanka spojili vlasnicu i njenog mačka
06.08.2026.•
1
U akcijama spasavanja životinja pogođenih velikim požarima u francuskom departmanu Žironda, volonteri su pronašli mačka Mocarta, starog 18 godina, koji je nestao još 2009. godine u Bordou.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar