Lepe vesti: Vakcine za karcinom i srčane bolesti očekuju se do 2030. godine, procenjuje Moderna
Vakcine protiv karcinoma i srčanih bolesti mogle bi da budu spremne do kraja decenije, procenjuje izvršni direktor Moderne Pol Barton.
Dr Pol Barton rekao je da je napredak postignut u oblasti mRNK tehnologije koja se koristi za pravljenje vakcina protiv kovida u ovoj kompaniji.
On predviđa da će do 2030. postojati vakcine za "sve vrste" neizlečivih stanja, spasavajući "stotine hiljada, ako ne i milione života".
Rane studije su već pokazale "obećavajuće rezultate", dodao je on.
"Imaćemo tu vakcinu i ona će biti veoma efikasna, i spasiće stotine hiljada, ako ne i milione života", rekao je dr Pol Barton, izvršni direktor proizvođača vakcine za The Guardian, prenosi Daily Mail.
Doktor je dodao da "misli da će moći da ponude personalizovane vakcine protiv više različitih tipova tumora za ljude širom sveta".
"Ako ste ikada pomislili da je mRNK samo za zarazne bolesti ili samo za kovid, sada postoji dokaz da to apsolutno nije slučaj. Može da se primeni na sve vrste bolesti: karcinom, zarazne bolesti, kardiovaskularne bolesti, autoimune bolesti, ali i retke bolesti. Imamo studije u svim tim oblastima i sve su pokazale obećavajuće rezultate", rekao je dr Barton.
Doktor nije rekao kako će vakcine funkcionisati, ali su prethodne studije pokazale da mRNK može da se koristi u borbi protiv kancera.
MRNK vakcine rade tako što nalažu ćelijama da proizvode protein koji pokreće imuni odgovor protiv specifičnog patogena, kao što je kovid.
Naučnici kažu da se ova uputstva takođe mogu prilagoditi kako bi ćelije mogle da proizvode antigene sa površine ćelija kancera, upozoravajući imuni sistem na ćelije karcinoma i izazivajući napad.
Da bi nekoga vakcinisali protiv kancera, lekari bi prvo morali da uzmu biopsiju tumora te osobe.
Zatim bi identifikovali antigen na ćelijama kancera i kodirali mRNK vakcinu da bi pokrenuli ćelije da naprave isti antigen.
Vakcina bi se zatim davala pacijentu, pokrećući njihove ćelije da naprave antigen i izazivajući imuni odgovor na njega.
Imunološke ćelije bi tada bile obučene da unište sve ćelije kancera koje ostanu u telu i da "love" sve ćelije kancera koje se vrate.
Lekari kažu da bi mRNK vakcine mogle da se podese za svakog pacijenta kako bi uzele u obzir različite tipove kancera i razlike među pacijentima. Ali ovo će se verovatno pokazati skupim načinom.
Ispitivanja mRNK vakcina protiv kancera već su u toku u Velikoj Britaniji i SAD, a rezultati se očekuju u narednim mesecima.
Oni uključuju Moderninu vakcinu protiv kancera, kojoj je Uprava za hranu i lekove (FDA) u februaru dodelila status "probojne terapije", što je otvorilo put za brzo odobrenje.
Vakcina, koja se daje zajedno sa lekom za imunoterapiju koji je napravio Merk, koristila bi se za lečenje pacijenata koji se oporavljaju od uznapredovalog melanoma i koji su najviše izloženi riziku od povratka tumora.
Modernina mRNK vakcina protiv kancera smanjuje rizik od tumora
Vakcina, u kombinaciji sa imunoterapijskim lekom, smanjila je šansu za recidiv za 44 odsto.
Ispitivanje druge faze pokazalo je da je kombinacija smanjila rizik od recidiva ili smrti nakon operacije za 44 odsto u poređenju sa samim imunoterapijskim lekom.
Istraživanja o vakcinama protiv srčanih bolesti su u ranoj fazi ispitivanja
One mogu da deluju ciljajući na proteine koji prouzrokuju visok nivo holesterola u krvi, povećavajući rizik od srčanih oboljenja.
Drugi ukazuju na to da bi se takođe mogle koristiti za podsticanje proizvodnje specifičnih proteina uključenih u "popravku" srca i njegove funkcije.
U studiji objavljenoj prošle godine, naučnici sa Univerziteta u Pensilvaniji koristili su mRNK da rekonstruišu ćelije kod miševa kako bi uklonili fibrozu.
Vakcinama bi se takođe mogla koristiti za lečenje autoimunih bolesti, zbog kojih telo greškom napada zdrave ćelije, kao u slučajevima multiple skleroze (MS).
Kod MS, imune ćelije počinju da napadaju mijelinski omotač koji štiti nervne ćelije izazivajući simptome uključujući grčeve mišića, bol i ograničenu pokretljivost.
Moderna je već pomerila granice mRNK vakcina protiv bolesti, osmišljavajući takvu vakcinu koja bi mogla da podstakne imuni sistem da se bori protiv RSV-a, koji je takođe dobio status "probojne terapije" od strane FDA.
Rezultati su pokazali da je bio 83 odsto efikasan u prevenciji najmanje dva simptoma, kao što su kašalj i groznica, kod odraslih starijih od 60 godina.
Poređenja radi, godišnja vakcinacija protiv gripa smanjuje rizik od bolesti za između 40 i 60 odsto prema procenama.
Fajzer je takođe počeo da regrutuje za kasna klinička ispitivanja vakcine protiv gripa zasnovane na mRNK tehnologiji i razvija lekove protiv drugih bolesti poput šindre.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
SZO ne preporučuje lekove protiv gojaznosti deci mlađoj od 10 godina
08.10.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje deci mlađoj od 10 godina lekove protiv gojaznosti, uključujući GLP-1 injekcije poput Mounjara i Wegovyja, navodi se u novim globalnim smernicama.
EP podržao inicijativu da se sindrom sagorevanja svrsta u profesionalna oboljenja
07.10.2026.•
0
Evropski parlament podržao je poziv da se sindrom sagorevanja na poslu i druga psihosocijalna oboljenja priznaju kao profesionalne bolesti širom Evropske unije.
Iscrpljeni, a ne znate zašto? Burnout se ne pojavljuje preko noći
07.10.2026.•
0
Kada se stres, obaveze i pritisak gomilaju, a vremena za odmor nema dovoljno, iscrpljenost može početi da utiče na zdravlje i svakodnevni život.
Rak kod mladih sve češća pojava, stručnjaci upozoravaju na životne navike
06.10.2026.•
2
Prema analizi Svetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), broj slučajeva sedam vrsta raka među osobama mlađim od 50 godina značajno je porastao u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Holandiji.
Smanjen obuhvat vakcinacijom: Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u delu države Njujork
06.10.2026.•
3
SAD prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
05.10.2026.•
1
Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
05.10.2026.•
0
Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Utvrđeno koliko integralnih žitarica dnevno treba jesti za smanjenje rizika od srčanih bolesti
05.10.2026.•
0
Integralne žitarice važan su deo zdrave ishrane, a velika nova analiza pokazuje koliko bi ih trebalo jesti kako bi se ostvarile koristi za zdravlje srca.
Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
05.10.2026.•
0
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Mizofonija se prenosi genetski - naučnici pokušavaju da utvrde zašto
05.10.2026.•
0
Mizofonija je stanje zbog kog uobičajeni svakodnevni zvuci, poput žvakanja ili šmrkanja, izazivaju snažnu i negativnu reakciju u mozgu.
Otkrivena prednost kafe bez kofeina u odnosu na onu sa kofeinom
05.10.2026.•
0
Kafa bez kofeina možda ne pruža isti osećaj razbuđivanja, ali bi mogla da ima prednost za mozak koju kafa sa kofeinom nema.
Miris pupka mogao bi da ukaže na Parkinsonovu bolest i kognitivni pad
05.10.2026.•
0
Pupak je prirodno mesto na kojem se skupljaju mrtve ćelije kože, sebum, znoj i bakterije, a njihov spoj stvara karakterističan miris.
Kada zapravo počinju "srednje godine"?
05.10.2026.•
0
Na koje godine pomislite kada čujete izraz "srednje godine"? Stručnjaci kažu da ovaj period počinje ranije i traje duže nego što mnogi pretpostavljaju.
Ovo su najčešće greške prilikom merenja krvnog pritiska
05.10.2026.•
1
Jednostavne greške prilikom merenja krvnog pritiska mogu da dovedu do znatno viših rezultata, pa čak i do pogrešne dijagnoze hipertenzije, upozoravaju stručnjaci.
Francuska uvodi porez na šećer kako bi smanjila gojaznost
05.10.2026.•
0
Francuska vlada planira da uvede novi porez na proizvode sa visokim sadržajem šećera u okviru budžeta za 2027. godinu, s ciljem borbe protiv gojaznosti.
Jedenje u samoći ili društvu može da promeni način na koji vaše telo metaboliše glukozu
05.10.2026.•
0
Jedenje u samoći moglo bi da promeni način na koji telo obrađuje obrok.
Za zdravlje srca važan je izbor mesa: Evo koje je najbolje jesti i u kojim uslovima
04.10.2026.•
1
Meso je čest izvor proteina, gvožđa i vitamina B12, ali nemaju sve vrste jednaku nutritivnu vrednost.
Voće za bolji san: Pomaže pri poremećaju spavanja
04.10.2026.•
0
Ako uveče dugo ne možete da zaspite, budite se tokom noći ili vam je ritam spavanja poremećen, možda ćete prvo pomisliti na melatonin.
VIDEO "AbortOmat" u Varšavi: Aktivisti otvorili roze paketomat za pilule za abortus
04.10.2026.•
0
Poljski aktivisti pokrenuli su paketomat koji omogućava ženama da dođu do pilula za abortus kako bi zaobišli gotovo potpunu zabranu prekida trudnoće u zemlji, prenosi danas Gardijan.
Nova studija: Šećer uz antibiotike može narušiti crevni mikrobiom
02.10.2026.•
0
Ishrana bogata šećerom tokom antibiotske terapije može dodatno narušiti crevni mikrobiom i podstaći razmnožavanje potencijalno opasnih bakterija, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature, prenosi CNN.
Strah od zubara nije samo strah od bola: Evo zbog čega mnogi izbegavaju pregled
02.10.2026.•
0
Neki se plaše bola, drugi igle ili zvuka instrumenata, a treći strahuju od toga šta će stomatolog pronaći. Razlozi su različiti, ali jedno je zajedničko - pregled se odlaže, a strah raste.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar