Prvi i (za sada) jedini na svetu: Trinaestogodišnjak izlečen od smrtonosnog karcinoma mozga
Kada je Lukasu sa šest godina dijagnostikovan redak tip tumora na mozgu, nije bilo sumnje u prognozu.
Francuski doktor Žak Gril i danas emotivno reaguje kada se seti da je morao da kaže Lukasovim roditeljima da im sin neće preživeti. Lukas sada ima 13 godina i od tumora nema ni traga, prenosi N1 časopis Science alert.
Belgijski dečak je prvo dete na svetu koje je izlečeno od glioma moždanog stabla, posebno agresivnog karcinoma, tvrde istraživači koji su ga lečili.
"Lukas je pobedio sve da bi preživeo", rekao je dr Gril, šef programa za tumore na mozgu u centru za karcinom Gustav Rusi u Parizu.
Tumor, koji ima puno ime difuzni intrinzični pontinski gliom (DIPG), dijagnostikuje se svake godine kod oko 300 dece u Sjedinjenim Američkim Državama, a do 100 u Francuskoj.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv karcinoma kod dece, medicinska zajednica je pohvalila napredak koji znači da 85 odsto dece sada preživi više od pet godina nakon što im je dijagnostikovan karcinom.
Međutim, izgledi za decu sa DIPG tumorom ostaju loši - većina ne živi ni godinu dana nakon dijagnoze. Nedavna studija je pokazala da je samo 10 odsto živelo još dve godine.
Radioterapija ponekad može da uspori napredovanje agresivnog tumora, ali nijedan lek se nije pokazao efikasnim protiv njega.
Nijedan slučaj nije kao Lukasov
Lukas i njegova porodica otputovali su iz Belgije u Francusku kako bi on postao jedan od prvih pacijenata koji se pridružio ispitivanju BIOMEDE koje testira potencijalne nove lekove za DIPG.
Od početka, Lukas je snažno reagovao na lek protiv kancera everolimus , koji mu je nasumično dodeljen.
"Tokom serije MR skeniranja, gledao sam kako tumor potpuno nestaje", rekao je dr Gril za AFP.
Ali lekar se nije usuđivao da prekine režim lečenja, bar do pre godinu i po dana, kada je Lukas otkrio da ionako više ne uzima lekove.
"Ne znam ni za jedan drugi slučaj poput njega na svetu", rekao je dr Gril.
Zašto se Lukas tako potpuno oporavio i kako bi njegov slučaj mogao da pomocgne drugoj deci poput njega u budućnosti, ostaje da se vidi.
Sedmoro druge dece u ispitivanju preživelo je godinama nakon dijagnoze, ali je samo Lukasov tumor potpuno nestao.
Razlog zašto su ova deca reagovala na lekove, dok druga nisu, verovatno su bile "biološke specifičnosti" njihovih pojedinačnih tumora, rekao je dr Gril.
"Lukasov tumor je imao izuzetno retku mutaciju za koju verujemo da je njegove ćelije učinile daleko osetljivijim na lek", dodao je on.
Istraživači proučavaju genetske abnormalnosti tumora pacijenata, kao i stvaranje tumorskih "organoida", koji su mase ćelija proizvedenih u laboratoriji.
"Lukasov slučaj pruža pravu nadu", rekla je za AFP Mari-En Debili, istraživač koja nadgleda rad u laboratoriji, i dodala da pokušavaju da "in vitro" reprodukuju razlike koje su identifikovali u Lukasovim ćelijama.
Tim želi da reprodukuje njegove genetske razlike u organoidima da bi video da li se tumor može uništiti tako efikasno kao što je to bio slučaj kod Lukasa.
Ako to uspe, "sledeći korak će biti pronalaženje leka koji ima isti efekat na ćelije tumora kao i ove ćelijske promene", rekla je Debili.
"U proseku, potrebno je 10 do 15 godina da da od ovog traga koji imamo dođemo do leka, to je dugotrajan proces", rekao je dr Gril.
Dejvid Zigler, pedijatar onkolog u Sidnejskoj dečijoj bolnici u Australiji, rekao je da se situacija za DIPG dramatično promenio tokom poslednje decenije.
"Proboji u laboratoriji, povećano finansiranje i ispitivanja kao što je BIOMEDE čine me uverenim da ćemo uskoro otkriti da smo u stanju da izlečimo neke pacijente", rekao je Zigler za AFP, prenosi Science alert.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Toksin koji proizvodi ešerihija koli glavni faktor porasta raka creva
22.11.2026.•
0
Bakterijski toksin koji proizvodi bakterija ešerihija koli glavni je faktor kojem se pripisuje porast broja slučajeva raka creva kod osoba mlađih od 50 godina.
Kardiolog otkriva koliko puta dnevno treba meriti krvni pritisak kod kuće
22.11.2026.•
0
Krvni pritisak nije stalna vrednost, već se menja tokom dana pod uticajem stresa, kofeina, fizičke aktivnosti, sna, pa čak i boravka u lekarskoj ordinaciji.
Zašto je ljudska kičma u obliku slova S?
22.11.2026.•
0
Ako posmatrate ljudski skelet sa strane, primetićete da kičma nije prava. Ona se savija unapred u predelu vrata, unazad u gornjem delu leđa, a zatim ponovo unapred u donjem delu leđa.
Naučnici našli način da pojačaju prirodni sistem čišćenja mozga tokom spavanja
22.11.2026.•
1
Naučnici su otkrili način da pojačaju protok cerebrospinalne tečnosti kroz mozak tokom spavanja, koristeći kratke zvučne signale koji se puštaju u precizno određenim trenucima.
Naučnici razvili "pametan" zubni konac koji prati šećer u krvi i zdravlje desni
22.11.2026.•
0
Naučnici su razvili pametan zubni konac koji bi jednog dana mogao da omogući praćenje nivoa šećera u krvi, mokraćne kiseline i zdravlja desni, bez potrebe za vađenjem krvi.
Četiri jednostavna testa koja mogu da otkriju koliko je vaš mozak zaista star
22.11.2026.•
0
Broj godina koje imamo ne mora uvek da odgovara biološkoj starosti našeg organizma. Neki ljudi stare brže, a drugi sporije, što se može odraziti i na zdravlje mozga.
Za zdravlje srca važnije je kada spavate nego koliko dugo
22.11.2026.•
0
Redovan raspored spavanja mogao bi da bude važniji za zdravlje srca od ukupnog broja sati provedenih u krevetu, pokazuje novo istraživanje.
Veći trbušni mišići ne znače i manji rizik od bolova u leđima
22.11.2026.•
2
Izraženi trbušni mišići nisu garancija da nećete imati bolove u leđima.
Delić: Neko mora da snosi odgovornost zbog smanjenog obuhvata vakcinacije u Srbiji
21.11.2026.•
3
Član Predsedništva Srbija centra (Srce) Dragan Delić kaže, povodom proglašenja epidemije malih boginja u Boru i početka vanredne imunizacije, da neko snosi odgovornost za to što je smanjen obuhvat vakcinacijom u Srbiji.
Kada antibiotici prestanu da deluju i obične infekcije mogu biti smrtonosne
21.11.2026.•
1
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na sve veći problem otpornosti bakterija na antibiotike, zbog kojeg bi u narednih 25 godina moglo da umre čak 39 miliona ljudi.
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar