Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Iako se takvo ponašanje možda čini nelogičnim, nauka pokazuje da ono ima jasna fiziološka i psihološka objašnjenja povezana s načinom na koji ljudski mozak reguliše osećaj sigurnosti, telesnu temperaturu i početak sna.
Jedan od ključnih razloga leži u tome što pokrivač ne služi samo za grejanje, nego i za stabilizaciju mikrookoline oko tela. Kada se pokrijemo, stvara se sloj vazduha koji se sporije menja od okolnog vazduha u sobi. Taj efekat deluje kao tampon zona koja smanjuje nagle promene temperature kože i pomaže telu da održi stabilniji osećaj topline tokom noći. Upravo ta stabilnost može olakšati uspavljivanje i održavanje sna.
Biološki sat i telesna temperatura
Važnu ulogu ima i cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat koji upravlja ciklusima spavanja i budnosti, kao i promenama telesne temperature tokom 24 sata. Tokom večeri i noći telesna temperatura prirodno blago pada, što je jedan od signala mozgu da je vreme za spavanje. Međutim, ako je okolina pretopla ili prehladna, taj proces se može poremetiti, pa telo traži dodatne načine da postigne osećaj "neutralne zone" u kojoj može lakše da zaspi, piše Index.hr.
Psihološka komponenta i osećaj sigurnosti
Osim fiziološkog aspekta, tu je i snažna psihološka komponenta. Istraživanja pokazuju da osećaj blagog pritiska ili "omatanja" tela može povećati osećaj smirenosti i sigurnosti, što je posebno izraženo kod osoba sklonih anksioznosti. Taj efekat često se povezuje s takozvanim dubokim pritiskom, koji kod nekih ljudi može podstaći opuštanje i smanjenje napetosti, čime se olakšava prelaz u san.
Sličan efekat može se povezati i s navikama iz ranog razvoja. Mozak kroz ponavljanje povezuje određene obrasce s osećajem sigurnosti, a pokrivanje tokom spavanja često postaje takav uslovljeni signal. Zbog toga se kod mnogih ljudi pokrivač ne doživljava samo kao zaštita od hladnoće, nego kao deo rutine koji mozgu "javlja" da je vreme za odmor.
Individualne razlike među spavačima
Važno je naglasiti da osećaj topline ili hladnoće tokom spavanja varira od osobe do osobe. Na njega utiču individualne razlike u metabolizmu, hormonima, cirkadijalnom ritmu i načinu na koji telo reguliše temperaturu. Upravo zato postoje takozvani "topli" i "hladni" tipovi spavača, kod kojih se potrebe za pokrivanjem značajno razlikuju.
Nauka takođe pokazuje da stabilan ritam spavanja i budnosti, kao i usklađenost s prirodnim promenama svetla i tame, igraju važnu ulogu u kvalitetu sna. Kada je taj ritam poremećen, telo teže ulazi u duboke faze sna, a potreba za dodatnim osećajem stabilnosti i "zatvorenog prostora" može postati izraženija.
Drugim rečima, potreba da se pokrijete čak i po vrućini nije znak "loše navike", nego kombinacija termoregulacije, neuroloških mehanizama i naučenog osećaja sigurnosti koji zajedno pomažu telu da lakše pređe u stanje sna.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
0
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
4
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Komentari 2
Liqudator
Alj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar