Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Foto: Pixabay
Iako se takvo ponašanje možda čini nelogičnim, nauka pokazuje da ono ima jasna fiziološka i psihološka objašnjenja povezana s načinom na koji ljudski mozak reguliše osećaj sigurnosti, telesnu temperaturu i početak sna.
Jedan od ključnih razloga leži u tome što pokrivač ne služi samo za grejanje, nego i za stabilizaciju mikrookoline oko tela. Kada se pokrijemo, stvara se sloj vazduha koji se sporije menja od okolnog vazduha u sobi. Taj efekat deluje kao tampon zona koja smanjuje nagle promene temperature kože i pomaže telu da održi stabilniji osećaj topline tokom noći. Upravo ta stabilnost može olakšati uspavljivanje i održavanje sna.
Biološki sat i telesna temperatura
Važnu ulogu ima i cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat koji upravlja ciklusima spavanja i budnosti, kao i promenama telesne temperature tokom 24 sata. Tokom večeri i noći telesna temperatura prirodno blago pada, što je jedan od signala mozgu da je vreme za spavanje. Međutim, ako je okolina pretopla ili prehladna, taj proces se može poremetiti, pa telo traži dodatne načine da postigne osećaj "neutralne zone" u kojoj može lakše da zaspi, piše Index.hr.
Psihološka komponenta i osećaj sigurnosti
Osim fiziološkog aspekta, tu je i snažna psihološka komponenta. Istraživanja pokazuju da osećaj blagog pritiska ili "omatanja" tela može povećati osećaj smirenosti i sigurnosti, što je posebno izraženo kod osoba sklonih anksioznosti. Taj efekat često se povezuje s takozvanim dubokim pritiskom, koji kod nekih ljudi može podstaći opuštanje i smanjenje napetosti, čime se olakšava prelaz u san.
Sličan efekat može se povezati i s navikama iz ranog razvoja. Mozak kroz ponavljanje povezuje određene obrasce s osećajem sigurnosti, a pokrivanje tokom spavanja često postaje takav uslovljeni signal. Zbog toga se kod mnogih ljudi pokrivač ne doživljava samo kao zaštita od hladnoće, nego kao deo rutine koji mozgu "javlja" da je vreme za odmor.
Individualne razlike među spavačima
Važno je naglasiti da osećaj topline ili hladnoće tokom spavanja varira od osobe do osobe. Na njega utiču individualne razlike u metabolizmu, hormonima, cirkadijalnom ritmu i načinu na koji telo reguliše temperaturu. Upravo zato postoje takozvani "topli" i "hladni" tipovi spavača, kod kojih se potrebe za pokrivanjem značajno razlikuju.
Nauka takođe pokazuje da stabilan ritam spavanja i budnosti, kao i usklađenost s prirodnim promenama svetla i tame, igraju važnu ulogu u kvalitetu sna. Kada je taj ritam poremećen, telo teže ulazi u duboke faze sna, a potreba za dodatnim osećajem stabilnosti i "zatvorenog prostora" može postati izraženija.
Drugim rečima, potreba da se pokrijete čak i po vrućini nije znak "loše navike", nego kombinacija termoregulacije, neuroloških mehanizama i naučenog osećaja sigurnosti koji zajedno pomažu telu da lakše pređe u stanje sna.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Komentari 1
Alj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar