Novčanica s likom Tita dugo imala jednu zanimljivu grešku

Jugoslovenski dinar bila je valuta koja je počela da se koristi u Kraljevini SHS od 1920, a potom se koristila u Kraljevini Jugoslaviji, Socijalističkoj Jugoslaviji, pa u Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Imena države su se menjala, ali ne i dinar, koji je stekao kultni status te je "jugoslovenski" prestao  da bude kad ga je Srbija zamenila srpskim dinarom, a Crna Gora evrom - godinama nakon što se nekadašnja Jugoslavija raspala.

Početkom osamdesetih doneta je odluka da se postojeća serija novca zameni novom, modernijom. U novoj seriji, svaka pojedinačna novčanica je trebalo da predstavlja jednu od jugoslovenskih republika, na licu bi imala jednu istorijsku ličnost iz te republike, a na naličju motiv iz te republike. Najmanja novčanica od 10 dinara predstavljala bi najmanju republiku, Crnu Goru, a najveća postojeća od 1.000 dinara najveću republiku, Srbiju, a uvela bi se i nova novčanica od 5.000 dinara koja bi predstavljala Jugoslaviju. Prvo je trebalo da bude izdata najveća novčanica, a zatim bi se postupno zamenjivale novčanice manjih apoena.

Godine 1985. izlazi nova serija novčanica, koja je započeta uvođenjem novčanice od 5.000 dinara s likom preminulog jugoslovenskog predsednika Josipa Broza Tita. Ta do tada najveća izdata i dugo iščekivana novčanica izazvala je pravu buru u javnosti, a ona traje i danas - ne zbog njene vrednosti, već zbog greške koju u početku niko nije primetio.

Naime, uz lik Tita upisana je i godina njegovog rođenja i smrti. Umesto 1892-1980, na novčanici je pisalo 1892-1930. - pa je prema njoj Tito umro 50 godina ranije.

Ono što je zanimljivo, da čak ni nakon uočavanja greške, ta novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao kako je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo četiri odsto s greškom. To znači kako je grešku na sebi nosilo oko 560.000 novčanica, a prema međunarodnim propisima država koja pusti više od jednog promila novčanica s vidljivom greškom, mora da povuče sav novac te serije iz opticaja.

Ipak, pogrešna godina smrti Tita nije jedina greška kod ove novčanice. Službeno uopšte nije spomenut datum kada se pušta u opticaj, a izgled i opis novčanice bili su potpuno različiti od onog što je najavljeno u službenom listu SFRJ, JANI.

Druga novčanica trebalo je da bude u apoenu od 1.000 dinara, s datumom izdavanja 1986, da predstavlja SR Srbiju i na licu ima portret Vuka Stefanovića Karadžića. Sve matrice su bile gotove i novčanica je bila spremna za štampanje, ali nikada nije puštena u opticaj. S obzirom na hiperinflaciju, pojavila se potreba za novčanicama sve većih apoena, a ne sve manjih.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.