Poljoprivreda: Uloženo mnogo novca, rezultati slabi

Dani su Međunarodnog poljoprivrednog sajma, manifestacije koja se u Novom Sadu događa već devedeset i drugi put.
Poljoprivreda: Uloženo mnogo novca, rezultati slabi
Foto: 021.rs

Agrar je, ne baš ubedljivo kao u ranija vremena, ponovo u središtu pažnje, a uvodničari na otvaranju tradicionalne smotre pokušali su, saglasno svečarskom činu, da sa nekoliko osnovnih podataka prilike i domete u poljoprivredi Srbije prikažu lepšim nego što jesu.

Kako razumeti brojke
 
Tako se Maja Gojković, predsednica Vlade Vojvodine, oslonila na podatak da je od 2016. godine, kada su naprednjaci osvojili vlast u regionalnoj skupštini, do ove godine iz pokrajinske kase u poljoprivredu uloženo preko sto milijardi dinara, odnosno više od 100 miliona evra po sezoni. Primetno više nego što se odvajalo u prethodnom periodu, kada su u Vojvodini vlast držale demokrate.
Uvek odmereni ministar poljoprivrede Glamočić je našao za potrebno da istakne kako je lane, i pored nepovoljnih vremenskih uslova, vrednost agrarne proizvodnje iznosila 5,2 milijardi evra, od čega je robe u vrednosti 1,4 milijarde plasirano u inostranstvo. Posmatrano u brojkama, u oba slučaja ostvaren je rast spram prethodne sezone.
 
Međutim, to su ipak samo brojevi čija se prava vrednost razume tek kada se stanje u poljoprivredi sagleda mnogo celovitije. A seljaci i poljoprivredna branša se već godinama žale da iz godine u godinu sve teže žive od agrara. Profit odavno gotovo da više niko i ne pominje, cilj je mnogo prizemniji: nekako preživeti dvanaest meseci, do naredne žetve.
Izvoznik postao uvoznik mleka
 
Krah stočarstva ubedljivo odražava situaciju u poljoprivredi. Srpska poljoprivreda je spala na tako niske grane da samo 25 odsto ukupnog agrara otpada na stočarstvo, dok je u razvijenim zemljama udeo ove grane čak 65 do 70 odsto. Time je domet naših paora, ma koliko se trudili, već u startu limitiran.
 
Situacija sa mlekom takođe ukazuje na veoma lošu situaciju u poljoprivredi. Decenijama smo ovaj napitak izvozili i to otprilike polovinu proizvodnje. Sada već godinama beli napitak znatno više uvozimo nego što izvozimo. Zapravo, izvoz postaje sve slabija tačka srpskog agrara, srpske ekonomije u celini.
 
Ministar je ustvrdio da smo lane izvezli oko 23 odsto agroproizvodnje. Međutim, pre dvanaestak godina izvozili smo blizu 30 odsto i nismo bili zadovoljni pošto je dugoročni cilj bio premašiti 45 odsto. Jasno je da smo u poslednjoj deceniji još i pogoršali eksportnu konkurentnost.
 
Subvencije uvećane, proizvodnja umanjena
 
Ne samo da su naši proizvodi preskupi na inostranom tržištu, nego su i strani proizvodi na policama ovdašnjih dućana uočljivo jeftiniji od odgovarajućih proizvoda domaćih agrofirmi. Tako smo u poslednjoj deceniji postali i masovan uvoznik svinjskog mesa, mada smo nekada bili solidni izvoznici. Stočni fond nam je toliko umanjen da bi nam sada bila potrebna bar tri uzgojna ciklusa, dakle tri puta po četiri godine, kako bismo broj stoke obnovili na donedavni nivo.
 
Apsurd je da se krah srpske poljoprivrede događa baš u vreme kada je država povećala razne vrste agrarnih subvencija i uvećala agrarni budžet na ranije nezamislivih 900 miliona evra. Ali, rezultati ulaganja su slabi. Primera radi, nikada subvencije za mleko nisu bile toliko izdašne, a još više za umatičenje krave. Ipak, proizvodnja mleka u Srbiji rapidno opada i osnovni napitak uvozimo sve više.
 
Rast spoljnotrgovinskog deficita
 
Očito je da je ključna slabost skupoća srpskih poljoprivrednih proizvoda. Kontinuirano uvećanje deficita u srpskoj razmeni sa inostranstvom govori nam da nam je proizvodnja preskupa i u drugim delatnostima. Međutim, za visoke cene ovoga puta nisu krivi proizvođači, a nije ni ono što nazivamo agrarnom politikom u užem smislu. Čini se da je razlog skupih domaćih poljoprivrednih artikala ekonomska politika države Srbije. Sasvim precizno, monetarna politika iliti precenjen kurs dinara.
 
Pomoću nacionalne valute merimo vrednost svake druge robe i usluge. Naravno da će nerealno visoka vrednost domaće valute dovesti do toga da i vrednost robe iskazana takvim (precenjenim) dinarom bude previsoka. I to je polazni razlog zašto je u Srbiji proizvodnja, posebno agrarna, skupa. A kada je roba skupa, padaju i izvoz i prodaja na domaćem tržištu. Lek za srpsku poljoprivredu nije samo u agrarnoj politici. Naprotiv, ovoga puta osnovna nevolja je u precenjenoj domaćoj valuti.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Pitam

    20.05.2025 21:30
    A gde da se odrzi poljoprivredni sajam?pola sajma je u gradnji ono malo prostora vise ne lici na taj sajam pre par godina.Bilo je milina otici sa decom da vide od zivotinja pa do raznih strojeva ,sada je to sve bedno,nevredi dati pare za kartu .Zivim preko puta sajma i gledam u taj jad danasnji od sajma,po mome trebalo bi ga izmestiti na drugu lokaciju.
  • Mirko

    20.05.2025 20:55
    Uvoznički lobi..
    Nas ubi..
  • Predrag

    20.05.2025 19:54
    Uvoz nekontrolisan,carine ukinute a hoćete sređeno stanje u poljoprivredi?Dohodak ide strancima i uvoznicima a vlast se čudi da nešto nije u redu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija