
Poljoprivreda: Uloženo mnogo novca, rezultati slabi
Dani su Međunarodnog poljoprivrednog sajma, manifestacije koja se u Novom Sadu događa već devedeset i drugi put.

Foto: 021.rs
Agrar je, ne baš ubedljivo kao u ranija vremena, ponovo u središtu pažnje, a uvodničari na otvaranju tradicionalne smotre pokušali su, saglasno svečarskom činu, da sa nekoliko osnovnih podataka prilike i domete u poljoprivredi Srbije prikažu lepšim nego što jesu.
Kako razumeti brojke
Tako se Maja Gojković, predsednica Vlade Vojvodine, oslonila na podatak da je od 2016. godine, kada su naprednjaci osvojili vlast u regionalnoj skupštini, do ove godine iz pokrajinske kase u poljoprivredu uloženo preko sto milijardi dinara, odnosno više od 100 miliona evra po sezoni. Primetno više nego što se odvajalo u prethodnom periodu, kada su u Vojvodini vlast držale demokrate.
Uvek odmereni ministar poljoprivrede Glamočić je našao za potrebno da istakne kako je lane, i pored nepovoljnih vremenskih uslova, vrednost agrarne proizvodnje iznosila 5,2 milijardi evra, od čega je robe u vrednosti 1,4 milijarde plasirano u inostranstvo. Posmatrano u brojkama, u oba slučaja ostvaren je rast spram prethodne sezone.
Međutim, to su ipak samo brojevi čija se prava vrednost razume tek kada se stanje u poljoprivredi sagleda mnogo celovitije. A seljaci i poljoprivredna branša se već godinama žale da iz godine u godinu sve teže žive od agrara. Profit odavno gotovo da više niko i ne pominje, cilj je mnogo prizemniji: nekako preživeti dvanaest meseci, do naredne žetve.
Izvoznik postao uvoznik mleka
Krah stočarstva ubedljivo odražava situaciju u poljoprivredi. Srpska poljoprivreda je spala na tako niske grane da samo 25 odsto ukupnog agrara otpada na stočarstvo, dok je u razvijenim zemljama udeo ove grane čak 65 do 70 odsto. Time je domet naših paora, ma koliko se trudili, već u startu limitiran.
Situacija sa mlekom takođe ukazuje na veoma lošu situaciju u poljoprivredi. Decenijama smo ovaj napitak izvozili i to otprilike polovinu proizvodnje. Sada već godinama beli napitak znatno više uvozimo nego što izvozimo. Zapravo, izvoz postaje sve slabija tačka srpskog agrara, srpske ekonomije u celini.
Ministar je ustvrdio da smo lane izvezli oko 23 odsto agroproizvodnje. Međutim, pre dvanaestak godina izvozili smo blizu 30 odsto i nismo bili zadovoljni pošto je dugoročni cilj bio premašiti 45 odsto. Jasno je da smo u poslednjoj deceniji još i pogoršali eksportnu konkurentnost.
Subvencije uvećane, proizvodnja umanjena
Ne samo da su naši proizvodi preskupi na inostranom tržištu, nego su i strani proizvodi na policama ovdašnjih dućana uočljivo jeftiniji od odgovarajućih proizvoda domaćih agrofirmi. Tako smo u poslednjoj deceniji postali i masovan uvoznik svinjskog mesa, mada smo nekada bili solidni izvoznici. Stočni fond nam je toliko umanjen da bi nam sada bila potrebna bar tri uzgojna ciklusa, dakle tri puta po četiri godine, kako bismo broj stoke obnovili na donedavni nivo.
Apsurd je da se krah srpske poljoprivrede događa baš u vreme kada je država povećala razne vrste agrarnih subvencija i uvećala agrarni budžet na ranije nezamislivih 900 miliona evra. Ali, rezultati ulaganja su slabi. Primera radi, nikada subvencije za mleko nisu bile toliko izdašne, a još više za umatičenje krave. Ipak, proizvodnja mleka u Srbiji rapidno opada i osnovni napitak uvozimo sve više.
Rast spoljnotrgovinskog deficita
Očito je da je ključna slabost skupoća srpskih poljoprivrednih proizvoda. Kontinuirano uvećanje deficita u srpskoj razmeni sa inostranstvom govori nam da nam je proizvodnja preskupa i u drugim delatnostima. Međutim, za visoke cene ovoga puta nisu krivi proizvođači, a nije ni ono što nazivamo agrarnom politikom u užem smislu. Čini se da je razlog skupih domaćih poljoprivrednih artikala ekonomska politika države Srbije. Sasvim precizno, monetarna politika iliti precenjen kurs dinara.
Pomoću nacionalne valute merimo vrednost svake druge robe i usluge. Naravno da će nerealno visoka vrednost domaće valute dovesti do toga da i vrednost robe iskazana takvim (precenjenim) dinarom bude previsoka. I to je polazni razlog zašto je u Srbiji proizvodnja, posebno agrarna, skupa. A kada je roba skupa, padaju i izvoz i prodaja na domaćem tržištu. Lek za srpsku poljoprivredu nije samo u agrarnoj politici. Naprotiv, ovoga puta osnovna nevolja je u precenjenoj domaćoj valuti.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vučićeve "čudesne mere": "Bože, da l’ iko još može da poveruje?"
23.08.2025.•
26
Kako je najavio, predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstaviće u nedelju "paket novih ekonomskih mera".
Rajaner traži reakciju evropskih institucija zbog štrajka kontrole letenja u Srbiji
23.08.2025.•
5
Najveći evropski lou-kost avio-prevoznik Rajaner saopštio je da je samo u prva dva dana štrajka srpskog Sindikata kontrole letenja odložio 99 letova.
Američke Federalne rezerve najavile mogućnost smanjenja kamate
22.08.2025.•
0
Predsednik Federalnih rezervi (Fed) Džerom Pauel danas je najavio mogućnost snižavanja kamatne stope narednih meseci.
Mask tražio od Zakerberga da mu pomogne da finansira preuzimanje OpenAI
22.08.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask tražio je od izvršnog direktora kompanije Meta Marka Zakerberga da mu pomogne da finansira preuzimanje OpenAI vredno 97,4 milijardi dolara početkom 2025, pokazuju sudski dokumenti.
NIS od SAD traži ponovno odlaganje sankcija
22.08.2025.•
2
Naftna industrija Srbije (NIS) uputila je zvaničan zahtev Odeljenju za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije (OFAC) SAD za ponovno odlaganje sankcija.
Objavljene nove cene goriva
22.08.2025.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti danas u 15 časova.
Nove sankcije SAD za kineske kompanije koje ilegalno trguju sa Teheranom
22.08.2025.•
0
Američki Stejt department uveo je sankcije protiv dve kineske kompanije koje upravljaju terminalom i skladištem za sirovu naftu i naftne derivate.
EU i SAD objavile zajedničku izjavu o transatlantskoj trgovini
21.08.2025.•
0
Evropska unija i SAD su danas objavile zajedničku izjavu u kojoj se obavezuju da će raditi na obnavljanju stabilnosti i predvidljivosti u međusobnoj trgovini i investicijama, u korist preduzeća i građana.
Mali: Marže u najvećim trgovinskim lancima biće do 20 odsto
21.08.2025.•
6
Ministar finansija Siniša Mali je posle sastanka sa predstavnicima trgovinskih lanaca najavio da će marže u najvećim lancima biti ograničene na maksimalnih 20 odsto.
Vučićeve ekonomske mere za pomoć siromašnima: "Još jedna njegova prevara, a i nije nadležan"
21.08.2025.•
31
Nove ekonomske mere, koje je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić kao pomoć siromašnima, biće prevara kao i sve što je do sada radio u ekonomskoj politici, izjavio je ekonomista Božo Drašković.
MMF smatra da struja u Srbiji treba da poskupi jednom godišnje: Postoji li opravdanje za to?
21.08.2025.•
38
Nakon nedavne najave da će cena struje za domaćinstva do kraja septembra poskupeti za sedam odsto, što je, kako su rekli predstavnici države, dogovoreno sa MMF, iz ove finansijske institucije stigla je nova preporuka.
ASNS: Da minimalna zarada od januara bude 750 evra
20.08.2025.•
19
Povodom utvrđivanja nove minimalne cene rada, Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata ukazuje da ponovo nisu adekvatno vrednovani kriterijumi utvrđeni Zakonom o radu.
Prepolovljeni prinosi šećerne repe u Srbiji
19.08.2025.•
3
Prinosi šećerne repe u Srbiji su zbog suše više nego prepolovljeni - koren joj je malo deblji od šargarepe, kažu poljoprivrednici.
Kad realnost demantuje politički performans: Cene koje Vučić obećava već postoje ili su čak i niže
19.08.2025.•
37
Aleksandar Vučić je u subotu na svom Instagram nalogu govorio o novoj borbi države protiv visokih cena i "onih koji ostvaruju velike profite".
Minimalac od 500 evra dovoljan i za 2026. godinu, smatra Unija poslodavaca
18.08.2025.•
104
Povećanje minimalne zarade u Srbiji od 1. oktobra sa 53.592 dinara (457 evra) na 58.630 dinara (500 evra), koje bi važilo do kraja ove godine, dovoljno je i za 2026. godinu.
Kripto edukacija na srpskom - zaostajemo li za svetom?
18.08.2025.•
0
U Srbiji ima ljudi koji su rudarili bitkoin još dok mu je cena bila ispod 100 dolara. Mnogi frilenseri već godinama primaju uplate iz inostranstva upravo u kriptu.
Nedeljama ne radi sistem za overu: Advokat o tome imate li pravo na odštetu
17.08.2025.•
9
Pad pravnog informacionog sistema usled hakerskog napada izazvao je veliku štetu građanima koji u ovoj situaciji već mesec dana ne mogu da overe ugovore.
MMF predlaže da se cene struje u Srbiji "koriguju" jednom godišnje - prvo poskupljenje stiže u oktobru
17.08.2025.•
28
Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Lev Ratnovski izjavio je da za naredni period MMF preporučuje da se cene struje koriguju jednom godišnje, na osnovu kretanja inflacije i troškova u energetskom sektoru.
U većini gradova prosečna zarada nije dovoljna za prosečnu potrošačku korpu
16.08.2025.•
8
Kupovna moć merena odnosom prosečne zarade i potrošačke korpe u maju opala je za 0,2 u odnosu na prethodni mesec.
Toplotni talas, pali klimu
16.08.2025.•
2
Posle snažnog toplotnog talasa krajem juna, Srbija se ovih dana ponovo suočava sa naletom neizdržive jare.
Pregovori o "minimalcu" počinju 18. avgusta: Da li je 600 evra dovoljno za život?
15.08.2025.•
39
Pregovori reprezentativnih sindikata, Vlade Srbije i Unije poslodavaca o minimalnoj zaradi za 2026. godinu počinju u ponedeljak, 18. avgusta.
Komentari 7
dacic
primera ima dosta, eto ovaj iz privrede a i jos jedan poznat fuca
u fudbal se ulaze dosta a nikako da postanemo prvaci sveta ,jer vladar zna zasto a nece da kaze
Poljoprivrednik
Bio on 117 din/ 1 eur ili 200 din/ 1 eur cene repromaterijala, goriva i vestackog djubriva ce uvek biti u skladu sa kursom! (ravnace se po cenama u devizama)
Jedino bi mozda otkupne cene mojih prizvoda bile manje! To zelis Zivane (da placam repromaterijal po svetskim cenama a moje proizvode prodajem po srpskim)?
Kako bi mi to pomoglo?????
determinanta
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar