Teleskop Grin Benk, na zapadu američke države Virdžinije, decenijama je mesto na kome brojni autori naučne fantastike maštaju o susretu sa vanzemaljskim civilizacijama, ali i naučnici o značajnim otkrićima.
Ali članak, objavljen u časopisu "Nature Astronomy", po ko zna koji put pokazuje da je stvarnost luđa od najbogatije mašte kada je priroda u pitanju.
Naučnici su upravo uz pomoć tog teleskopa uspeli da objasne da misteriozni snopovi radio-talasa koji dolaze do Zemlje preko ogromnih prostranstava naše galaksije potiču od dijamanata koji kruže oko udaljenih tek rođenih zvezda.
Dvadeset godina astronomi i astrofizičari nisu uspevali da objasne zašto pri određenim frekvencijama nevidljivog spektra, nebo u nekim područjima izgleda mnogo svetlije od okolnih područja. A onda su se udružili Grin Banks i australijski Teleskop Kompakt arej (Telescope Compact Array) iz Novog Južnog Velsa. Zajedničkim snagama su otkrili da mikrotalasi iz izvora udaljenog oko 500 svetlosnih godina od Zemlje potiču iz oblaka koji rotiraju oko zvezda, čiji sastav čine ogromne količine malih dijamantskih kristala.
Kristali rotiraju oko svoje ose desetine milijardi puta u sekundi, što odgovara frekvenciji mikrotalasa. Veličina mikrodijamanata nije tolika da bi njima mogao da se ukrasi prsten, ogrlica ili dijadema, već je reč o veličini milionitog dela milimetra.
Ovakve anomalije mikrotalasa prvi put je otkrio Nasin satelit COBE (Cosmic Background Explorer) 1996. godine, što je naučnicima koji su pomoću njega istraživali svemir u nevidljivom delu spektra donelo Nobelove nagrade.
Poreklo mikrotalasa godinama se objašnjavalo kao svemirska prašina sačinjena od policikličnih ugljovodonika. Međutim, ta teorija je uzdrmana kad se otkrilo da mikrotalasi do Zemlje ne stižu baš uvek iz takvih oblaka prašine.
Tada je astronom Džejn Grejvs, sa Univerziteta u Kardifu, svojim posmatranjima 14 vrlo masivnih mladih zvezda uhvatila trenutak stvaranja planeta u zvezdanim sistemima koji su se tek formirali. Ona je tada uočila da iz oblaka oko jedne od tih zvezda do nas dopire izraziti skok mikrotalasa u uskom području. Njena koleginica Ana Skajfe sa Univerziteta u Mančesteru vrlo sličnu osobinu je primetila kod druge dve zvezde.
Tri skoro identična slučaja bila su zvono za uzbunu. To su bile zvezda V892 Tau u sazvežđu Bika, HD 97048 i MWC 297 u sazvežđima Kameleon i Zmija. Oblaci oko tih zvezda zrače, ispostavilo se, na frekvencijama između 20 i 50 gigaherca, a kristali dijamanata za koje se ispostavilo da su izvor, imaju dimenzije između 0,75 i 1,1 milionitih delova milimetra.
Postojanje takvih kristala u svemiru astronomi su dokazali u aprilu, otkrićem ostataka meteorita koji je pre desetak godina eksplodirao iznad pustinje u Sudanu. Kristali su se nalazili u ostacima meteorita koje su pronašli. Uprkos sitnim dimenzijama, astronomi procenjuju da bi svi nanodijamanti koji kruže oko svake pojedinačne zvezde, kada bi se prikupili na jednom mestu, imali masu otprilike jednaku masi Merkura, odnosno stotinu milijardi milijarda tona.
Kakvih se sve gluposti neću naslušati... Moderna astronomija i teoretska fizika su postale leglo polupanih SF frikova koji lažima obezbeđuju finansiranje od novca poreskih obveznika.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Naš mozak sastoji se od 86 milijardi neurona i biliona veza između njih, koji stvaraju usklađenu oluju električnih i hemijskih signala unutar mase teške oko 1,4 kilograma, sastavljene od masti, proteina i vode.
Svemir je prepun objekata čije je dimenzije teško zamisliti, od džinovskih crnih rupa do ogromnih struktura sastavljenih od galaksija. Ali galaksija IC 1101 prevazilazi čak i uobičajene kosmičke ekstreme.
Kineski humanoidni roboti oborili su rekorde koje su postavili ljudi, uključujući svetski rekord Useina Bolta u trci na 100 metara, prvog dana Svetskih igara humanoidnih robota u Pekingu.
Gotovo 40 odsto nove muzike objavljene širom sveta u julu 2026. godine nastalo je uz učešće veštačke inteligencije (AI), pokazalo je novo istraživanje platforme SubmitHub.
Mlečni put je pre oko 11,8 milijardi godina progutao manju patuljastu galaksiju, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu "Nature Astronomy".
Autori, arhivisti, istoričari i ljubitelji knjiga pokrenuli su rat na internetu protiv tehnoloških giganata i kompanija koje razvijaju veštačku inteligenciju.
Harvardova poslovna škola pokrenula je osmonedeljni onlajn program za preduzetnike u kojem polaznike podučavaju veštačkom inteligencijom generisani avatari profesora.
Sve veći broj satelita u Zemljinoj orbiti mogao bi astronomima znatno da oteža posmatranje svemira, pokazala je nova studija Evropske južne opservatorije (ESO), koja upravlja teleskopima u severnom Čileu.
OpenAI će naredne nedelje proširiti oglase u ChatGPT-u na 31 evropsku zemlju, među kojima su Nemačka, Francuska, Španija, Italija, Švedska, Norveška, Danska, Holandija i Austrija.
U Pekingu je počeo Svetski kongres robotike koji će trajati do 23. avgusta, a na manfestaciji učestvuje više od 300 kompanija sa preko 2.000 eksponata, uz lansiranje više od 150 novih proizvoda.
Američka kompanija Open AI je najavila novu verziju alata ChatGPT, namenjenu korisnicima uzrasta od 13 do 17 godina, sa posebnim bezbednosnim zaštitama, roditeljskom kontrolom i funkcijama za učenje.
Američka platforma Reddit počinje sa testiranjem novog formata koji tekstualne objave pretvara u audio i video-sadržaj, po uzoru na popularne formate na TikToku i Instagramu.
Kineska kompanija Unitree predstavila je novog brzog robota nazvanog "Supermen", nekoliko dana pre nego što će postati prva kompanija, koja se bavi razvojem robota opšte namene, koja će se naći na kineskoj berzi.
Kompanije Uber i Zipline najavile su strateško partnerstvo kojim će korisnicima usluge Uber Eats u Sjedinjenim Američkim Državama omogućiti dostavu hrane autonomnim dronovima.
Francuska astronautkinja Sofi Adeno izvešće 18. avgusta svoju prvu svemirsku šetnju, što će ujedno biti prvi takav poduhvat jedne Francuskinje, saopštila je američka svemirska agencija NASA.
Komentari 1
Jaoooooo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar