Hrana puna pesticida u Srbiji prolazi kontrole

Nijedna jabuka u Srbiji nije stopostotno ispravna hrana za najmlađe.
Ovakvu poruku mogli smo da izvučemo iz "afere Juvitana", kada je u kašicama od voća pronađena povećana koncentracija pesticida. Ti otrovi nalazili su se i u voću od kojih je pravljena dečja hrana, ali su ti nivoi, prema našim pravilima, bili u dozvoljenim granicama. Jabuke, šljive i drugi plodovi pretvoreni su u kašice, a nivo pesticida dozvoljen u dečjim namirnicama je znatno niži od onog koji je predviđen propisima za voće. 
 
Tako su sanitarni inspektori "Svislajonu" dali "zeleno svetlo" u kontroli voća, ali su im zabranili proizvodnju posle provere kašica spremljenih od te sirovine.
 
Kako, za Novosti kaže dr Zoran Panajotović, pomoćnik ministra zdravlja za sanitarno-inspekcijski nadzor, ulazne sirovine su ispunjavale kriterijume, ali su za dalju proizvodnju dečje hrane standardi u pogledu količine pesticida stroži.
 
"Po Zakonu o bezbednosti hrane, proizvođač je dužan da stavlja u promet hranu koja je bezbedna i snosi isključivu odgovornost za ispravnost proizvoda, kako u pogledu sirovina, tehnološkog procesa proizvodnje. Kontrola dečje hrane koja se uvozi radi se redovno, a obuhvaćeni su svi proizvođači", ističe Panajotović.
 
Upotrebu pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji kontroliše fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede. Oni tvrde da od oko 4.000 kontrola, kod poljoprivrednih proizvođača, uvoznika, izvoznika i distributera voća i povrća, nije pronađen nijedan neispravan uzorak.
 
"Kontrola upotrebe sredstava za zaštitu bilja obavlja se na osnovu godišnjeg plana. Kontroliše se i vođenje evidencije o upotrebi pesticida. Na ovaj način proverava se i sledljivost kroz koje se može utvrditi odgovornost u slučaju nastanka problema oko povećanih koncentracija sredstava za zaštitu bilja", objašnjavaju u Upravi za zaštitu bilja za Novosti
 
Prskanje samo pod nadzorom
 
Upotreba pesticida u zaštiti voća i povrća je veoma kompleksna i rizična jer se radi o plodovima koji se odmah nakon berbe konzumiraju, a deo ide u preradu, objašnjava Julka Toskić, inženjer zaštite bilja i prehrambenih proizvoda u "Delta agraru". 
 
"Uzrok problema može biti i u tome u kojim laboratorijama se rade analize. U Srbiji postoji samo nekoliko koje imaju opremu koja omogućava nalaženje širokog opsega aktivnih materija pesticida. Za svaki pesticid zakonom je propisana doza primene, kao i broj dana koji mora da prođe od poslednjeg tretmana do berbe", kaže Toskićeva i dodaje da se taj period kreće od 28, pa do tri dana pred berbu kod sredstava za zaštitu bilja novije generacije.
 
Ako se uzme u obzir da je sirovina imala "dozvoljene" količine opasnih pesticida za odrasle, znači li to da bi po prodavnicama i pijacama trebalo odvojeno da se prodaje voće i povrće? Sa manje pesticida za decu, sa više za odrasle. Ili je problem u našoj neusklađenoj regulativi, koja nije do kraja definisana. Možda i u detaljnijoj kontroli sredstava za zaštitu bilja, ko uvozi i od koga u svetu nabavlja hemijska sredstva.
 
Podsetimo, vlasnik "Svislajona" Rodoljub Drašković naveo je da će ugasiti ceo asortiman kašica i sokova koji se proizvodi od voća iz Srbije, sve dok mu Ministarstvo poljoprivrede ne da garanciju da je u ovoj zemlji moguće obezbediti zdravstveno ispravnu sirovinu za proizvodnju dečje hrane.
 
"Zemljište je kontaminirano. Ako mi Ministarstvo poljoprivrede da pisanu garanciju da se u ovoj zemlji proizvodi zdravo voće, mi ćemo ponovo u 'Juvitanu' vratiti sokove i kašice za decu. Neka mi Ministarstvo poljoprivrede preporuči proizvođače od kojih se može kupiti zdravstveno ispravno voće za proizvodnju dečje hrane", kaže Drašković. Više o tome OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Deks

    05.12.2016 00:46
    Prvo da bi neki pesticid bio dozvoljen za upotrebu potrebno je da prođe kroz razna testiranja oko toga da li njegova upotreba škodi ljudskom zdravlju ali i životnoj sredini. Tako bi barem trebalo da bude. Bitno je i kako se pesticid primenjuje tj. njegovo doziranje i učestalost primene kao i da se ne primenjuje u vreme sazrevanja plodova (tzv. karenca). U EU ne može svako da uđe u polj. apoteku i kupi pesticid već ta osoba mora imati uverenje da je položila kurs za pravilnu primenu pesticida. Što se tiče dileme - upotreba pesticida u poljoprivredi da ili ne, moje mišljenje je da je njihova primena neophodna ali da treba težiti polj. proizvodnji sa njihovom što je moguće manjom upotrebom. Na primer u voćarstvu treba dati prednost otpornim sortama, zatim truditi se da ako su preporučena 3 prskanja za zaštitu jabuke od jabukinog moljca da se uradi samo jedno prskanje i slično.
  • dr Petrovic

    04.12.2016 21:46
    PS
    Nema sigurnih pesticida. Svi su kancerogeni. I u majmanjim dozama.
    A karenca je glupost, jer se pesticidi ne metabolisu. Stabilni su.
    To su organifosfati.
    Kao Sarin, Soman, Tabun, Ipwrit, Luizit... to su BOJNI otrovi. Neurotoksicni su. Blokiraju sinapse.
  • isikalisi

    04.12.2016 21:38
    Poznato mi je ovo
    Kod nas u drzavi svacim moze biti manipulisano, samo uzmite primer aflatoksina-bio je preko granice pa su nasi pomerili granice i kao resena je stvar. Jako se puno prska, to je istina, i kao da nikog nije briga dal ce se neko od njegoovog voca razboleti sve dok ima zaradu. Tuzno.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

AMSS: Automobili na Batrovcima čekaju jedan sat

Auto moto savez Srbije (AMSS) je saopštio da automobili, na prelazu Batrovci sa Hrvatskom čekaju jedan sat da izađu iz Srbije, dok kamioni na prelazu Horgoš sa Mađarskom čekaju dva sata.