U istraživanju je poređen udeo žena rođenih između 1900. i 1972. koje nisu imale decu, i pokazalo se da svaka četvrta žena rođena u prvoj deceniji 20. veka nije imala decu, dok je među ženama rođenim nakon 1970. taj udeo 14 odsto, odnosno svaka sedma, objavio je Nacionalni institut za demografske studije INED.
U Prvom svetskom ratu živote je izgubio veliki broj mladih muškaraca u uzrastu za ženidbu, a ekonomska kriza 30-ih godina 20. veka je primorala najsiromašnije da se isele u bogatije zemlje, čime se objašnjava "masovno odlaganje materinstva" početkom 20. veka. Kako se ostvarivao ekonomski rast, a sistem socijalne zaštite uspostavljao, osetno je opao udeo žena bez dece.
Nastupio je "bejbi bum", koji je trajao sve do 1975. godine, sa stopom polodnosti od 2,1 deteta po ženi, pri čemu među ženama rođenim početkom 40-ih godina tek svaka 10. nije imala dete. Tada je međutim stopa plodnosti počela da opada, pa je među ženama rođenim 1974. godine iznosila 1,7 dece po ženi.
"Efikasna kontracepcija, kasnije rađanje, veća nestabilnost veza, želja da se pre svega dobije posao koji je sve nestabilniji, i sve veća ekonomska neizvesnost mogli su da doprinesu padu stope plodnosti", navodi se u analizi.
U južnoj Evropi je stopa neplodnosti najbrže porasla, pa je u Španiji, Grčkoj i Italiji moguće da će među ženama rođenim '70-ih godina i svaka četvrta biti bez dece. U ovim zemljama, koje su u problemima sa tržištem i zaposlenošću, pri čemu je nejednakost polova i dalje izražena što otežava usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza, ova stopa bi mogla i dodatno da poraste, i tako dostigne vrhunac koji je zabeležen nakon Prvog svetskog rata, predviđa Institut.
.jpg "IAEA: Nema štete na iranskim nuklearnim lokacijama, pažljivo pratimo situaciju")
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar