
Stručnjaci o sudbini Evrope: EU će propasti ako se ne objedini
Svet izgrađen posle Drugog svetskog rata se raspada, a okosnicu novog poretka će činiti interesi nuklearnih supersila, među kojima nema Evrope, smatraju ugledni evropski politički mislioci.

Foto: Pixabay
I, kako zaključuju, Evropska unija neće opstati ako se ne objedini bezbednosno i budžetski, ali takođe i ako se ne proširi na nove članice.
Bivši šef nemačke diplomatije Joška Fišer tako predočava da Evropa može kročiti u "strategijsku samostojnost", što žele neki vodeći političari, ne samo ako stvori sopstvenu odbranu, postane tehnološki nezavisna od SAD i Kine, već i stvori jezgro članica EU koje su za "evropsku odbranu" i proširenje, a time otkloni one koji se tome protive.
Donedavni šef diplomatije EU i bivši šef Evropskog parlamenta Žozep Borelj misli takođe da Evropa mora stvori odbrambenu, budžetsku strukturu i "krenuti u federalnu uniju".
"Jer, inače, neće opstati. Svetom danas vladaju populizam, protekcionizam, ratovi, a moramo biti svesni toga da je svet odbacio upliv i vezanost za Zapad", rekao je Borelj.
Evropljani su s velikom pažnjom primili na znanje da Amerika više ne želi da bude ne samo bezbednosni zaštitnik, već ni ekonomski bliski partner Brisela. To je posebno prepoznato u izjavi potpredsednika SAD Džej Di Vensa da "Evropa jeste naš saveznik, ali ne može biti večiti vazal".
Borelj ukazuje i na to da nezapadni svet "na nas Evropljane gleda kao na onakve kakvi smo: stanovništvo koje se smanjuje i stari, da smo izgubili inicijativu na tehnološkom polju, a svetom preovladava tehnološko američko-kinesko nadmetanje, ruska invazija na Ukrajinu i razbijački činilac oličen u predsedniku SAD Donaldu Trampu".
A, uveren je on, "Evropa s tim izazovima treba da se suoči svesna da je naš potencijal to što smo u svetu najbolji spoj političke slobode, ekonomskog napretka i socijalne zbijenosti i sklada".
Francuski dnevnik "Mond" istovremeno u opširnoj analizi "stanja sveta i Evrope" zaključuje da su se "osamdeset godina posle kraja Drugog svetskog rata sučelile dve Evrope, usred haosa kojim dominiraju drugi".
"Mond" s gorčinom zaključuje da je obeležavanje 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu "imalo obeležje rekvijema za kraj međunarodnog poretka proisteklog iz ratne pobede-nastanak dva dela kontinenta razdvojenog jednom zemljom - Ukrajinom u ratu".
Nekadašnji nemački ministar inostranih poslova Fišer ujedno upozorava da podele koje je svetu nametnula vlast Trampa zahtevaju da i Evropa postane samosvojna svetska snaga "uz nadnacionalnu političku volju".
Fišer, štaviše, predočava da "Trampova vlada ne dovodi u pitanje samo vojnu bezbednost Evrope, već takođe sumnja u njenu moć u svetskoj trgovini, na kojoj počiva evropska privreda".
On takođe podvlači da se EU mora osloboditi tehnološke zavisnosti od neevropskih velikih sila, "kao i zavisnosti od sirovina i retkih metala".
Više od 200 evropskih kompanija, uključujući vrlo uspešnog proizvođača aviona "Erbas", upravo su upozorili da će Evropa postati "tehnološka kolonija" ako ne krene u osvajanje sopstvene visoke tehnologije, posebno veštačke inteligencije.
Njihov zaključak je da se mora okrenuti geslu "kupujte evropsko", jer osamdeset odsto numeričkih programa i usluga za profesionalne potrebe u Evropi se kupuju od američkih firmi, a to je 265 milijardi evra godišnje.
Fišer pomalo iznenađujuće ističe da Evropa mora prevazići nacionalne razlike i nadahnuti se "nasleđem" bivšeg francuskog predsednika Šarla de Gola i zbog bezbednosnih, vojnih i ekonomskih pretnji "postati degolistička, samosvojna...jer trećeg puta nema".
"Evropi je potrebna snažna ideološka suština, da jedinstveno stoji iza slobode, ljudskih prava, solidarnosti i vladavine zakona...i samo tad će svet verovati da smo prava svetska sila", kaže Fišer.
On podvlači i nužnost proširivanja EU na susedne zemlje, produbljivanje evropske integracije, opipljivo pomaganje reformi u zemljama na putu u članstvo Unije. Navodi i da "ukoliko neke vlade EU koče dalje produbljivanje evropske integracije, one članice 'koje to žele i mogu' treba da osnaže međusobnu saradnju".
"A EU takođe mora obnoviti narušenu verodostojnost u evropsku perspektivu kandidata za članstvo", ukazuje on.
Borelj zaključuje da "u Evropi danas vladaju tri straha: od rata, gubljenja sopstvene industrije i konkurentske sposobnosti, kao i okretanja ka krajnjoj političkoj desnici".
A, primećuje on, krajnja desnica takođe jako maše i plaši bojaznima od gubljenja identiteta zbog nekontrolisanog priliva doseljenika s drugih kontinenata.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Crnogorski vozači vole da "nalegnu" na sirenu: Država zato pooštrava kazne
12.05.2025.•
0
Zbog dugotrajne upotrebe automobilske sirene u proteklih pet godina u Podgorici je kažnjeno ukupno 140 vozača, kojima su izrečene kazne od 30 do 60 evra, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije.
Izrael podneo žalbu zbog gesta davljenja i pljuvanja na otvaranju Evrovizije
12.05.2025.•
0
Izraelski javni servis Kan je podneo žalbu švajcarskim vlastima jer je jedan demonstrant napravio gest davljenja i pljunuo na članove izraelske delegacije tokom ceremonije otvaranja Evrovizije.
Talibani zabranili šah u Avganistanu - jer je to vid kockanja i nemoralno
12.05.2025.•
3
Talibanska vlada je dodala šah na listu zabranjenih aktivnosti, klasifikujući to kao kockanje i kršenje moralnih vrednosti, saopštila je avganistanska Uprava za sport.
Katar negira da poklanja luksuzni avion Trampu: Još nije doneta konačna odluka
12.05.2025.•
0
Katar je saopštio da su u toku razgovori sa SAD o "mogućem transferu" superluksuznog "boinga 747-8", koji bi se privremeno koristio kao avion predsednika Donalda Trampa.
Jak zemljotres registrovan u Rumuniji: Osetio se i u Moldaviji i Ukrajini
11.05.2025.•
0
Zemljotres jačine 4,6 stepeni registrovan je večeras u Rumuniji, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
FOTO, VIDEO: Nacistički dokumenti otkriveni u arhivi Vrhovnog suda Argentine
11.05.2025.•
6
Argentinski tužioci pronašli su stotine dokumenata i članskih karata nacističkih organizacija u kutijama u arhivi Vrhovnog suda zemlje, preneli su tamošnji mediji.
Hamas direktno pregovarao sa SAD u Dohi: Postignut napredak ka postizanju primirja
11.05.2025.•
0
Predstavnici Hamasa i SAD održali su direktne razgovore u Dohi, izjavila su za AFP dva zvaničnika palestinskog islamističkog pokreta.
VIDEO: Protesti u Nemačkoj, traži se zabrana ekstremno desničarske stranke AfD
11.05.2025.•
4
Nekoliko hiljada ljudi, od kojih 3.000 u Berlinu prema policijskim podacima, okupilo se širom Nemačke tražeći zabranu krajnje desničarske stanke Alternative za Nemačku (AfD).
Zelenski: Čekam Putina u Turskoj
11.05.2025.•
2
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će "sačekati" svog ruskog kolegu Vladimira Putina u Turskoj, gde je Putin ranije predložio da u četvrtak počnu razgovori.
Kremlj: Pregovori koje predlaže Putin uključuju činjenicu da Rusija kontroliše petinu Ukrajine
11.05.2025.•
0
Mirovni pregovori sa Ukrajinom obuhvatiće i nacrt sporazuma iz 2022. od kog se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije, objavio je Kremlj.
Albanci na biralištima: Rama priželjkuje četvrti mandat, nova vlada kao test za približavanje EU
11.05.2025.•
0
Albanci na parlamentarnim izborima biraju između premijera Edija Rame i širokog opozicionog fronta, odlučnog da ga svrgne, na glasanju koje se smatra ključnim za nastavak evropskog puta ove zemlje.
Kina i SAD nastavili pregovore o carinama u Ženevi
11.05.2025.•
0
Predstavnici SAD i Kine nastavili su pregovore o carinama, ali im se razlikuju pogledi na to u kojoj se fazi pregovori trenutno nalaze.
Šef nemačke diplomatije u Jerusalimu: Gaza je deo palestinske teritorije
11.05.2025.•
1
Sukob u Gazi ne može se rešiti vojnim sredstvima i mora se pronaći političko rešenje za trajno okončanje rata, izjavio je u Jerusalimu nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.
Erdogan pozdravio Putinove izjave o nastavku mirovnih pregovora u Istanbulu
11.05.2025.•
1
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan pozdravio je predlog Vladimira Putina da se ponovo pokrenu direktni pregovori sa Ukrajinom u Istanbulu.
Pljevlja dobijaju svoj prvi semafor nakon 40 godina
11.05.2025.•
1
Lokalna uprava do kraja godine ugradiće semafore na najmanje dve raskrsnice u Pljevljima, čime će saobraćaj, nakon 40 godina, u crnogorskom gradu ponovo biti regulisan svetlosnom signalizacijom.
Autobus se survao niz liticu u Šri Lanki, poginula 21 osoba
11.05.2025.•
0
Jedan autobus sleteo je danas sa litice u Šri Lanki, poginula je 21 osoba, a najmanje 14 je povređeno, rekao je lokalni zvaničnik.
Putin predložio direktne pregovore sa Ukrajinom u Istanbulu 15. maja
11.05.2025.•
0
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je ponovno pokretanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu 15. maja, "bez preduslova".
Putin: Vučić, Dodik i Fico ispoljili veliku hrabrost kada su došli na paradu u Moskvi
11.05.2025.•
7
Ruski predsednik Vladimir Putin zahvalio je liderima stranih zemalja koji su došli na proslavu Dana pobede u Moskvu "uprkos pretnjama, ucenama i preprekama".
Kriminalci u Holandiji sve češće prete lekarima i apotekarima da im nabave recepte za analgetike
11.05.2025.•
0
Holandske vlasti saopštile su da je sve veći pritisak organizovanog kriminala na lekare i apotekare da im nabave recepte za analgetike, koje potom prodaju na crnom tržištu.
Spaseni ribari koji su 55 dana proveli na pučini
11.05.2025.•
0
Petorica ribara koji su proveli 55 dana na pučini uplovili su juče u luku na Galapagoskim ostrvima nakon što ih je spasila posada tunolovca, objavila je ekvadorska ratna mornarica na platformi X.
Komentari 3
Arminius
C16
1211
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar