Sr. Mitrovica: Robijaši nepoželjni radnici, čak i sa diplomom

Prošle nedelje je 50 osuđenika koji kaznu izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici dobilo diplome za uspešno završenu školsku 2015/2016. godinu u Srednjoj tehničkoj školi "Nikola Tesla" u Sremskoj Mitrovici.
Dodeljena su svedočanstva o završenoj prvoj, drugoj i trećoj godini za zanimanje mehaničar grejne i rashladne tehnike, bravar, automehaničar i mašinbravar, piše list Dnevnik.
 
Ova srednjestručna škola ima u okviru KPZ Sremska Mitrovica svoje odeljenje i već deceniju obučava osuđenike. Rezultat ove  saradnje ogleda se, ocenjuje Nebojša Draganović, zamenik upravnika KPZ Sremska Mitrovica, u veoma uspešnoj resocijalizaciji osuđenih lica i njihovoj pripremi za postpentalni prihvat.
 
"Osuđena lica kojima kazna istekne ili iz drugih razloga napuste našu ustanovu, školovanje mogu da nastave u Srednjoj tehničkoj školi 'Nikola Tesla' ili u nekoj drugoj školi za srednje školsko obrazovanje na osnovu postojeće dokumentacije", rekao je Draganović za novosadski list.
 
Zamenik pokrajinskog sekretara za privredu i turizam Pavle Počuč i pomoćnik pokrajinskog sekretara za oblast privrede Branislav Bandić takođe su bili u radnoj poseti KPZ u Sremskoj Mitrovici, gde su sa predstavnicima istraživačkog tima Misije OEBS u Srbiji, Beogradskog centra za ljudska prava razgovarali o mogućnostima zapošljavanja marginalizovanih kategorija, u koje se bivši osuđenici ubrajaju. Cilj i ovog susreta bilo je definisanje značaja i uloge koje različite institucije mogu imati u kreiranju podsticajnog okruženja za zapošljavanje bivših osuđenika, na nacionalnom i lokalnom nivou.
 
"Pokrajinski sekretarijat posebnu pažnju posvećuje radnoj integraciji i zapošljavanju marginalizovanih i teže zapošljivih kategorija. Spremni smo dati svoj doprinos, pre svega, u otklanjanju predrasuda prema ljudima koji su odslužili svoju kaznu, a koji imaju pravo na drugu šansu i nastavak života van zidina KPZ", istakao je Počuč dodajući da će biti sagledana mogućnost podrške ovoj ranjivoj kategoriji u okviru mera za unapređenje socijalnog preduzetništva, koja će po prvi put biti primenjena naredne godine.
 
Najveći problem bivših zatvorenika je da, kada izađu na slobodu, nađu posao. Prema podacima Uprave za izvrđenje krivičnih sankcija pri Ministarstvu pravde, godišnje iz srpskih zatvora na slobodu izađe oko 5.800 zatvorenika, a za tri godine izašlo je njih oko 17.400. Mada podaci govore da godišnje iz zatvora izađe preko 5.000 zatvorenika, malo njih se prijavljuje na evidenciju nezaposlenih. Dokaz za to je da se na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u prvih sedam meseci ove godine za posao prijavilo svega 685 bivših osuđenika, među kojima je i 50 žena. Važno je napomenuti da NSZ ne vodi evidenciju zbog kojih su krivičnih dela oni robijali, već im se beleži samo stručna sprema. 
 
 
Zanimljivo je, mada podaci pokazuju da mnogi tokom robijanja završavaju zanate i dobijaju svedočanstva i sertifikate o tome, na biro se prijavljuje većina nekadašnjih zatvorenika koji nemaju nikakve kvalifikacije ni stručnu spremu. U prvih sedam meseci sa evidencije NSZ zaposlilo se 135 bivših osuđenika i to uglavnom na poslove u oblasti poljoprivrede, proizvodnje i prerade hrane, metalurgije, drumskog saobraćaja, šumarstva io obrade drveta i građevine.
 
Zvanične državne institucije ni na koji način ne razliku bivše osuđene od ostalih građana, niti ih na bilo koji način onemogućavaju da sebi potraže posao kada se nađu na slobodi. Međutim, prilikom konkursa na pojedina radna mesta, a pogotovo za rad u pojedine državne službe i javni sektor, poslodavci su ti koji zahtevaju da kandidati dostave potvrdu da nisu osuđivani. Kada se već za pojedine državne službe traže takve potvrde, onda ne treba, objašnjava za Dnevnik Zlatko Nikolić, kriminolog i nekadašnji vaspitač u KPZ Niš, zamerati poslodavcima što zaziru da prime na rad bivše zatvorenike i što i oni kao uslov ističu da neko lice nije kažnjavano.
 
"Teško je zaposliti bivšeg osuđenika posle sigme koju svaka zatvorska kazna iza sebe ostavlja na njegov lik kao svojevrsni pečat. Ne treba osuđivati poslodavce, bez obzira da li je reč o državnim ili privatnim firmama, što ako mogu da biraju, a sada je takvo vreme da ima mnogo nezaposlenih, pre uzimaju one koji nemaju 'šaru', zbog toga što bi se između ostalog mogla davati i poruka nekriminalnim osobama koji su potencijalni izvršitelji da je potrebno da prvo naprave neko krivično delo i robijaju, pa da onda imaju potencijalnu prednost da dobiju posao. Bivši zatvorenici nisu formalno pravno ni u čemu diskriminisani kada izađu sa robije, ali jesu po emocijama i osećanjima straha drugih ljudi da ne ponove to zbog čega su bili već u zatvoru", objašnjava Nikolić za Dnevnik.
 
Spoljna sredina je “neprijateljski” raspoložena prema bivšim zatvorenicima, dodaje Nikolić, i oni često jedino razumevanje dobijaju od kriminalnog miljea, odnosno kriminalne sredine koja od njih ne traži nikav dokaz niti potvrdu da su ono što jesu.
 
"Kriminalna sredina sve bivše zatvorenike vrlo brzo uključuje u 'svoj posao', iako je to ono čega bi oni trebalo da se klone i da se od toga odviknu. Povratništvo u zatvor je nekima sastavni deo shvatanja sebe u socijalnoj sredini, posebno ako se radi o psihopatskim strukturama ličnosti. To da se zatvorenici edukuju u zatvorima nije ništa novo i postoji kod nas još od 1945. godine, a to što oni tamo završe školu ili zanat, mnogo im znači kada izađu na slobodu, jer onda barem imaju čime da konkurišu za neko radno mesto. Bez toga je njihov si-vi prazan, a sasvim je druga priča da li je to dovoljno da oni posao zaista i dobiju i da se izvuku iz priče u kojoj su bili", zaključuje Nikolić.
 
Bivši zatvorenici mogu da se prijave u NSZ
 
Ne postoje posebni programi NSZ za zapošljavanje bivših osiguranika i oni uživaju isti tretman i dobijaju podjednaku podršku kao i svi ostali koji pokušavaju da dođu do posla. Nema ni ograničenja kada je reč o prijavljivanju bivših zatvorenika na evidenciju nezaposlenih NSZ, kao što nema ni razlike u pružanju podrške ovim licima u odnosu na ostale. Tako je 112 bivših osuđenika, među kojima je 11 žena, u prvih sedam meseci ove godine bilo uključeno u aktivnosti i mere za zapošljavanje.
  • Udba

    11.12.2016 17:41
    Neka skapaju na ulici....
    Ko ih je terao da kradu, ubijaju i pljačkaju, pravac kontejner, neka im bog prašta u nadgrobnom životu
  • dule

    11.12.2016 13:55
    "Spoljna sredina je “neprijateljski” raspoložena prema bivšim zatvorenicima, dodaje Nikolić, i oni često jedino razumevanje dobijaju od kriminalnog miljea, odnosno kriminalne sredine koja od njih ne traži nikav dokaz niti potvrdu da su ono što jesu."


    Ma da, sad smo mi koji nikog nismo pretukli, opljačkali, ubili ... krivi za njihove nedaće.
  • EvoOvako

    11.12.2016 09:42
    iskustvo
    Radio sam sa momkom koji je odležao 4,5 godine, mislim u Nišu. On je bio zaposlen u firmi koja je bila nosilac projekta, a ja sam došao sa kao spoljni saradnik te firme i poveo sav dvojicu svojih kolega. Čovek je odlično radio svoj posao plus je nama jako lepo prenosio znanje i iako je posao težak i rizičan, konstantno je dizao atmosferu. Na jednom delu projekta smo na poslu za koji je potrebno pet, šest dobrih i uigranih nas trojica ostali sami sa njim i mogu da kažem da je on izneo taj deo projekta.
    Danas, nakon skoro dve godine, voleo bih da popijemo piće negde.
    Naravno, da i ja, kao i svi ostali znamo kontra primere gde ljudi koji su izašli neradnici i barabe.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina