Prostran: Mnogo toga netransparentno kod dolaska Tenisa u Srbiju

Agroekonomista Milan Prostran kaže da mnogo toga nije transparentno kad je u pitanju dolazak nemačke kompanije Tenis u Vojvodinu.

Odluka Skupštine grada Zrenjanina da nemačkoj kompaniji Tenis u zakup da dve i po hiljade hektara državnog zemljišta na 30 godina, ponovo je u prvi plan izbacila dilemu da li je dobra odluka da prednost u dobijanju prava da obrađuju srpske oranice dobiju veliki investitori. Za opoziciju i paore to je poklanjanje najkvalitentijeg poljoprivrednog zemljišta, za vlast - razvojna šansa i spas za srpsko stočarstvo.

Agroekonomista Milan Prostran za N1 kaže da kad je u pitanju ta odluka, ima mnogo otvorenih pitanja.

"Ja jesam i za dolazak investitora i u ovaj sektor poljoprivrede, ali da bude transparentno, da se zna tačno šta donosi, koliko godina planira tu da ostane, kakve koristi ima on, ali i Srbija", rekao je Prostran. On dodaje da je neobična situacija sa najavom oko dolaska nemačke kompanije Tenis. "Tri godine je njegov dolazak najavljivan, najavljeni su veliki poslovi, pa prođe neko vreme, pa se taj posao minimizira... Za nas koji se bavimo analitikom, tu ima dosta pitanja koja su otvorena", dodaje.

Kako podseća, prvo je bilo najavljeno da će u Banatu biti koncentrisana cela proizvodnja, da će biti oko pet miliona tovljenika, pa tri, a sada se o tom broju ništa ne zna. Podseća da je u vreme kad je Srbija izvozila svinjsku šunku i u Rusiju i u SAD - krajem devedesetih, imala milion i po tovljenika godišnje ukupno, a da se sada govori o pet ili tri miliona. Postavlja se pitanje šta sa ekologijom, i šta sa đubrivom prezasićenim zemljištem?

Govoreći o nepoznanicama kad je u pitanju dolazak Tenisa, Prostran kaže da se ne zna da li donosi novu tehnologiju, kakav kvalitet priplodnog materijala donosi, koje vrste svinja, da li će graditi industriju i u kakvom će odnosu biti sa našim farmerima.

"Nisu ni domaći investitori bili malo gramzivi i domaći investori su pokupili dobro zemljište, za male novce su došli do velikog broja hektara", naveo je. "Cena je bila ne veća od 200 evra, a danas je cena tog kvaliteta zemljišta preko 20.000 evra po hektaru", naglasio je.

Prema popisu, u Srbiji se 430.000 hektara zemljišta uopšte ne obrađuje, a država je u najvećem delu vlasnik te zemlje. Prostran kaže da će paori i seljaci ostati uskraćeni za deo površina koje su planirali da zakupe, i da je to loše po njih jer su oni ušli i u neke svoje investicije zbog toga. Podseća da su oni uglavnom to zemljište godinama zakupljivali.

"Država je loš gazda nad zemljištem. U zahvalnost tom paoru koji je održao narod i nacionalni ponos, ja bih, kako je kralj radio posle Prvog svetskog rata, podelio zemlju malim i srednjim paorima na korišćenje", kaže Prostran. On dodaje da "moramo da razmišljamo kako da paorima ulijemo neku nadu, jer oni neće opstati ukoliko im se ne stvore uslovi da im farma u proseku bude od 20 do 25 hektara". On naglašava da su tolike prosečne farme u EU.

Država će, ocenjuje, imati velikih problema ako to ne shvati.

Prostran kaže da je za to da investitori dolaze, ali da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu pooštri.

"Iskustva su pokazala da strani investitori ne donose ovoj zemlji neke velike dobitke", kaže Prostran za N1. Navodi da postoji bojazan da će za 30 godina stvari da se promene, i da kvalitetno zemljište ode u posed strane firme.

"Zastupam tezu da je prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima isto kao prodaja suvereniteta. Voda i zemlja je osnov svake nacije. Mi smo 80 odsto izvorišta voda prodali strancima, plašim se da ćemo se ponašati prema zemljištu slično. Ukoliko se ne zaustavi taj proces, nisam optimista. Vodu i zemlju treba čuvati za buduće generacije", zaključuje Prostran.

  • Miloš

    20.11.2017 06:29
    Tuđa zemlja
    Dok se narod osvesti, videće da živi u tuđoj zemlji. jer će vlast, u međuvremenu, dati u dugogodišnji zakup i prodati sve što se može strancima, pa i poljoprivredno zemljište koje naslednici uzaludno čekaju da im se vrati restitucijom.
  • Građanin

    20.11.2017 00:12
    Krvoloci
    Kad namirišu mogućnost za proviziju ili pljačku postaju bezobzirni. I smuljaju nešto, kao "u interesu Srbije".
  • fa. tönnies

    19.11.2017 21:23
    mesari/klanicari
    familija Tönnies su mesari-klanicari-preradjivaci mesa, a NISU NIKADA bili uzgajivaci svinja--teladi-zivine; trenutno su vodeci :
    -Division Meat
    -Division Convenience
    -Division Ingredients
    -Division Logistics
    -Pharma Action - Heparin (Mucosa) proizvodnja heparina iz sluzokoze svinjskih creva.
    .....
    prvo: ovo sve lici na veliku igru dobrih prijatelja Ace Vucica i gazda-Clemensa: prvo ce se pozabaviti holding-tönnies oko ugovora arende na trideset godina, pa ce onda polako odustati i PREPUSTITI "posao" Aci i njegovom voljenom bratu; tek toliko da se zemlja ne zaparlozi.
    drugo: u celoj Srbiji nema dovoljno stoke za klanje i preradu, da bi to bilo kome bilo isplativo, pogotovo ne Tönnies firmi, da su imali racuna oni bi vec odavno bili tu...Tönnies kolje i preradjuje godisnje oko 20 miliona svinja!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.