Jednu izložbu čini postavka eksponata u vitrinama (snimci arhivske građe i odabranih stranica rukopisnih i starih štampanih knjiga i periodičnih publikacija, kao i odabrana fototipska izdanja), a druga izložba je digitalna.
Obe izložbe su priređene za Dan Biblioteke Matice srpske (BMS), 28. april, i mogu se pogledati u Javnom katalogu BMS. Digitalna izložba je dostupna i na sajtu BMS.
Autorke izložbi su mr Dušica Grbić i Aleksandra Drapšin. Skeniranje, snimanje i obradu fotografija načinile su Silvija Val, Sonja Sulocki i Olivera Mihajlović. Urednik je Selimir Radulović. Postavku eksponata u vitrinama realizovali su Goran Vlahović i Pavle Živković, a pomoć je pružio i Milorad Rodić.
Izložbe pružaju najvažnije podatke o istorijatu BMS, o njenoj razgranatoj delatnosti i raznovrsnosti i bogatstvu zbirki.
O Biblioteci Matice srpske:
Biblioteka Matice srpske, najstarija srpska nacionala biblioteka i prva javna naučna biblioteka u Srba, utemeljena je u Pešti 1826. godine. Nastala je u okrilju književnog društva Matice srpske, osnovanog s ciljem da omogući izlaženje časopisa Letopis Matice srpske, pokrenutog 1824. za 1825. godinu, i knjiga na srpskom jeziku. Najstariji pomeni o bibliotečkoj delatnosti javljaju se u zapisnicima Matice srpske iz 1830. godine.
Početni fond BMS činile su sveske Letopisa Matice srpske, prve knjige, koje je Matica srpska objavila i pokloni iz Rusije, dobijeni 1832. od Imperatorske ruske akademije nauka (24 naslova u 59 tomova) i od Atanasija Stojkovića, profesora Harkovskog univerziteta i stalnog člana te Akademije (pet njegovih knjiga na ruskom jeziku).
Dar Imperatorske ruske akademije predstavlja prve knjige dospele razmenom u Biblioteku Matice srpske, a knjige Atanasija Stojkovića jesu prvi lični poklon koji je Biblioteka dobila.
Naziv Biblioteka Matice srpske prvi put se pominje u obraćanju Save Tekelije na sednici Srpskog opštestva u Pešti, u hramu Svetog Đorđa, 31. avgusta 1836, u vreme dvogodišnje zabrane rada Matice srpske. Sednica je održana povodom namere Save Tekelije da osnuje zavod Tekelijanum za školovanje Srba u Pešti. On je tada izrazio želju da u zgradi koju bude kupio bude mesta i za Maticu, ako joj se odobri rad, ali svakako za Biblioteku.
Matica srpska se uselila u Tekelijanum 1837, a 14/26. avgusta 1838. doneta je odluka da se Biblioteka otvori za javnost.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar