Verzija 'Prijatelja' za generaciju Z: Pet razloga zašto je nemoguće snimiti

da li postoji ekvivalent Prijatelja za generaciju Z (ljude rođene između 1997. i 2012. godine) koja može da govori o njihovim vlastitim životima?
Glumci iz serije Prijatelji stoje za stolom i piju
Getty Images

Nasleđe Prijatelja očigledno je u novom talasu američkih sitkoma o dvadesetogodišnjim drugarima koji je pristigao na male ekrane. Ali, za razliku od klasične serije, one imaju problema da ostave trag.

Nijedan sitkom nije tako dobro definisao vlastitu eru kao Prijatelji, serija iz 1990-tih o šestoro dvadesetogodišnjaka koji žive na Menhetnu i koja je postala najpopularniji portret generacije Iks (ljudi rođenih između 1965. i 1980. godine)

Tokom čitavih deset sezona od 1994. do 2004. godine, prosečni broj gledalaca uživo nikad nije pao ispod 20 miliona.

Samo finale serije je privuklo 52,5 miliona američkih gledalaca, čime je to postala najgledanija pojedinačna televizijska epizoda 2000-tih.

Mimo suvih brojki, Prijatelji su ostvarili ogroman kulturološki uticaj.

Izrodili su frizure („Rejčelka“), modne trendove (slip haljine) i izraze (Džoijevo „Šta ima?“).

A popularnost serije traje: u izveštaju UCLA-a o Tinejdžerima i ekranima za 2025, Prijatelji zauzimaju 16. mesto na listi omiljenih filmova ili serija generacije Z, rame uz rame s aktuelnim hitovima kao što su KPop Lovci na demone i Leto kad sam postala lepa.

Ali da li postoji ekvivalent Prijatelja za generaciju Z (ljude rođene između 1997. i 2012. godine) koja može da govori o njihovim vlastitim životima?

Novi talas sitkoma pokušava da rekonstruiše tu atmosferu, usredsredivši se na haotične lične i profesionalne živote dvadesetogodišnjaka danas.

glumci iz serije prijatelji sede na krevetu u kafiću
Getty Images
Prijatelji su bili neverovatno popularni, a njihovo finale postalo je najgledanija pojedinačna televizijska epizoda 2000-ih u Americi

Imate Nije prikladno za posao (Not Suitable For Work) autorke Mindi Kejling o pet skorašnjih diplomaca na Menhetnu, dok je druga sezona haotične ali opuštajuće FX-ove serije Odrasli (Adults) ovih dana doživela premijeru, baveći se životima još jednog kvinteta koji deli smeštaj sa druge strane reke u Kvinsu.

Izvan Velike jabuke, druge serije koje su sledile obrazac sličan Prijateljima su još jedan naslov Mindi Kejling Seksualni životi studentkinja (Sex Lives of College Girls) o četiri prijateljice sa koledža u Vermontu, i HBO-ova podrugljiva Volim L.A (I Love LA): serija internet zvezde Rejčel Senot o mladim influenserskim nadama na Zapadnoj obali.

Međutim, nijedna od ovih serija nije ostavila snažan utisak.

Nije prikladno za posao je imala premijeru u junu sa skromnom gledanošću i mlakim kritikama, a ove nedelje je zvanično otkazana, dok je Seksualni životi studentkinja otkazana 2025. godine posle tri sezone.

Odrasli i Volim L.A. su se izborili za drugu sezonu, ne uspevši da zasluže ništa slično kulturnom kapitalu Prijatelja ili današnjih serija o kojima redovno ćaskate sa kolegama na pauzi kao što su Beli lotos ili Pitsburška hitna služba.

Evo pet razloga zašto pokušaji da se naprave „novi Prijatelji“ deluju kao nedostižan san.

1. Današnja komplikovana televizijska situacija

Sitkomi za generaciju Z bore se za pažnju pored ogromnog kontingenta sadržaja i beskrajnih mogućnosti skrolovanja na internetu.

Kad su Prijatelji premijerno prikazani 1994. godine, odsustvo distrakcija u vidu brojnih drugih ekrana nesumnjivo je radilo u njihovu korist.

Prema Ektivejtovom izveštaju o medijskoj situaciji za 2026, 43 odsto generacije Z više voli Jutjub ili društvene video platforme od plaćenog striminga (37 odsto) ili tradicionalne televizije (12 odsto).

Iste sekunde kad vas neka serija više ne zadovoljava, personalizovani algoritmi mogu trenutačno da vam serviraju nešto što će vam doneti više dopamina.

Uz to, dok su tradicionalni sitkomi sa velikih televizijskih mreža nekada imali više od 20 epizoda po sezoni – delom da bi mogli profitabilno da se prodaju dalje drugim TV stanicama za svakodnevne reprize – savremeni sitkomi ih obično imaju mnogo manje.

Sve dosadašnje nove serije u stilu Prijatelja imaju između svega osam i deset epizoda po sezoni – što znači da u ovim novim televizijskim grupama prijatelja zapravo ne dobijate previše vremena da se družite sa likovima a kamoli da se zaljubite u njih.

2. Scenaristi nisu u toku

Još jedna dosledna greška u sitkomima za generaciju Z je distanca između likova i tvoraca serije, koji su uvek milenijalci ili stariji.

„Još uvek nema previše televizijskih scenarista iz generacije Z koji su uspeli da se probiju“, ističe novinar za zabavu Maks Gao.

„Sve dok više tih scenarista ne bude dobilo platformu za pričanje vlastitih priča, možda će biti teško dočarati kako izgleda biti mlada osoba u današnjoj specifičnoj društvenoj i političkoj klimi.“

Prijatelje su takođe pisali ljudi koji su bili generacija iznad njihovih likova, ali opisati današnju omladinsku kulturu koja se mnogo brže menja je nesumnjivo teži zadatak.

Na primer, pokušaj serije Seksualni životi studentkinja da potrefi rečnik generacije Z („Pravim skrinšotove, ali u mozgu“) neprestano je mašio poentu, delujući istovremeno usiljeno i zastarelo.

Nije prikladno za posao takođe zvuči beživotno, sa mladalačkim slengom koji deluje nategnuto u realizaciji.

3. Očaj generacije Z predstavlja težak materijal za komediju

Gledaoci obično gledaju sitkome kao neku vrstu televizijske utehe – a Prijatelji su svakako ispunjavali tu ulogu.

Ali obezbediti utešno vreme pred malim ekranima je teško kad je trenutna situacija generacije Z sve samo ne utešna.

„Ova generacije je prošla kroz pandemiju, ekonomsku oskudicu i političko okruženje koje je agresivno i kome ne veruje“, kaže za BBC doktorka Jalda T. Uhls, osnivačica i izvršna direktorka Centra za naučnike i pripovedače na UCLA.

U SAD, generacija Z ima najvišu stopu nezaposlenosti od svih demografskih grupa: prilike za ulaz na tržište sve se više sužavaju, a veštačka inteligencija smanjuje radnu snagu.

Uporedite to sa terenom za igru generacije Iks u vreme kad su emitovani Prijatelji: počinjali su da rade usred optimizma tehnološkog buma i u anketama se pokazivali kao „izuzetno optimističke individue“.

To znači da ovi autori sitkoma moraju da hodaju po istinski tankoj žici: da prevedu izuzetno nestabilno iskustvo odrastanja generacije Z na ekrane bez preterano sumornog tona.

Nije prikladno za posao je nagovestilo očaj generacije Z u vezi sa zaposlenjem u epizodi u kojoj se uzbudljiva audicija glumačke nade Kela (Nikolas Duvernaj) pokazala animiranim projektom veštačke inteligencije.

Inače je serija delovala neiskreno odvojeno od današnje surove realnosti.

U drugoj sezoni Odraslih javljaju se profesionalne nedaće sa kojima se suočava generacija Z, a kojih nije bilo u prvoj sezoni – konkretno Bili (Lusi Frejer) se tokom čitave sezone muči da osigura bilo kakvo redovno zaposlenje.

Ovi sitkomi su takođe zauzeli nedosledan stav prema problemima generacije Z sa stambenim pitanjem.

Likovi u Nije prikladno za posao živeli su u ukusno nameštenim stanovima na Menehetnu, baš kao i Prijatelji, ali umesto da to deluje kao benigni ideal, kao u slučaju Prijatelja, danas to deluje kao uvredljiva fantazija.

Odrasli nude pronicljiv pogled na snižena stambena očekivanja generacije Z, gde je svih pet prijatelja nagurano u Samirov (Malik Elasal) četvorosobni roditeljski dom.

4. Problem zastupanja različitosti

Sitkom za generaciju Z takođe se suočava sa izazovima prijemčivosti za širu publiku.

Prema Istraživačkom centru Pju, Amerikanci iz generacije Z su „rasno i etnički raznovrsniji od bilo koje prethodne generacije“.

Zbog ovoga, kaže Gao: „ume biti teško obuhvatiti diverzitet svih tih iskustava u jednom jedinom sitkomu“.

Uporedite to sa Prijateljima u kojima su likovi postojali u homogenijem društvenom okruženju belaca i heteronormativnosti – što je tada po definiciji bio televizijski mejnstrim.

Seksualni životi studentkinja prikazala je razlike u rasi, etničkom poreklu i seksualnom identitetu kao nepostojeće probleme, što je delovalo plitko.

Poređenja radi, Odrasli istinski prihvataju vlastitu raznovrsnu glumačku postavu i njihove različite ličnosti, od seksualno fluidnog Pola Bejkera (Džek Inanen) do divljeg deteta Ise (Amita Rao) koja neprestano menja bitke za socijalnu pravdu.

Ali u pogledu sitkoma, to može da donese osećaj nedovoljne usredsređenosti.

5. Sve je suviše onlajn

Današnji sitkomi u stilu Prijatelja ne mogu da priušte ignorisanje sveprisutnosti interneta u životima generacije Z – ali njegovo opisivanje donosi vlastite probleme.

Stavljanje tekstualne grafike na ekran postalo je vizualno nepregledno, tako da ove serije traže alternativu da bi uvrstile sveobuhvatnu prirodu života na internetu – ili ne.

Rešenje Odraslih je, u celini, da potpuno izbegava ekran telefona.

Za to vreme, Nije prikladno za posao jedva da pominje aplikacije za dejting, što je veliki previd imajući u vidu da se serija posebno bavi turbulentnim ljubavnim životima likova.

Volim L.A. je jedina od ovih serija koja se istinski bavi današnjom digitalnom kulturom, budući da je smeštena među influensere opsednute telefonima i druge tipove iz industrije zabave.

Serija osvežavajuće prihvata sveprisutnost onlajn života koji prožima čitavu generaciju.

Kao što tvrdi jedna influenserka: „Ako staneš samo na sekund, nestaćeš.“

Ali sitkom nudi vrlo malo dubljih komentara o nijansama dvostrukog života generacije Z – između „stvarnog“ i onlajn sveta – dalje od ismevanja plitkog mentalnog sklopa influensera opsednutih imidžem.

Rad agentkinje za talente Maje (Senott) suviše je nedefinisan, a sadržaj koji objavljuje glavna influenserka iz serije Talulah (Odessa Azion) nikada nije vizualno predstavljen.

Do sada su Odrasli ispali najpromućurniji sitkom za generaciju Z u ponudi, koji donosi likove sa kojima lako možete da se poistovetite a da usput ne žrtvuje vrcavi humor – i sa pozitivnim kritikama za drugu sezonu, biće zanimljivo videti kako prolazi kod publike.

Ali svakako je i dalje muka živa opisati generaciju Z a da to bude istovremeno smešno i autentično – i pronaći publiku koja će to umeti da ceni.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kako preživeti tinejdžera

Svaka promena traži prilagođavanje, promenu pravila i ravnoteže, pa zato nekad može biti teška i izazovna, kaže psihološkinja Lana Vučičević Miladinović.