Kako preduzeća unapred naplate usluge
Vlasnici preduzeća u Srbiji sve češće se obraćaju firmama koje se bave faktoringom, odnosno naplatom budućeg potraživanja, kako bi za svoje usluge ili isporučenu robu dobili novac unapred, te na taj način izbegli praksu da mesecima čekaju svoje pare.
Foto: Pixabay
Iako je potreba za uslugom faktoringa prisutna godinama u srpskoj privredi, praksa pokazuje da se domaće kompanije odlučuju za angažovanje firmi (Faktora) za naplatu budućeg potraživanja tek kad su već potpisali ugovor o prodaji i isporučili svoju uslugu ili robu.
Firme, zbog nemogućnosti da naplate potraživanja nakon prodaje usluga ili robe, često dolaze u finansijske probleme i ne mogu da servisiraju svoje redovne obaveze pa zbog ugovorenih "skupih" poslova postaju nelikvidne ili, u najgorem slučaju, idu u stečaj.
Međutim, kada su preduzeća već prodala robu, prema Zakonu, usluga faktoringa im nije dostupna već mogu, ili da idu na finansijsko restrukturiranje svojih dugova ili da prodaju svoja dugovanja "trećim licima", koja će za njih pokušati da naplate potraživanja.
Prema podacima Sekcije za razvoj faktoringa Privredne komore Srbije (PKS), promet faktoringa u 2017. godini iznosio je 607 miliona evra, što je za 15 odsto više u odnosu na 2016. godinu.
Ovi podaci, objašnjava Vladimir Đorđević iz Udruženja za bankarstvo PKS, ukazuju da raste broj usluga faktoringa u Srbiji, kao i razvoj ovog vida finansiranja privrednih aktivnosti. "Ukoliko kupac uzme robu koju nije platio, u tom slučaju se ne angažuje faktor, jer nije reč o prinudnoj naplati, već o finansiranju budućih potraživanja", kaže Đorđević.
Uobičajeno je, kaže, da se ugovor o faktoringu potpisuje u isto vreme kad i ugovor o prodaji robe ili pružanju usluga. "I tada sav svoj novac dobijete odmah, a kasnije faktor naplaćuje u svoje ime i za svoj račun od trećeg lica".
Velika je razlika između naplate potraživanja koje je definisano zakonom i "uterivanja dugova" kada se "angažuju stručnjaci" koji obilaze dužnika i prete.
Ukoliko je reč o naplati dugovanja, po zakonu je moguće da jedna firma proda drugoj svoja potraživanja i legalno pregovara sa dužnicima, dok kada se radi o ustupanju potraživanja fizičkim licima, firmama i građanima to nije dozvoljeno. Razlika između uterivača dugova i faktoringa je, kaže Đorđević, jasno definisana Zakonom o faktoringu iz 2013. godine, a ovim poslom se mogu baviti privredna društva, kao i poslovne banke i osiguravajuće kuće uz nadzor Narodne banke Srbije.
Faktoring predstavlja vid finansiranja gde preduzeće koje očekuje prihod (ima potraživanje), prodaje ta potraživanja trećoj strani (Faktoru) i odmah dobija likvidna sredstva neophodna za svoje poslovanje, a prednosti ove usluge su što preduzeće obezbeđuje konkurentsku prednost u prodaji proizvoda i usluga jer se kupcima mogu ponuditi duži rokovi plaćanja, a dobijena sredstva reinvestirati u sopstvenu proizvodnju.
Kada preduzeća pokušavaju da dođu do svog novca za isporučenu robu ili uslugu, zakoni Srbije dozvoljavaju da se angažuju agencije koje će za njih da zovu dužnika i pregovaraju o načinu vraćanja dugovanja, ali one nemaju mogućnost da potraživanja sama naplate niti da oduzimaju imovinu dužnika.
Firme u Srbiji se, kažu stručnjaci, najčešće ne odlučuju da svoj novac traže putem suda i prinudne naplate, što zbog dugih i skupih sudskih procesa, što zbog toga što na taj način gube klijenta.
Trenutno je u Srbiji 14 privrednih društava upisano u registar faktoringa u Agenciji za privredne registre (APR), a osim njih, ovim poslom se bave i poslovne banke kao i Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza Srbije (AOFI) .
Stručnjaci objašnjavaju da za razliku od kredita, gde se odluka o kreditiranju zasniva na bonitetu firme i kolateralu koji firma može da obezbedi, kod faktoringa je kvalitet potraživanja ispred kvaliteta kolaterala. Pri tome, faktoring preduzeće odmah isplaćuje deo potraživanja preduzeću klijentu, do 90 odsto, dok preostali deo koristi za ispravke potraživanja i stavlja ih na raspolaganje klijentu posle naplate potraživanja od strane faktoring preduzeća.
Faktoring preduzeće uglavnom naplaćuje proviziju u određenom procentu od iznosa potraživanja faktoring usluge, što uključuje i rizik i kamatu kreditiranja klijenta od momenta otkupa do naplate potraživanja. Prema podacima Međunarodnog udruženja faktoring kompanija (FCI) koja ima oko 400 članica u 90 zemalja, ova industrija u prošloj godini beleži ukupan rast od šest odsto, a vrednost ovog tržišta se procenjuje na oko tri hiljade milijardi dolara.
Procene kažu da u Srbiji, faktoring promet učestvuje u BDP-u sa oko 1,6 procenata, dok je u EU ta cifra preko 10 odsto. Kao najveći izazovi sa kojim se ova finansijska usluga suočava na tržištu Srbije, ocenjuju u PKS su nerado učešće velikih dužnika i trgovinskih lanaca, nesolventnost i nelikvidnost domaće privrede, kao i nedovoljna informisanost malih i srednjih preduzeća o faktoring proizvodu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
3
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
37
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
63
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Komentari 4
l
Nije unapred
Ovo je ustupanje duga uz procenat.
Pristaje ko mora.
Da imamo pravnu državu, niko ne bi pristajao na opisano "unapred" plaćanje
Zakleo se bumbar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar