Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije Nemačka i Italija

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u 2019. godini izraženo u evrima povećana je za 8,4 odsto, dok je rast uvoza bio 7,7 odsto, a uvoza 8,9 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije Nemačka i Italija
Foto: 021.rs
Vrednost prošlogodišnje robne razmene bila je 41,4 milijarde evra, pri čemu je izvoz bio 17,5 milijardi, a uvoz oko 23,9 milijardi evra. Deficit je iznosio 6,3 milijarde evra, što je povećanje od 12,5 odsto u poredjenju sa 2018. godinom.
 
Pokrivenost uvoza izvozom u 2019. godini je iznosila 73,4 odsto i manja je od pokrivenosti u prethodnoj godini kada je iznosila 74,3 odsto. Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 61,8 odsto ukupne razmene. Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije prošle godine bili su Nemačka, Italija, Bosna i Hercegovina, Rumunija i Rusija, a u uvozu Nemačka, Rusija, Kina, Italija i Mađarska.
 
Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje CEFTA, sa kojima je ostvaren suficit u razmeni od 2,3 milijarde dolara koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih), nafte i naftnih derivata, električnih mašina i aparata, drumskih vozila i pića.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • w/e

    02.02.2020 00:34
    Deficit
    Jos kad bismo uracunali izvoz oruzja..
  • raca braci

    01.02.2020 11:59
    se placa
    ha
  • M

    01.02.2020 05:11
    Trebalo bi da je Rusija.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.