Kolosalne promene obuhvataju bezmalo sva segmente, automobilsku industriju, urbanističko planiranje, upravljanje prometom, načine kretanja po gradu.
Posle Sajma automobila u Minhenu teško da više ima nedoumica - promene u saobraćaju ne samo da su neophodne, već se i dešavaju, svakim danom sve intenzivnije i kompletnije. Tokom sedam dana trajanja sajma, predstavljeno je najnovije u saobraćaju, a u sklopu tendencije izbegavanja izduvnih gasova i zagađivanja životne sredine.
Mnogo toga što je prikazano na najvećem sajmu automobila u svetu, moglo se videti, još više čuti, i na novosadskom dvodnevnom Sajmu e-mobilnosti održanom gotovo u isto vreme.
Promena ambijenta
Prvi utisak je snažan i nedvojben - promene obuhvataju gotovo sve segmente svakodnevice, mnogo toga biće bitno drugačije nego samo pre godinu-dve. Sajam automobila, koji se posle sedam decenija iz Frankfurta izmestio u još jedno sedište nemačke autoindustrije, naglasio je verovatno i najkrupniju novinu. Nije reč samo o saobraćaju, promene se dešavaju unutar šireg koncepta mobilnosti, ukljućujući neobično mnogo inovacija i prezentacija u samostalnoj vožnji, dakle bez čoveka ili robota kao vozača.
Sajam je promenio i ambijent, ne dešava se u ogromnim halama, već po trgovima najvećeg bavarskog grada. Gro aktivnosti je na severu Minhena, odakle vodi saobraćajnica do centra grada na kojoj se, zapravo, događaju i prikazi najinovativnijih promena. Tu su i primeri primene veštačke inteligencije u autovožnji, promocije raznih bicikala, trotineta, rolera... Sve, naravno, u električnoj ili hibridnoj verziji.
Budućnost pripada električnima
Dok su jedni posetioci bili oduševljeni promenama, drugima je nedostajala fokusiranost na automobil. Mada se popriličan broj svetskih kompanija("Tesla", "Toyota", "General Motors") nije pojavio u glavom gradu Bavarske, vodeći domaći trio "Mercedes", BMW i Wolksvagen, prikazao je sjajnu ponudu.
Samo je "Mercesdes" izložio osam novih modela, od kojih je čak pet električnih. Ugodno su iznenadili i "Hyundai", "Renault-Dacia", ali i nekoliko manjih kineskih kompanija. Istina, same promocije više nisu tako spektakulrane, sve je, primereno ekološkim trendovima, neuporedivo skromnije i diskretnije, bez preterane pompe po kojima su, inače, decenijama bili poznati automobilski sajmovi. Već na prvom minhenskom izdanju Sajma, gotovo svi proizvođači su predstavili i naredni korak u razvoju automobilizma, vozila bez vozača.
Kada je reč o proizvođačima izostalim sa revije u Minhenu, i oni su pažnju i novac usmerili na segment električnih putničkih, komercijalnih i lakih teretnih vozila. Tako je "Stellantis", pod čijom kapom je pet zvučnih prozvođača - "Opel", "Peugeot", "Chrysler", FIAT, "Citroen" - sa čak 14 brendova za narednih pet godina najavio ulaganje 30 milijardi evra u program na strujno pokretanje.
Plan je da 2030. godine 70 odsto vozila ponuđenih evropskom, a 45 odsto američkom kupcu, bude na električni ili hibridni pogon. Pet godina ranije svaki brend imaće i svoju električnu varijantu. Grupacija u koju potpada i kragujevački FAS ne želi da u nabavljanju baterija zavisnost od spoljnih dobavljača bude veća od 50 odsto, pa stoga namerava da u SAD izgradi dve i na "Starom kontinentu" četiri fabrike daleko najvažnijeg dela električnih vozila.
Previše vozila
Zanimljivo je da ova grupacija ubuduće očekuje godišnju prodaju od čak 8,7 miliona automobila, cirka pet odsto više nego što je bila poslednjih predpandemijskih sezona. Međutim, na "Starom kontinentu" se procenjuje da će realizacija biti za šest i po odsto manja, uglavnom zbog očekivanja realizacije novog koncepta mobilnosti po evropskim gradovima, češću upotrebu bicikla i drugih dvotočkaša.
Izgleda da i proizvođači imaju u vidu sve glasnija promišljanja žitelja najurbanijih gradova da je potrebno da se vidljivije smanji broj vozila na ulicima. Nema tog urbanističkog projekta koji može da spreči saobraćajne haose i predugo trajanje vožnje ako je na ulicama prevelik broj automobila. Upravljanje lokalnim saobraćajem umnogome bi mogao da se reguliše finansijskim opterećenjem suvišne automobilizacije.
Tako je u Minhenu pohvale dobio projekat po kome je porez na imovinu za drugi porodični automobil 20, a za treći 70 puta veći nego za prvi.
Automobil ne rešava sve
Organizator, Savez nemačkih autoproizvođača, nov koncept priredbe je osmislio oslanjajući se na procenu da je reč o širem konceptu mobilnosti. Promene su prihvatile i pojedine vodeće kompanije, te su proizvodni program dopunili raznim skuterima i rolerima. Njihove prezentacije su privlačile neobično velik broj zainteresovanih.
Orijentacija se pokazala i finansijski veoma uspešnom. Lane je u prvom polugodištu 16 najuspešnijih proizvođača zabeležilo gubitak od pet milijardi evra. Prvih šest meseci tekuće sezone su sa stanovišta kontrole pandemije mnogo uspešnije, pa ne čudi da je i prodaja proradila. Mnogo više nego što je iko očekivao.
Šesnaest najboljih ovog puta beleže visokih 71,5 milijardi evra profita, pri čemu je udeo električnih i hibridnih vozila u prodaji bio pet, a u dobiti 22 odsto.
Prvi posle pandemije
Nije sve u promeni energetskog pogona vozila, možda je suštinski značajnije sve raširenije shvatanje da automobil ne rešava sve saobraćajne potrebe čoveka. Na svetu nema tog grada koji može bez štetnih posledica da trpi sve veći broj vozila po gradskim saobraćajnicama.
Za svaki polis postoji granica koja ne bi smela da se pređe. Trend je da se individualna vožnja kolima zameni drugim konceptima mobilnosti kada je god moguće. Tu su na usluzi javni saobraćaj, skuteri, bicikli, ali i uvođenje putarine za vožnju automobilom po najvažnijim (pri)gradskim trasama.
Skup u Minhenu, prvi veliki sajam sa publikom uživo od kako je počela korona pandemija, posetilo je oko 400.00 ljudi, tek stotinak hiljada manje nego poslednji sajam u Frankfurtu pre dve godine. O davnašnjih milion "autohodočasnika" danas se ne razmišlja.
Bilo je i protivnika, možda ponajviše radikalnih "zelenih" za koje "električno vozilo nije rešenje ni sa društvenog, ni sa ekološkog aspekta". Preterana oslonjenost na automobil i prevelika šteta po prirodu od upotrebe fosilnih goriva očito nailaze na jak otpor, ponekad i na nelagodnije reakcije.
Glavni problemi jesu da nema gde da se parkira osim u zonama crvena i ponekad plava, zatim imamo najezdu vozača koji voze 20-30 na sat i koji prave haos i zagušenje saobraćaja, gomila ljudi sa sela je došla u Novi Sad, grade se zgrade bez parkinga i garaža.............................i još ih je tona samo me mrzi da pišem.
Novi Sad je sad više nego preopterećen pre svega drumskim saobraćajem i vidim da će se sitacija samo pogoršavati. Izgradnja četvrtog mosta još nije krenula a nadam se da njegovi protivnici neće sprečavatu izgradnju jer će on dosta smanjiti gužvu u delu grada blizu Dunava.
Izgradnja javnih garaža isto nikad da počne a merenja su pokazala da 40% vozila oko centra kruži tražeći parking.
Sve više građana se doselljava u Novi Sad a ranije nisu ništa uložile u njega, a svi oni imaju bar po 2 auta tako da nam se crno piše.
Nedavno 021 najavio izgradnju sedmo spratnice na uglu Radničke i Stražilovske a koja će imati samo po jednu garažu za svaki stan što znači dodatno zagušenje ulica blizu centra.
Ne vidim rešenje sve dok se ne pojave leteća vozila. Možda da pomognemo Željku Mitroviću da ih proizvodi?
Nisu rešenje ni električna vozila nego raseljavanje iz gradova i život na selu. Što se tiće EV imam jedno pitanje koju struju oni troše ? Onu iz termoelektrana koja zagađuje više od svih dizel i benzinskih vozila. Smanjite doživljaj sa elektrikom inače eto nam braće iz Saudijske Arabije sa terorizmom na vratima. Oni inače samo od toga žive.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u "crvenu zonu" na 1.200 kilovata mesečno.
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
Komentari 8
Glavni
Ns 49
Izgradnja javnih garaža isto nikad da počne a merenja su pokazala da 40% vozila oko centra kruži tražeći parking.
Sve više građana se doselljava u Novi Sad a ranije nisu ništa uložile u njega, a svi oni imaju bar po 2 auta tako da nam se crno piše.
Nedavno 021 najavio izgradnju sedmo spratnice na uglu Radničke i Stražilovske a koja će imati samo po jednu garažu za svaki stan što znači dodatno zagušenje ulica blizu centra.
Ne vidim rešenje sve dok se ne pojave leteća vozila. Možda da pomognemo Željku Mitroviću da ih proizvodi?
Zokins
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar