Može li privreda da doprinese zdravijoj životnoj sredini? Od greenwashing-a do istinske promene
Krajem prošle godine Srbija je otvorila četvrti klaster u pregovorima sa EU koji se odnosi na zelenu agendu i održivo povezivanje.
Foto: 021.rs
Ovaj paket podrazumeva važne ciljeve, poput čistijeg vazduha, zaštite prirode, efikasnijeg upravljanja otpadom, kontrole zagađenja i čistije vode. Značajnu ulogu u svemu tome igra privreda.
Evropska unija teži prelasku na cirkularnu ekonomiju koja podrazumeva proizvodni ciklus u okviru kojeg se proizvodni resursi, otpad, emisije otpada i energetski odliv bitno umanjuju, usporavanjem, zaokruživanjem i produžavanjem energetskih i materijalnih ciklusa u proizvodnji.
O zadacima i izazovima pred privredom za emisiju "Eko grad" Radija 021 pričale su Danijela Sofronijević, viša savetnica Privredne komore Srbije za domaće i EU propise u zaštiti životne sredine, Aleksandra Vukićević, autorka ekološkog magazina "Čekajući vetar" Radija Beograd i Mileva Seratlić iz kompanije "Coca-Cola HBC".
Danijela Sofronijević optimistična je kada je u pitanju okretanje naše privrede ka zelenijim praksama.
"Tu postoji na desetine dobrih primera i uspešnih priča koje primenjuju principe cirkularnosti, ali i onih koje razvijaju neke eko-inovacije. Ove kompanije znaju da se danas konkurentnost ne meri samo kvalitetom njihovih proizvoda ili usluga, već se mora voditi računa i o životnoj sredini i o etičkom poslovanju. Kompanije se trude da pronađu neki svoj poslovni model i da odgovorno posluju", navodi Sofronijević.
Dodaje da postoji sijaset dobrovoljnih instrumenata koje oni mogu da primenjuju u svom poslovanju.
"Tu je i primena brojnih međunarodno priznatih standarda", ističe Sofronijević i dodaje da takve prakse mogu da doprinesu i konkurentnosti kompanija na tržištu.
Ekološki magazin koji se bavi odnosom čoveka i prirode "Čekajući vetar" svake godine dodeljuje i priznanje "Zeleni list" najvećim zaštitarima životne sredine. Ovo priznanje obično završi u rukama ekoloških aktivista, ali nisu neuobičajeni ni slučajevi kada se dodeljuje privrednim subjektima. Autorka emisije "Čekajući vetar" Aleksandra Vukićević za 021.rs kaže da se "Zeleni list" dodeljuje ljudima iz industrije ili privrede kako bi ih ohrabrili.
"Ima firmi koji se ozbiljno bave takvim stvarima... Ja to više saznajem u krugu u kojem se krećem među ljudima koji se bave ekologijom. Znam da postoje obuke od strane Alhema (organizacija koja se bavi traženjem bezbednijih hemikalija) na kojima se obučava kako da se prepoznaju hemikalije koje se nalaze na listama zabranjenih u Evropi i da se lagano pređe na bezbednije alternative", objašnjava.
Dodaje da se unutar samih preduzeća radi, ali da to nije dovoljno prepoznato u javnosti.
Kako jedna od najvećih kompanija primenjuje zelene politike, za 021.rs priča Mileva Seratlić. Ona navodi da "Coca-Cola HBC" između ostalog koristi pakovanja napravljena od materijala pogodnih za reciklažu.
"Smanjujemo potrošnju vode u proizvodnji i drugim procesima. Potrošnju vode po litru proizvedenog pića smo uspeli da smanjimo za 53 odsto. Znam da sam broj po sebi ne znači puno, ali ako kažemo da na godišnjem nivou uštedimo otprilike 20 olimpijskih bazena vode onda će biti jasnije koliko smo postigli", ističe Šeratlić.
Cilj je, kaže, da se kontinuirano smanjuje upotreba ovog resursa. Takođe, dodaje da su aktivni u oblasti smanjenja emisije CO2.
"Naša kompanija je na evropskom nivou postavila cilj da do 2040. godine bude uglenično neutralna... Sva električna energija koju koristimo je u potpunosti iz obnovljivih izvora. Uvodimo kontinuirano inovacije na pakovanjima... Poslednjih godina menjamo rashladne uređaje sa energetski efikasnijim uređajima koji sadrže nove ekološki prihvatljive freone", navodi sagovornica 021.rs iz ove kompanije.
Danijela Sofronijević dodaje da se kompanije suočavaju i sa određenim poteškoćama kada je u pitanju primena zelenih praksi u poslovanju.
"Nemali broj nam se obraća ukazujući na probleme vezane za nedovoljnu transparentnost izvora za finansiranje zelenih projekata i poduhvata. Kada govorimo o izmenama regulative, tu pre svega mislim na izmene krovnih zakonskih rešenja kojima se regulišu ova pitanja... Za rešavanje i prevazilaženje ovih poteškoća od izuzetnog je značaja da privreda bude pravovremeno informisana i da bude uključena prilikom donošenja tih propisa", objašnjava Sofronijević.
Aleksandra Vukićević odgovornost stavlja i na samu privredu, odnosno na površni pristup primeni propisa i procesa koji smanjuju uticaj na životnu sredinu.
"Obično kada se firme trude da rade nešto što je zeleno, uglavnom je to sadnja drveća i neke akcije koje ne donose previše koristi. Mislim da se to radi da bi se reklo da se radilo nešto zeleno. Sem toga, mnoge kompanije upadaju u zamku 'greenwashing-a', ne znam ni koliko su svesne toga... Kompanije imaju novca, raspoložene su da ga ulože u neke akcije, ali nije to dovoljno dobro osmišljeno", naglašava.
Sofronijević ističe da će privreda kad tad morati da se okrene zelenim politikama, pre svega zbog Zelene agende za Zapadni Balkan, koju je Srbija potpisala.
"Oni će morati da svoju proizvodnju i delatnost u potpunosti prilagode savremenom načinu poslovanja na način na koji je to definisano poglavljem 27, odnosno nedavno otvorenim klasterom 4 - Zelena agenda i održiva povezanost. To praktično znači da će biti potrebno primeniti veliki broj investiciono zahtevnih EU direktiva i propisa, što će pored tih značajnih ulaganja podrazumevati izgradnju odgovarajuće institucionalne i tehničke infrastrukture za njihovu primenu", objašnjava Sofronijević.
Kako kaže, veći deo tih propisa je već utkan u zakonodavstvo Republike Srbije.
"Ključni izazov biće upravo stepen i dinamika njihove primene u industriji, ali i u javnim preduzećima. Za privrednike od presudnog značaja će biti da pronađu odgovore na sve strožije zahteve ekoloških propisa i ta dodatna finansijska sredstva za njihovu implementaciju", navodi naša sagovornica.
Dodaje da primenom tih standarda i poslovnih modela koje nameće novo zakonodavstvo doći će do brojnih benefita koji će se pre svega ogledati u boljem zdravlju nacije i stanju životne sredine.
"Kompanije će biti zakonski obavezane da održivo i odgovorno posluju, što negde podrazumeva da će one u budućnosti morati podjednako da vrednuju pitanja zdravlja i bezbednosti zaposlenih, kvaliteta proizvoda, cenovne politike, ali da istovremeno vode računa o racionalnoj potrošnji prirodnih resursa", zaključuje Sofronijević.
Mileva Šeratlić iz kompanije "Coca-Cola HBC" naglašava da zeleno poslovanje doprinosi i samoj kompaniji, u smislu dobre slike u javnosti i veće privlačnosti za potrošače.
"Sve ono što radimo kreira i pozitivan imidž naše kompanije, što nam je izuzetno važno. Privreda zaista ima izuzetno važnu ulogu u celoj ovoj priči o održivosti, zato što ne postoji biznis koji ne uzima nešto od prirode i koji ne troši neke resurse. Zbog toga je važno da prirodi vraćamo deo toga što smo pozajmili, a to sve činimo kroz odgovoran odnos. Sve ovo na kraju ima pozitivan efekat za građane. Potrošači to prepoznaju i nagrađuju izborom naših proizvoda", objašnjava Šeratlić.
Zaključuje da je sve više osvešćenih potrošača koji sve više biraju one kompanije i one proizvode koji imaju manji negativan uticaj na životnu sredinu i koji se više trude da poštuju principe održivog razvoja.
Detaljnije o ovoj temi poslušajte u emisiji u serijalu "Eko grad" na Radiju 021.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
0
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
21
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Rok za subvencije za električna vozila produžen do 1. decembra
12.09.2026.•
2
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona evra za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama
12.09.2026.•
0
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing.
Wizz Air: Vlasti Srbije da hitno reše spor koji ugrožava našu bazu u Beogradu
12.09.2026.•
8
Avio-kompanija Wizz Air je pozvala vlasti Srbije da hitno reše regulatorni spor koji ugrožava bazu te avio-kompanije u Beogradu.
Cene goriva nepromenjene
11.09.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih nedelju dana.
Vučić pred izbore najavljuje povećanje penzija i plata u javnom sektoru
11.09.2026.•
37
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje funkcionerske kampanje izneo je niz mera za "poboljšanje životnog standarda".
Cena nafte Brent prešla 106 dolara, raste i evropski gas
11.09.2026.•
1
Cena sirove nafte tipa Brent prešla je granicu od 106,04 dolara po barelu, dok se evropski prirodni gas ponovo približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Vučić predstavlja "mere za poboljšanje životnog standarda"
11.09.2026.•
47
Kandidat za premijera Srpske napredne stranke predstaviće nove mere za poboljšanje životnog standarda građana.
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
14
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
Komentari 2
xqt
3OPAH
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar