Rusija razmišlja o određivanju cene ispod koje neće prodavati naftu

Rusija razmišlja o određivanju cene ispod koje neće prodavati svoju naftu na međunarodnom tržištu kao odgovor na uvođenje ograničenja cene ruske nafte koje su nametnule zemlje EU, G7 i Australija.
Rusija razmišlja o određivanju cene ispod koje neće prodavati naftu
Foto: Pixabay
Ovo javlja Blumberg pozivajući se na dva zvaničnika upoznata sa planom.
Moskva razmatra ili uvođenje fiksne cene za barel ruske nafte ili propisivanje maksimalnih popusta na međunarodnom tržištu po kojima se može prodavati ruska nafta, navodi Blumberg.
Ograničenje cene ruske nafte na 60 dolara po barelu, koje su uvele EU, G7 i Australija, stupilo je na snagu u ponedeljak.
 
Zapad na taj način pokušava da ograniči sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini, ali je Rusija saopštila da se neće pridržavati ograničenja cene za naftu, čak i ako bi morala da smanji proizvodnju, preneo je Rojters.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

nafta
  • kuco

    07.12.2022 12:32
    bravo rus
  • Voldi

    07.12.2022 08:17
    Pa dobro, to definitivno za nas ne važi jer mi smo braća.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.