Napuštanje dolara - politička borba ima cenu... u drugim valutama
Neverovatne vesti stižu ovih dana sa svih strana, od Pariza preko Brazila do Džakarte, i u svima je ista poruka - biznismeni napuštaju dolar.
Foto: 021.rs
Istovremeno se u finansijskim transakcijama sve više okreću upotrebi drugih valuta, posebno kineskog juana. Ako se do pre dve, tri godine ovakva praksa mogla, i to ne baš prečesto, viđati pre svega u nastojanjima Rusije i Kine da se za međusobnu trgovinu koriste domicilnim valutama, danas je zaobilaženje dolara globalna pojava, pri čemu čak ni politički prijatelji SAD ne odolevaju novom trendu.
Iznenađenje iz Pariza
Tako je pre neki dan u Parizu objavljeno da je Francuska nacionalna naftna kompanija "Total" preko Šangajske berze kineskom kupcu prodala 65.000 tona tečnog naftnog gasa nabavljenog u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Poenta je da je naplata robe obavljena u juanima.
U aktuelnom svetskom grupisanju u vezi sa ratom na istoku Evgrope, Pariz se svrstao uz SAD i aktivno pomaže Ukrajinu. Ipak, kada je reč o poslovanju, Francuzi kada god je moguće gledaju sopstvene interese. I po cenu da se stariji brat sa druge strane Atlantika namršti.
Nije prošao ni dan, a iz Džakarte su poručili da članice ASEAN-a, deset država sa Jugoistoka Azije čiji je zbirni broj stanovnika oko 700 miliona, razmatraju mogućnost da se u međusobnoj trgovini koriste lokalnim valutama. Pri tome ne samo da su kritikovali političku upotrebu dolara kao "rezervne svetske valute", već su ustvrdili da bi i upotreba evra, funte ili jena u ovom trenutku bila previše rizična.
Razlog je isti odnos Evropske unije, Velike Britanije i Japana, emitera ovih valuta, prema političkoj (zlo)upotrebi novca kakav ispoljavaju SAD. Uočljivo je da kineski juan nije svrstan u istu kategoriju i na njegovu frekfentniju upotrebu jugostočni region Azije itekako računa.
Bezbrižno štampanje novca
Nije prošlo ni 24 časa iz Rio de Žaneria su poručili da najveća zemlje Latinske Amerika namerava da se već od leta sve češće koristi domicilnim valutama. Skupa sa Argentincima planiraju i da izgrade zajedničku valutu, prihvatljivu i za ostale južnoameričke države.
Zajedničko za sve poruke, vanredno učestale poslednjih meseci, jeste izbegavanje dolara. Nakon Druogog svetskog rata, američka valuta je dugo vremena zadržala fiksni odnos porema zlatu i na osnovu toga je stekla status svetske rezervne valute. No, globalna upotreba dolara je svake godine rasla velikom brzinom, pa je danas u svakom trenutku oko dve trećine američke valute izvan SAD.
Ovakva pozicija omogućava Beloj kući da u popriličnoj meri štampa novac a da pri tome ne izazove inflaciju na domaćem terenu. Takođe, može i da krajnje komotno prekoračuje sopstveni budžet i ulazi u velika zaduženja. Poenta je da učestala globalna upotreba dolara dovodi i do velike svote američke valuta u kasama drugih država.
Ovim novcem sve države sveta kupuju američke blagajničke zapise čijim emitovanjem vlada u Vašingtonu dolazi do one količine novca za koliko trošak SAD nadmaši budžet. Stoga sve američke vlade se olako zadužuju iako je javni dug SAD sa 7.500 milijardi pre dve decenije porastao na 32.000 milijardi, što je oko 115 odsto nacionalnog BDP. Gotovo koliko i kod prezadužene Grčke.
Zlato u deviznim rezervama
Dominatna upotreba dolara u svetskoj trgovini omogućava SAD da kontroliše svetske finansijske tokove, ali i da samostalno, bez odluke drugih, uvede sankcije bilo kojoj zemlji na svetu. Primer Irana iz 2018. godine je ilustrativan: Ameri su, ljutiti zbog ambicioznih naučnih istraživanja u Teheranu, raskinuli nuklearni dogovor i uveli sankcije prema ovoj državi. To što se dolar koristio u čak 93 odsto iranskih spoljnotrgovinskih aranžmana olakšalo je nametanje sankcija i zemlja je za manje od šest meseci potpuno izolovana od razmene sa svetom.
Danas su geopolitičke prilike maksimalno zaoštrene. Uvođenje totalnih sankcija prema Rusiji i učestalo zabranjivanje pristupa Kini najbitnijim tehnološkim novinama, izrodilo je napete odnose dva bloka. Plenidba 300 milijardi evra ruskih deviznih rezervi ilustruje kolika je moć onoga ko je svoju valutu nametnuo za svetsku, potom zloupotrebljava nadmoćnu poziciju.
Iz tog razloga su Kina i Rusija odlučili da se udalje od dolara. Ako ništa drugo onda dvodecenijsko intenzivno uvećanja udela zlata u deviznim rezervama obe države, sve na račun američkog novca, pokazuje kako i Peking i Moskva beže od dolara. Izgrađuju i sopstvene sisteme za platni promet kako bi izbegle SVIFT kojim dominira američka valuta.
Rusija podstiče juan
Prilikom nedavne posete kineskog predsednika Sija Moskvi, Rusija je svetsku javnost obavestila i da će "ubuduće u poslovanju sa zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike pospešivati plaćanje u juanima". Da bude jasnije, Moskva neće insistirati na plaćanju u rubljama, može i u juanima. Ovim najveći izvoznik energije na svetu podržava širenje upotrebe kineskog novca kao nove rezervne globalne valute. Nije teško uočiti da se time podriva svetska upotreba "zelembaća".
Teško da SAD imaju nešto što ima daje veću moć od dolara - njegova globalna rasprostranjenost je ono na čemu izrasta američka snaga. Vrhunsko i tehnološki superiorono naoružanje prvenstveno je u službi pružanja podloge nacionalnoj, ujedno i globalnoj, valuti. Ukoliko se ugrozi takav status dolara, urušava se i lagodna pozicija države emitera ovog novca.
Povećavanje likvidnosti
Prednost dolara je izuzetna likvidnost, može se prodati i kupiti u svakom trenutku. Juan, međutim, poslednjih godina ubrzano povećava likvidnost, ostaje mu slabost da još uvek nije konvertibilna valuta. Širenje upotrebe kineskog novca ne samo pri trgovini najbrojnije zemlje na svetu, već i u trgovini najvećeg izvoznika energije svakako će snažno povećati i likvidnost juana.
Isti proces podupire i spremnost Saudijske Arabije da naftu i gas prodaje za kinesku valutu, kao i sve izraženija spremnost zemalja izvan "Zapadnog bloka" da u spoljnoj trgovini napuste dolar. Ostaje da se vidi hoće li aktuelni trend biti dovoljan da naruši dolar, sa njime i temelj američke svemoći.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gorivo sve skuplje: EU beleži nagli rast cena, Nemačka na vrhu
21.04.2026.•
2
Cena goriva i maziva za lični trasport u Evropskoj uniji značajno je porasla u martu ove godine i to 12,9 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine, saopštila je danas Evropska kancelarija za statistiku Eurostat.
Folksvagen smanjuje proizvodnju za još milion vozila
21.04.2026.•
1
Generalni direktor Folksvagena Oliver Blume najavio je danas značajno smanjenje proizvodnih kapaciteta za još milion vozila, pošto je naveo da su raniji planovi prodaje postali nerealni u aktuelni tržišnim okolnostima.
Mali pregled: Trenutne cene goriva u regionu i kako se Srbija kotira
21.04.2026.•
5
Srbija je i dalje među skupljim zemljama za one koji voze benzince, ali su je prema cenama na pumpama pretekle Hrvatska, Mađarska i Rumunija.
Iako akcize na gorivo nisu snižene 60 odsto kako je obećano: Mesečno koštaju budžet 34 miliona evra
21.04.2026.•
9
Početkom februara ove godine, Vlada je u okviru redovnog usaglašavanja sa prosečnom inflacijom iz 2025. povećala akcize na gorivo koje su za bezolovni benzin utvrđene na 72 a za dizel na 74,04 dinara po litru.
Srbija priprema nova pravila o preuzimanju firmi
20.04.2026.•
4
Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koji donosi promene u načinu na koji se kompanije preuzimaju na domaćem tržištu kapitala, objavio je portal eKapija.
Ministarka Đedović Handanović rekla da "postoje crvene linije" za NIS: Šta su čije obaveze?
20.04.2026.•
2
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je posle sastanka sa prvim čovekom MOL-a da "dogovori o prodaji NIS nisu laki" i da postoje crvene linije "koje ne možemo da pređemo".
Produžen rok za prijave za Mixx Awards 2026
20.04.2026.•
0
IAB Serbia je produžio rok za prijave radova za Mixx Awards tako da agencije, brendovi i izdavači mogu prijaviti svoje radove do 5. maja u 23:59.
Nedeljnik: Idea prodata za 40 miliona evra, DIS za 50 miliona
20.04.2026.•
25
Novoosnovana kompanija Alta retail vlasnika Davora Macure platila 40 miliona evra za Idea markete i još četiri firme koje su u Srbiji poslovale pod okriljem hrvatske Fortenova grupe, piše danas Nedeljnik.rs.
I dalje ništa od Vučićevog obećanja o smanjenju akciza na gorivo za 60 odsto: Ovo su mogući razlozi
20.04.2026.•
18
Da li je ikada postojala namera da se akcize na naftne derivate smanje za 60 odsto kako je to predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedvosmisleno ustvrdio 20. marta? Navodeći, pritom, da će se to desiti koliko odmah.
Države se plaše da oporezuju ultrabogataše - zašto?
20.04.2026.•
9
Rastuća nejednakost u prihodima i javno demonstriranje moći milijardera podstiču zahteve za uvođenje novih poreza za najbogatije pojedince na svetu. Može li se bogatstvo ikada pravedno oporezovati?
Građani sve zaduženiji: "Anomalija da najveći deo čine keš krediti, ljudi su u jednom začaranom krugu"
19.04.2026.•
12
Građani Srbije nastavili su da se zadužuju i u martu, pa je njihov ukupni dug prema bankama, prema izveštaju Kreditnog biroa, dostigao 2.006,7 milijardi dinara.
Miodrag Zec: Kinezima su strane investicije služile da steknu znanje, a mi smo odabrali motanje kablova
19.04.2026.•
43
Ključni ekonomski problem je što kao država nismo znali šta hoćemo, pa su se umesto ulaganja u poslove koji donose tehnički progres privlačile strane investicije koje su razvijale takozvane doradne ili periferne poslove.
Isporuke iPhone-a u Kinu skočile za čak 20 odsto od početka godine
19.04.2026.•
1
Isporuke iPhone-a u Kinu, najveće svetsko tržište pametnih telefona, skočile su za čak 20 odsto međugodišnje u prvom kvartalu 2026, pokazuju podaci istraživačke agencije "Counterpoint Research".
MMF za Srbiju predvideo inflaciju od sedam odsto u decembru: "Imaćemo eroziju kupovne moći"
19.04.2026.•
24
Talas inflacije iz 2022. i 2023. godine nije čestito ni prošao, a već nam se, po svoj prilici, "smeši" sledeći.
Đedović Handanović: Pregovori sa MOL-om o NIS-u nisu laki, postoje crvene linije preko kojih ne idemo
19.04.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je posle sastanka u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom da pregovori o prodaji NIS-a nisu laki.
Šta sledi za NIS: Licenca produžena, bliži se rok za konačan dogovor
18.04.2026.•
2
Produžetak operativne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Naftnoj industriji Srbije za 60 dana, do 16. juna, dolazi u jeku pregovora o mogućoj promeni vlasništva.
OFAC produžio licencu Janafu za transport nafte NIS-u
18.04.2026.•
3
Kancelarija američke vlade za kontrolu strane imovine (OFAC) izdala je licencu Jadranskom naftovodu (Janaf) za nastavak transporta nafte Naftnoj industriji Srbije do 16. juna, sapšteno je iz sedišta hrvatske kompanije.
Petković: Mali proizvođači pod pritiskom "makaza cena", moguća propadanja
18.04.2026.•
2
Predlog zakona o trgovinskim praksama, koji je u skupštinskoj proceduri, prema najavama Vlade trebalo bi da uredi odnose na tržištu i utiče na formiranje cena.
Porasla cena zlata nakon vesti o otvaranju Ormuskog moreuza
18.04.2026.•
0
Cena zlata porasla je za nešto manje od dva odsto, na više od 4.850 dolara po unci, nakon objava o smirivanju situacije oko sukoba na Bliskom istoku.
CEVES: Srbiji bi trebalo 25 godina da stigne produktivnost Evropske unije
17.04.2026.•
28
Privreda Srbije dostigla je granice aktuelnog modela upravljanja, ocenio je glavni ekonomista Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavle Medić, preneo je Biznis.rs.
Komentari 11
pera
dogodine u Botošu
Fantom
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar