
Bankarski problemi guraju svet u novu inflaciju
Kako bi sprečila dalji kolaps banaka, Federalne rezerve su pristale da preuzmu trošak isplate svih depozita, osiguranih i neosiguranih, za šta je potrebno oko 900 milijardi dolara.

Foto: Pexels (Karolina Grabowska)
Do sada se u ovakvim slučajevima uplatama određenog procenta profita svih "zdravih" banaka namicao fond iz kog su isplaćivane štediše, čime se održavala likvidnost bankarskog sistema najmoćnije države na svetu.
Dolari van SAD
Međutim, ovoga puta panika koja je zahvatila štediše, i to baš one sa najvećim polozima, toliko je snažna da je svota za saniranje banaka u riziku neuobičajeno velika i teško da se može kreirati na uobičajeni način.
Alternativa je da Federalne rezerve, svojevrsna nacionalna banka SAD, naštampaju dolare. Kako se u svakom trenutku oko 70 odsto svih dolara nalazi u prometu van SAD, dodatnom emisijom novca bi se proizvela inflacija širom globusa gotovo dva i po puta viša nego u zemlji u kojoj je realizovana.
Krah Banke Silicijumske doline (SVB) je bio baš šokantan. Prvi široj populaciji vidljiviji znaci krize su se pojavili 8. marta, već dva dana kasnije banka je proglasila bankrot. Reč je o 16. najvećoj banci na "Novom kontinentu" po veličini aktive, 210 milijardi dolara, kojoj su štediše na poverenje stavile 175 milijardi dolara. Nevolja je što su u banci gotovo polovinu poverene štednje uložili u dugoročne obveznice SAD, što je donosilo solidne prinose tokom dugog perioda istorijski jeftinog novca.
Bankrot za dva dana
No, promena monetarne politike najmoćnije države donosi nevolje. Padaju cene državnih hartija od vrednosti, dok rastu kamate na nove štedne pologe. Štediše počinju sve ubrzanije da podižu depozite kako bi ih za veću kamatu položili u drugu banku. Ali, banka nema dovoljno novca za isplatu, tim pre što je u slučaju SVB reč o klijentima sa izrazito visokim polozima.
Pokušava se sa prodajom pre roka dospeća kupljenih državnih obveznica. Usled pada cena ovih hartija od vrednosti, banka na poslu gubi, dobija niže od nominalne vrednosti, 1,8 milijardi dolara.
Ovaj aranžman klijenti shvataju kao dodatni signal da banka ulazi u krizu i nastaje jurnjava za podizanje depozita. Nema banke koja bi izdržala vanrednu isplatu štednje u visini 42 milijarde (od 175 ukupno poverenih) u samo jednom danu. Stoga se bankrot dogodio za samo dva dana. Slično je bilo i sa Signature bankom iza koje je ostalo 89 milijardi dolara štednje čiju su isplatu preuzele FED.
Kako naći 900 milijardi dolara
Tu, međutim, ne prestaju aktuelne nevolje američkog bankarskog sistema. U duboku nelikvidnost zapada Prva republička banka sa 212,5 milijardi aktive. Država pokušava da pomogne formiranjem jedanaestočlane grupacije banaka (među kojima su najsnažnije poput Bank of America, Citybank i Morgan banka) koja Prvoj republičkoj obezbeđuje kreditnu liniju od 30 milijardi dolara. Pomaže to samo da se uspori nalet štediša, ali vrednost akcija banke pada na deset odsto vrednosti sa početka marta meseca.
U FED-u odlučuju da zaigraju na autoritet države do maksimuma i, pored 175 i 89 milijardi iz dve propale banke, prihvataju da isplate svu štednju svih banaka u krizi. Procenjenoje da je to novih 600 do 625 milijardi obaveza. Naravno, banke će kasnije godinama vraćati državi ovu pomoć.
Međutim, novac treba da se obezbedi u ovom trenutku. Reč je o velikoj svoti, čak i za američke prilike. Teško da se do ovolike love može doći nametanjem obaveza "zdravim" bankama. Pokazalo se da ni 30 milijardi nije bilo lako sakupiti, kamoli 850 ili 900 milijardi koliko će biti potrebno da se uloži u sanaciju bankarskog sistema.
Zaplena ruskih deviza
Tako će se Federalne rezerve još jednom poslužiti oprobanim metodom - štampanjem dolara. Zgodna mogućnost kojom najbogatija zemlja na svetu veći deo svojih troškova prebacuje na ostatak sveta.
Međutim, sve uočljivije bežanje štednje iz američkih i švajcarskih banaka nije uzročeno samo trenutnim teškoćama u tamošnjim bankarskim sistemima. Kapital povlače kompanije i bogatiji pojedinci iz mnogih azijskih, afričkih, pa i južnoameričkih država.
Razlog je gubitak poverenja u dignitet američkih i švajcarskih banaka, a kao posledica odluke da se blokira 300 milijardi dolara države Rusije pohranjenih ponajviše u švajcarskim kućama novca. Mada su formalno takvu odluku donosili menadžmenti banaka, jasno je da su je doneli na veliki pritisak vlasti ovih država.
Kinezi i Indijci povlače novac
Posledice ovakve odluke sada počinju da se ispoljavaju Zašto bi jedan Kinez ili Indijac polagao novac u banku koja njegov novac može da zapleni, pa i preotme. I sve još uvije u nekakvu formu navodne legalnosti.
Slično je i sa kompanijama iz Afrike, sve brže rastućih država sa Dalekog Istoka, možda još više naftnih bogataša sa Bliskog Istoka. Svi oni već mesecima izmeštaju novac iz sefova u Njujorku i Cirihu i sve više blago polažu u Dohi, Singapuru i Hong Kongu.
Kada je reč o Kinezima, imaju i čvrst razlog više. SAD svakim danom sve više ograničavaju rad privrednim subjektima iz najmnogoljudnije zemlje na svetu. Počelo je blokadom Huaveja, jedne državne kompanije, ali zabrana pristupa tehnologiji proizvodnje čipova i opreme koja se koristi u ovoj branši važi za sve kineske firme i pojedince. Ne čudi, onda, povlačenje kineskog novca, kako državnog, tako i privatnog, iz američkih banaka.
Upitna švajcarska neutralnost
Švajcarske banke su u još neugodnijoj poziciji. Uspele su da sačuvaju političku i finansijsku neutralnost čak i tokom Drugog svetskog rata, ali prošle godine Ameri su ih prisilili da blokiraju ruski novac. Posledice sada stižu na naplatu, ne bi bilo iznenađenje da dovedu do gubitka poverenja u Švajcarsku kao najpouzdaniju bankarsku državu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Počela gradnja dva dalekovoda u Surčinu: Povezaće Beograd i Novi Sad, a biće i rezerva napajanja za Expo
26.08.2025.•
0
U Surčinu je danas počela izgradnja dva nova dalekovoda visokog napona koji će povezati Beograd i Novi Sad, ukupne vrednosti oko 22 miliona evra, u sklopu projekta "BeoGrid 2025".
Poštanska agencija UN: 25 zemalja prestaje da šalje poštu u SAD zbog Trampovih carina
26.08.2025.•
0
Svetski poštanski savez (UPU) identifikovao je danas 25 zemalja koje obustavljaju poštanske usluge za SAD, zbog, kako je naveo, neizvesnosti oko carina koje je uveo predsednik te zemlje Donald Tramp.
Atanacković: Trećina privrede neće moći da isplati minimalac ako se poveća na 550 evra u 2026.
26.08.2025.•
32
Trećina privrede neće moći da isplati minimalnu zaradu za 2026. godinu ako se poveća na 550 evra, koliko je predložila Vlada Srbije, rekao je počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Sutra ističe rok za uvođenje sankcija NIS-u
26.08.2025.•
4
Rok za primenu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije ističe sutra, 27. avgusta.
Dvadeset najvećih kineskih kompanija u Srbiji prošle godine zaradile milijardu evra
25.08.2025.•
6
Dvadeset najvećih kineskih kompanija u Srbiji prošle godine inkasirale su 865 milijardi dinara odnosno 7,4 milijarde evra i ostvarile 123 milijarde dinara neto dobiti, objavio je Forbs Srbija.
NBS naložila bankama da do 15. septembra pripreme ponude povoljnijih kredita
25.08.2025.•
4
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je naložila bankama koje odobravaju potrošačke i gotovinske kredite u dinarima, kao i stambene kredite, da do 15. septembra svoje aktuelne ponude ažuriraju.
Glamočić: Kukuruz jedini podbacio zbog suše, ipak biće ga dovoljno
24.08.2025.•
4
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočič izjavio je da je ove godine jedino kukuruz podbacio od svih poljoprivrednih kultura i to od sedam do osam odsto u odnosu na prošlu godinu.
Vučićeve "čudesne mere": "Bože, da l’ iko još može da poveruje?"
23.08.2025.•
31
Kako je najavio, predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstaviće u nedelju "paket novih ekonomskih mera".
Rajaner traži reakciju evropskih institucija zbog štrajka kontrole letenja u Srbiji
23.08.2025.•
6
Najveći evropski lou-kost avio-prevoznik Rajaner saopštio je da je samo u prva dva dana štrajka srpskog Sindikata kontrole letenja odložio 99 letova.
Američke Federalne rezerve najavile mogućnost smanjenja kamate
22.08.2025.•
0
Predsednik Federalnih rezervi (Fed) Džerom Pauel danas je najavio mogućnost snižavanja kamatne stope narednih meseci.
Mask tražio od Zakerberga da mu pomogne da finansira preuzimanje OpenAI
22.08.2025.•
1
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask tražio je od izvršnog direktora kompanije Meta Marka Zakerberga da mu pomogne da finansira preuzimanje OpenAI vredno 97,4 milijardi dolara početkom 2025, pokazuju sudski dokumenti.
NIS od SAD traži ponovno odlaganje sankcija
22.08.2025.•
4
Naftna industrija Srbije (NIS) uputila je zvaničan zahtev Odeljenju za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije (OFAC) SAD za ponovno odlaganje sankcija.
Objavljene nove cene goriva
22.08.2025.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti danas u 15 časova.
Nove sankcije SAD za kineske kompanije koje ilegalno trguju sa Teheranom
22.08.2025.•
0
Američki Stejt department uveo je sankcije protiv dve kineske kompanije koje upravljaju terminalom i skladištem za sirovu naftu i naftne derivate.
EU i SAD objavile zajedničku izjavu o transatlantskoj trgovini
21.08.2025.•
0
Evropska unija i SAD su danas objavile zajedničku izjavu u kojoj se obavezuju da će raditi na obnavljanju stabilnosti i predvidljivosti u međusobnoj trgovini i investicijama, u korist preduzeća i građana.
Mali: Marže u najvećim trgovinskim lancima biće do 20 odsto
21.08.2025.•
6
Ministar finansija Siniša Mali je posle sastanka sa predstavnicima trgovinskih lanaca najavio da će marže u najvećim lancima biti ograničene na maksimalnih 20 odsto.
Vučićeve ekonomske mere za pomoć siromašnima: "Još jedna njegova prevara, a i nije nadležan"
21.08.2025.•
33
Nove ekonomske mere, koje je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić kao pomoć siromašnima, biće prevara kao i sve što je do sada radio u ekonomskoj politici, izjavio je ekonomista Božo Drašković.
MMF smatra da struja u Srbiji treba da poskupi jednom godišnje: Postoji li opravdanje za to?
21.08.2025.•
39
Nakon nedavne najave da će cena struje za domaćinstva do kraja septembra poskupeti za sedam odsto, što je, kako su rekli predstavnici države, dogovoreno sa MMF, iz ove finansijske institucije stigla je nova preporuka.
ASNS: Da minimalna zarada od januara bude 750 evra
20.08.2025.•
20
Povodom utvrđivanja nove minimalne cene rada, Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata ukazuje da ponovo nisu adekvatno vrednovani kriterijumi utvrđeni Zakonom o radu.
Prepolovljeni prinosi šećerne repe u Srbiji
19.08.2025.•
3
Prinosi šećerne repe u Srbiji su zbog suše više nego prepolovljeni - koren joj je malo deblji od šargarepe, kažu poljoprivrednici.
Kad realnost demantuje politički performans: Cene koje Vučić obećava već postoje ili su čak i niže
19.08.2025.•
38
Aleksandar Vučić je u subotu na svom Instagram nalogu govorio o novoj borbi države protiv visokih cena i "onih koji ostvaruju velike profite".
Komentari 8
Anonimus
Drum
Bahati su nenormalno.
Kada imaju ekstra profit od kamata i usluga sve super, ne zanima ih da li neko može da vrati taj kredit, nego plene imovinu, uzimaju ono što je pod hipotekom itd.
Ali kada banka propadne, onda neko drugi treba da namiri tu štetu.
Treba doneti zakon da onaj ko je vlasnik, direktor i članovi upravnog odbora namiruju tu štetu, tj. njihova imovina se zapleni, proda i od toga se namire klijenti. Drugačije bi se ponašali.
Lala
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar